Istraživanje je selektivno fokusirano na prostor situacijskih parametara rukometne igre koji definiraju neučinkovitost igre u napadu. Temeljni cilj ovog istraživanja bio je analiza parametara situacijske neučinkovitosti napada u ženskom prvoligaškom rukometu u Hrvatskoj koji se manifestiraju tehničko-taktičkim pogreškama organizacije i same završnice napada. Pogreške su praćene skupom od 21 varijable za procjenu tehničko-taktičkih elemenata igre, a razlike u manifestaciji tehničkotaktičkih pogrešaka pratile su se i analizirale u odnosu na kriterije: petnaestogodišnji vremenski odmak (prvo I drugo mjerenje), ekipe različite rezultatske uspješnosti (pobjeda, poraz, neriješeno), ekipe različitih kvaliteta (plasman među prve četiri ekipe – kvalitetne; plasman među posljednje četiri – nekvalitetne), protivnici različitih kvaliteta, igra na gostujućem i domaćem terenu te pojedina igračka mjesta (vanjske, krilne i kružne napadačice). Populacija entiteta definirana je kao skup utakmica hrvatskih prvoligaških rukometnih ženskih ekipa. Uzorak entiteta sadržava dva poduzorka od po 56 utakmica, odnosno 112 međusobno suprotstavljenih nositelja tehničko-taktičkih aktivnosti snimljenih za vrijeme natjecanja u Prvoj hrvatskoj ligi u natjecateljskim sezonama 1995./96. i 2009./10. Izračunati su osnovni deskripcijski i distribucijski parametri predikcijskih varijabli. Razlike u manifestaciji tehničko-taktičkih pogrešaka u cjelini u odnosu na kriterijske varijable utvrđene su neparametrijskim HIkvadrat testom. Razlike u manifestaciji pojedinih tehničko-taktičkih pogrešaka u odnosu na kriterijske varijable utvrđene su univarijatnom analizom varijance (ANOVA), a zbog nepravilnosti distribucije većine varijabli, i neparametrijskom statističkom metodom Kruskal-Wallisovim ANOVA testom. Sklop od 21 varijable dobro diskriminira broj i vrstu pogrešaka između starog i novog prvenstva, čime je potvrđena prva hipoteza istraživanja (H1). Rukometna se igra u napadu tijekom 15 godina promijenila. Dokazano je postojanje statistički značajnih razlika u manifestaciji pogrešaka igre između ekipa različite rezultatske uspješnosti u korist pobjedničkih ekipa. U odnosu na vrste pogrešaka nije utvrđena statistički značajna razlika pa se u tom dijelu hipoteza (H2) ne bi mogla u potpunosti prihvatiti: i pobjedničke i poražene ekipe u podjednakom su omjeru bile neučinkovite i u organizaciji napada i u njegovoj realizaciji. Nisu dokazane statistički značajne razlike u manifestaciji tehničko-taktički pogrešaka igre u napadu između ekipa različite kvalitete (H3). Ipak, dobiveni su neki statistički trendovi u broju i vrsti pogrešaka. Kada su se susretali protivnici različitih kvaliteta, dobivene su veće razlike u manifestaciji pogrešaka u novom nego u starom prvenstvu, ali između vrste pogrešaka i kvalitete protivnika nisu utvrđene statistički značajne razlike. Stoga je hipotezu o postojanju statistički značajnih razlika između manifestacija pogrešaka i kvalitete protivnika (H4) bilo moguće samo djelomično prihvatiti. Ekipe su proporcionalno producirale podjednak omjer grešaka u organizaciji i realizaciji napada, no i ovdje je zabilježen trend većeg broja neučinkovitih napada protiv kvalitetnih protivnika. Nije dokazana razlika između manifestacije tehničkih pogrešaka u napadu na domaćem i gostujućem terenu, što znači da hipotezu (H5) ovim istraživanjem nije bilo moguće potvrditi. Dobiveni rezultati nedvojbeno su pokazali da egzistira statistički značajna razlika između manifestacije tehničko-taktičkih pogrešaka u napadu i igračkih mjesta pa je hipoteza (H6) u cijelosti prihvaćena. Istraživanje je pokazalo statističku značajnost varijable udarac na vrata iz protunapada – neuspješno za definiranje relacija sa svim kriterijima. Varijabla udarac na vrata iz skoka pokazala se statistički značajnom za razlikovanje neučinkovitosti napada ekipa iz dva mjerenja, ekipa različite rezultatske uspješnosti, ekipa različitih kvaliteta, protivnika razlličitih kvaliteta te igračkih mjesta. Osim tih dviju varijabli realizacije napada, valja izdvojiti i dva pokazatelja organizacije napada: dodavanje lopte i hvatanje lopte. Te su varijable bile statistički značajne za relacije sa svim kriterijima osim za igru na domaćem ili gostujućem terenu. Znanstvena vrijednost je u primjeni znanstveno-istraživačke metodologije za procjenu sportske igre. Posebna je vrijednost istraživanja što se procjenjivalo u realnim uvjetima nadmetanja vrhunskih ekipa tijekom čitave dvije prvenstvene sezone. Rezultati istraživanja mogu poslužiti kao osnova za kreiranje kriterija i normativa za valorizaciju situacijske neučinkovitosti napada, kao jednog od bitnih elemenata za izradu kriterija i standarda za valorizaciju ukupne učinkovitosti igračica u vrhunskom rukometu za svaku igračku poziciju I mogu se neposredno implementirati u trenažni process i u taktičke aktivnosti. Istraživanje je selektivno fokusirano na prostor situacijskih parametara rukometne igre koji definiraju neučinkovitost igre u