Istražujući polovicom 20 st. etimologiju imena naselja Žmȃn, smještenoga na Dugome otoku, Skok uzima lat. pridjev medianus kao osnovu razvoja srednjovjekovnoga lika Mžan, iz kojega se metatezom ...suglasničke skupine mž- razvio suvremeni lik toga ojkonima. Ovim je radom postavljena i istražena hipoteza o slavenskoj osnovi ojkonima Žmȃn. Hipoteza se temelji na povijesnim podatcima (arheološka i druga istraživanja kasnoantičkoga razdoblja, notarski zapisi 13. – 15. st. i dr.) te značajkama životnoga i gospodarskoga prostora Žmana, u kojemu se posebno ističe trajni fenomen sezonskoga plavljenja najplodnijih obradivih površina, koji je jedinstven na zadarskim otocima, i pojava gustih magli na moru. Posebnost nove postojbine novodoseljeni Hrvati obilježavaju imenom Mžan, izvedenim iz praslavenske imenice *mьža, koja u većini slavenskih jezika znači 'vlaga; rosa; kiša; magla'.O potpunome gospodarenju životnim i gospodarskim prostorom svjedoči hrvatska toponimija u cijelosti oblikovana do kraja razvijenoga srednjeg vijeka. Romanski element, ako i jest zatečen u razdoblju doseljenja, bio je preslab da bi utjecao na te procese i život hrvatskoga stanovništva.
Stambena prizemnica sa suterenom, izgrađena daleke 1955. na adresi Istarska ulica 29, višestruko je zanimljiva za graditeljsku i urbanističku povijest grada Rijeke. Riječ je, naime, o zgradi ...sagrađenoj prema projektu koji naručuje Brodogradilište „3. maj“ u cilju nastavka izgradnje radničkog naselja na Zametu. U spomenutom naselju, međutim, bit će izvedene samo dvije zgrade smanjenih dimenzija, dok će izvorni projekt biti ostvaren samo na navedenoj lokaciji na Kantridi. Nadalje, riječ je o dosad nepoznatom radu zagrebačkog arhitekta Hinka Vichre, jednog od samo devetnaest diplomanata Škole za arhitekturu, koju je u okviru zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti od 1926. do 1943. vodio Drago Ibler pa već iz ove činjenice proizlazi opravdano zanimanje za Vichrin projekt i rad o kojemu se i inače zna vrlo malo. Konačno, zanimljiv je i projektni pristup, koji u izvedbi povezuje tradicionalni način građenja suterenskog dijela s tehnologijom montažne izvedbe prizemlja primjenom skeletnog sustava „Izolit“. Riječ je o preteči sustava montažne ili industrijalizirane gradnje koju će od 1955. godine nadalje razvijati poduzeće „Jugomont“, a koja će kulminirati razvojem i primjenom sustava JU-61, ne samo na području tadašnje SR Hrvatske već i SFR Jugoslavije. S obzirom na mali broj istovrsnih građevina izvedenih na opisani način, riječki primjer zaslužuje barem dokumentiranje i osvrt.
The residential building with a basement, built back in 1955 at the address Istarska ulica 29, is of great significance for the architectural and urban history of the city of Rijeka. Namely, this building was constructed following the project commissioned by the Shipyard “3. maj” to continue the construction of the workers’ housing project “Zamet”. However, only two buildings of reduced dimensions will be constructed on the mentioned location, while the original project will be realized only at the stated location in Kantrida. Furthermore, architectural design is the hitherto unknown work of the Zagreb architect Hinko Vichra, one of only nineteen Croatian architects who graduated the School of Architecture, which was led by Drago Ibler from 1926 to 1943 as part of the Zagreb Academy of Fine Arts. Therefore, a justified interest in Vichra’s project and work is quite understandable because not much is known about it. Finally, there is an interesting project approach which connects the traditional way of building of the basement with the technology of prefabrication, predicting mounting of the skeletal system “Izolit”. This system was the forerunner of industrialized construction systems that will be developed by the company “Jugomont” from 1955 onwards and which will culminate in the development and application of the JU-61 prefab system not only in Croatia but also all over former SFR Yugoslavia. Given the extremely small number of preserved buildings from this period, which were constructed in the described way, the structure found in Rijeka deserves at least a documentation and a review.
