E-resources
Open access
-
Rezić, I.; Pušić, T.; Bokić, Lj
Kemija u industriji, 11/2007, Volume: 56, Issue: 11Paper
Danas se različite površinski aktivne tvari (anionske, neionske, kationske i amfoterne) upotrebljavaju u ogromnim količinama u različitim industrijama i domaćinstvima, što čini velik problem za okoliš. Njihova je industrijska primjena proširena na proizvodnju kozmetike, metala, papira i kože, pa se oni zbog toga mogu nalaziti u otpadnim vodama tih industrija u velikim količinama. U Europi se upotrebljava 4 250 000 tona detergenata i 1 190 000 tona omekšivača godišnje. Mnoge od uobičajenih površinski aktivnih tvari imaju izrazito toksično i štetno djelovanje na okoliš i na ljudsko zdravlje, pa su zakonski propisi koji kontroliraju njihovo postojanje u otpadnim vodama dosta strogi: granice za otpuštanje površinski aktivnih tvari u tokove otpadnih voda u Hrvatskoj kreću se u rasponu od δ= 0,05 do 0,10 mg L-1. Na toksičnost i biorazgradivost tih tvari u okolišu utječu mnogi fizikalni, kemijski i biološki čimbenici u međudjelovanju. Kompleksan sastav detergenata u kojima se površinski aktivne tvari miješaju s ostalim komponentama također dovodi do sinergističkog učinka. Nadalje, detergenti odnosno površinski aktivne tvari u njihovom sastavu mogu utjecati na biorazgradivost i toksičnost ostalih komponenata u okolišu. Zbog toga je vrlo važno razviti i primijeniti odgovarajuću a pri tome ne skupu analitičku metodu za određivanje površinski aktivnih tvari u detergentima. Ovim radom predlažu se dvije jednostavne i brze analitičke metode za određivanje anionskih, kationskih i neionskih površinski aktivnih tvari: tankoslojnu kromatografiju za kvalitativno određivanje te njihovo kvantitativno određivanje potenciometrijskom titracijom s ionsko selektivnim elektrodama. Pokazano je da je najbolja separacija i identifikacija istraživanih komponenata postignuta pomoću razvijača izoamil alkohola na podlozi silikagela 60 F254 s, detekcija je provedena pod UV lučnicom pri l = 254 nm. Nakon kromatografske identifikacije komponenata, obavljena je potenciometrijska titracija surfaktanata uz primjenu različitih ion selektivnih elektroda i titranata (kationski je titriran sa c = 0,004 mol L-1 natrij dodecil sulfatiom pri pH 10, anionski sa c = 0,004 mol L-1 Hiaminom 1622 kod pH 3, a neionski sa c = 0,01 mol L-1tetrafenilboratom kod pH 10). Te dvije metode pokazale su se kao vrlo dobra kombinacija za određivanje anionskih, kationskih i neionskih površinski aktivnih tvari. Prednost potenciometrijske titracije je visok stupanj automatizacije i vrlo niske granice detekcije koje postižu različite ion selektivne elektrode. Tankoslojna kromatografija također pruža mnoge prednosti nad ostalim analitičkim metodama: niski troškovi, brzina te jednostavnost analize omogućuju uvođenje ove metode u mnoge laboratorije koji se bave analizom detergenata.
![loading ... loading ...](themes/default/img/ajax-loading.gif)
Shelf entry
Permalink
- URL:
Impact factor
Access to the JCR database is permitted only to users from Slovenia. Your current IP address is not on the list of IP addresses with access permission, and authentication with the relevant AAI accout is required.
Year | Impact factor | Edition | Category | Classification | ||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
JCR | SNIP | JCR | SNIP | JCR | SNIP | JCR | SNIP |
Select the library membership card:
If the library membership card is not in the list,
add a new one.
DRS, in which the journal is indexed
Database name | Field | Year |
---|
Links to authors' personal bibliographies | Links to information on researchers in the SICRIS system |
---|
Source: Personal bibliographies
and: SICRIS
The material is available in full text. If you wish to order the material anyway, click the Continue button.