Akutni moždani udar je vodeći uzrok invalidnosti u današnjem društvu. Rano liječenje je bitno za što veću učinkovitost akutnog liječenja. Učinkovita tromboliza rekombiniranim aktivatorom tkivnog ...plazminogena ovisi o vremenu i preporukama da se provede unutar 3 sata od nastanka simptoma moždanog udara. Cilj ove studije bio je utvrditi jesmo li spremni za uvođenje trombolize u našu regiju. Retrospektivno se promatralo vrijeme od nastanka simptoma do dolaska u bolnicu (vrijeme kašnjenja) bolesnika s akutnim moždanim udarom. Promatrale su se povijesti bolesti svih bolesnika primljenih u bolnicu u 2006. godini. U statističkoj obradi primijenjen je program SigmaStat (verzija 2.0). Utvrđen je vrlo visok postotak (35%) bolesnika koji su došli nakon 24 sata od nastanka moždanog udara; 15% svih bolesnika primljenih s akutnim ishemijskim moždanim udarom (AIMU) došlo je unutar 3 sata. Uzimajući u obzir i ostale kriterije isključivanja samo je 4% svih bolesnika primljenih s AIMU moglo primiti sistemsku trombolizu. Većina bolesnika je stigla prekasno da bi imala maksimalnu korist od hitne terapije moždanog udara. Uzrok je možda nepoznavanje znakova i simptoma ili nedovoljna saznanja o korisnosti ovog liječenja. Potrebno je i dalje se truditi i poboljšavati poznavanje znakova i simptoma moždanog udara, kao i smanjiti vrijeme kašnjenja.
Giant Aneurysm of Basilar Artery Šapina, Lidija; Lojen, Gordana; Janjetović, Željka ...
Collegium antropologicum,
06/2011, Letnik:
35, Številka:
2
Web Resource
Odprti dostop
In the article we showed the patient, a woman with unruptured giant aneurysm of basilar artery, we showed the done
examinations, and therapy dilemmas about what to do in the given case. We found in ...literature a number of examples
which suggest operation treatment, but of embolisation too, some suggest conservative treatment.
The aim of the study was to assess the possible correlation between catecholamine and cortisol levels and changes in cerebral hemodynamics in patients with chronic posttraumatic stress disorder ...(PTSD). The study included 50 patients with chronic PTSD first ever hospitalized for psychiatric treatment and 50 healthy control subjects. All study subjects were aged 30-50. In PTSD patients, 24-h urine levels of the epinephrine and norepinephrine metabolites vanillylmandelic acid (VMA) and cortisol were determined and transcranial Doppler ultrasonography was performed on day 1 of hospital stay and repeated after 21-day psychiatric medicamentous treatment. On initial testing, increased level of 24-h VMA, decreased cortisol level and elevated mean blood flow velocity (MBFV) in the circle of Willis vessels were recorded in 25 (50.00%) patients. Repeat findings obtained after 21-day psychopharmaceutical therapy showed increased 24-h VMA, decreased cortisol and elevated MBFV in the circle of Willis vessels in seven (14.00%) patients (initial vs. repeat testing, P = 0.0002). Such parameters were not recorded in any of the control subjects (initial PTSD patient testing vs. control group, P = 0.0000). Study results pointed to a significant correlation between increased catecholamine levels, decreased cortisol level and elevated MBFV in the circle of Willis vessels caused by cerebral vasospasm. Psychiatric medicamentous therapy administered for three weeks significantly reduced the proportion of patients with concurrently altered cerebral hemodynamics, increased levels of catecholamine metabolites and decreased level of cortisol.
Cilj ovoga rada bio je utvrditi moguću povezanost između razine kateholamina, kortizola i promjena cerebralne hemodinamike u bolesnika s kroničnim posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP). ...Ispitivanjem je obuhvaćeno 50 bolesnika s kroničnim PTSP koji su prvi put hospitalizirani i psihijatrijski liječeni te 50 zdravih ispitanika kontrolne skupine. Svi ispitanici bili su u dobi između 30 i 50 godina. U bolesnika s PTSP su prvoga dana boravka analizirane vrijednosti vanilmandelične kiseline (VMA), metabolita adrenalina i noradrenalina te kortizola u 24-satnoj mokraći i učinjena je transkranijska dopIer sonografija (TCD). Isti dijagnostički postupci ponovljeni su nakon 21-dnevnog medikamentnog psihijatrijskog liječenja. Prva analiza pokazala je istodobno povišenu razinu 24-satne VMA, sniženi kortizol i povišene srednje brzine strujanja krvi (SBSK) krvnih žila Willisova kruga u 25 (50,00010) bolesnika. Druga analiza koja je učinjena nakon 21-dnevnog psihijatrijskog liječenja pokazala je istodobno povišenu razinu 24-satne VMA, sniženi kortizol i povišene SBSK krvnih žila Willisova kruga u 7 (14,00%) bolesnika (odnos prve i druge analize P=0,0002), dok u kontrolnoj skupini nije pronađen niti jedan takav ispitanik s navedenim parametrima (odnos prve analize i kontrolne skupine P=0,0000). Istraživanje je pokazalo značajnu povezanost povišene razine kateholamina, sniženog kortizola i povišenih SBSK u krvnim žilama Willisova kruga koje su uzrokovane cerebralnim vazospazmom. Medikamentno psihijatrijsko liječenje PTSP u trajanju od tri tjedna dovelo je do značajnog smanjenja udjela bolesnika s istodobno promijenjenom cerebralnom hemodinamikom, povišenom razinom metabolita kateholamina i smanjenom razinom kortizola.