Stambena prizemnica sa suterenom, izgrađena daleke 1955. na adresi Istarska ulica 29, višestruko je zanimljiva za graditeljsku i urbanističku povijest grada Rijeke. Riječ je, naime, o zgradi ...sagrađenoj prema projektu koji naručuje Brodogradilište „3. maj“ u cilju nastavka izgradnje radničkog naselja na Zametu. U spomenutom naselju, međutim, bit će izvedene samo dvije zgrade smanjenih dimenzija, dok će izvorni projekt biti ostvaren samo na navedenoj lokaciji na Kantridi. Nadalje, riječ je o dosad nepoznatom radu zagrebačkog arhitekta Hinka Vichre, jednog od samo devetnaest diplomanata Škole za arhitekturu, koju je u okviru zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti od 1926. do 1943. vodio Drago Ibler pa već iz ove činjenice proizlazi opravdano zanimanje za Vichrin projekt i rad o kojemu se i inače zna vrlo malo. Konačno, zanimljiv je i projektni pristup, koji u izvedbi povezuje tradicionalni način građenja suterenskog dijela s tehnologijom montažne izvedbe prizemlja primjenom skeletnog sustava „Izolit“. Riječ je o preteči sustava montažne ili industrijalizirane gradnje koju će od 1955. godine nadalje razvijati poduzeće „Jugomont“, a koja će kulminirati razvojem i primjenom sustava JU-61, ne samo na području tadašnje SR Hrvatske već i SFR Jugoslavije. S obzirom na mali broj istovrsnih građevina izvedenih na opisani način, riječki primjer zaslužuje barem dokumentiranje i osvrt.
Svega godinu dana po oslobođenju Rijeke i Sušaka i uklanjaju granice između dotad autonomno razvijanih gradova, u listopadu 1946. godine dovršeno je njihovo fizičko povezivanje novim mostovima. Po ...opsegu izgradnje, koji je obuhvatio izvedbu cestovnog mosta, od njega odijeljenoga pješačkog mosta-trga, te nasipavanjem i natkrivanjem Mrtvoga kanala, nastao je posve nov urbani prostor ikoničkih osobina. Iako izvedeno u uvjetima skromnih tehničko-tehnoloških mogućnosti i izrazito suženim izborom materijala, riječko "tromostovlje"pripada samom vrhu poslijeratnih realizacija javnih prostora na području Hrvatske i tadašnje SFR Jugoslavije. Istraživanja nastanka opisanog kompleksa ukazuju da je projekt nastao kao dio urbanističkog rješenja povezivanja Rijeke i Sušaka korištenjem Delte kao pješačke zone mješovite namjene, ali se mogu prepoznati i utjecaji ranijih planova i studija, poput Generalnoga regulacijskog plana grada Sušaka iz 1940, studije Zdenka Kolacija iz1941, kao i studije Delte talijanskih okupacijskih vlasti iz 1942. godine.
Svega godinu dana po oslobođenju Rijeke i Sušaka i uklanjaju granice između dotad autonomno razvijanih gradova, u listopadu 1946. godine dovršeno je njihovo fizičko povezivanje novim mostovima. Po ...opsegu izgradnje, koji je obuhvatio izvedbu cestovnog mosta, od njega odijeljenoga pješačkog mosta-trga, te nasipavanjem i natkrivanjem Mrtvoga kanala, nastao je posve nov urbani prostor ikoničkih osobina. Iako izvedeno u uvjetima skromnih tehničko-tehnoloških mogućnosti i izrazito suženim izborom materijala, riječko "tromostovlje"pripada samom vrhu poslijeratnih realizacija javnih prostora na području Hrvatske i tadašnje SFR Jugoslavije. Istraživanja nastanka opisanog kompleksa ukazuju da je projekt nastao kao dio urbanističkog rješenja povezivanja Rijeke i Sušaka korištenjem Delte kao pješačke zone mješovite namjene, ali se mogu prepoznati i utjecaji ranijih planova i studija, poput Generalnoga regulacijskog plana grada Sušaka iz 1940, studije Zdenka Kolacija iz1941, kao i studije Delte talijanskih okupacijskih vlasti iz 1942. godine.
PDF