napadu. Temeljni cilj ovog istraživanja bio je analiza parametara situacijske neučinkovitosti napada u ženskom prvoligaškom rukometu u Hrvatskoj koji se manifestiraju tehničko-taktičkim pogreškama organizacije i same završnice napada. Pogreške su praćene skupom od 21 varijable za procjenu tehničko-taktičkih elemenata igre, a razlike u manifestaciji tehničkotaktičkih pogrešaka pratile su se i analizirale u odnosu na kriterije: petnaestogodišnji vremenski odmak (prvo I drugo mjerenje), ekipe različite rezultatske uspješnosti (pobjeda, poraz, neriješeno), ekipe različitih kvaliteta (plasman među prve četiri ekipe – kvalitetne; plasman među posljednje četiri – nekvalitetne), protivnici različitih kvaliteta, igra na gostujućem i domaćem terenu te pojedina igračka mjesta (vanjske, krilne i kružne napadačice). Populacija entiteta definirana je kao skup utakmica hrvatskih prvoligaških rukometnih ženskih ekipa. Uzorak entiteta sadržava dva poduzorka od po 56 utakmica, odnosno 112 međusobno suprotstavljenih nositelja tehničko-taktičkih aktivnosti snimljenih za vrijeme natjecanja u Prvoj hrvatskoj ligi u natjecateljskim sezonama 1995./96. i 2009./10. Izračunati su osnovni deskripcijski i distribucijski parametri predikcijskih varijabli. Razlike u manifestaciji tehničko-taktičkih pogrešaka u cjelini u odnosu na kriterijske varijable utvrđene su neparametrijskim HIkvadrat testom. Razlike u manifestaciji pojedinih tehničko-taktičkih pogrešaka u odnosu na kriterijske varijable utvrđene su univarijatnom analizom varijance (ANOVA), a zbog nepravilnosti distribucije većine varijabli, i neparametrijskom statističkom metodom Kruskal-Wallisovim ANOVA testom. Sklop od 21 varijable dobro diskriminira broj i vrstu pogrešaka između starog i novog prvenstva, čime je potvrđena prva hipoteza istraživanja (H1). Rukometna se igra u napadu tijekom 15 godina promijenila. Dokazano je postojanje statistički značajnih razlika u manifestaciji pogrešaka igre između ekipa različite rezultatske uspješnosti u korist pobjedničkih ekipa. U odnosu na vrste pogrešaka nije utvrđena statistički značajna razlika pa se u tom dijelu hipoteza (H2) ne bi mogla u potpunosti prihvatiti: i pobjedničke i poražene ekipe u podjednakom su omjeru bile neučinkovite i u organizaciji napada i u njegovoj realizaciji. Nisu dokazane statistički značajne razlike u manifestaciji tehničko-taktički pogrešaka igre u napadu između ekipa različite kvalitete (H3). Ipak, dobiveni su neki statistički trendovi u broju i vrsti pogrešaka. Kada su se susretali protivnici različitih kvaliteta, dobivene su veće razlike u manifestaciji pogrešaka u novom nego u starom prvenstvu, ali između vrste pogrešaka i kvalitete protivnika nisu utvrđene statistički značajne razlike. Stoga je hipotezu o postojanju statistički značajnih razlika između manifestacija pogrešaka i kvalitete protivnika (H4) bilo moguće samo djelomično prihvatiti. Ekipe su proporcionalno producirale podjednak omjer grešaka u organizaciji i realizaciji napada, no i ovdje je zabilježen trend većeg broja neučinkovitih napada protiv kvalitetnih protivnika. Nije dokazana razlika između manifestacije tehničkih pogrešaka u napadu na domaćem i gostujućem terenu, što znači da hipotezu (H5) ovim istraživanjem nije bilo moguće potvrditi. Dobiveni rezultati nedvojbeno su pokazali da egzistira statistički značajna razlika između manifestacije tehničko-taktičkih pogrešaka u napadu i igračkih mjesta pa je hipoteza (H6) u cijelosti prihvaćena. Istraživanje je pokazalo statističku značajnost varijable udarac na vrata iz protunapada – neuspješno za definiranje relacija sa svim kriterijima. Varijabla udarac na vrata iz skoka pokazala se statistički značajnom za razlikovanje neučinkovitosti napada ekipa iz dva mjerenja, ekipa različite rezultatske uspješnosti, ekipa različitih kvaliteta, protivnika razlličitih kvaliteta te igračkih mjesta. Osim tih dviju varijabli realizacije napada, valja izdvojiti i dva pokazatelja organizacije napada: dodavanje lopte i hvatanje lopte. Te su varijable bile statistički značajne za relacije sa svim kriterijima osim za igru na domaćem ili gostujućem terenu. Znanstvena vrijednost je u primjeni znanstveno-istraživačke metodologije za procjenu sportske igre. Posebna je vrijednost istraživanja što se procjenjivalo u realnim uvjetima nadmetanja vrhunskih ekipa tijekom čitave dvije prvenstvene sezone. Rezultati istraživanja mogu poslužiti kao osnova za kreiranje kriterija i normativa za valorizaciju situacijske neučinkovitosti napada, kao jednog od bitnih elemenata za izradu kriterija i standarda za valorizaciju ukupne učinkovitosti igračica u vrhunskom rukometu za svaku igračku poziciju I mogu se neposredno implementirati u trenažni process i u taktičke aktivnosti. The research was selectively focused on the space of performance parameters of team handball which define ineffectiveness of players in attack. The main purpose was to analyze parameters of performance ineffectiveness in attack of the Croatian female first lea