Premda su se već neki pozabavili papom Ivanom IV. (640.–624.), Dalmatincem, do sada nema jednog sistematskijeg pregleda njegova života i djela. Autor ustanovljuje da je bio rodom Zadranin, da je već ...za vrijeme dvojice prethodnih papa igrao značajnu ulogu u Rimskoj kuriji, da je za svog pontifikata bio hrabri borac protiv krivovjerja monotelizma što ga je pokušao nametnuti car Heraklije I. Za našu je povijest značajan što je u Istru i Dalmaciju poslao opata Martina da otkupljuje sužnje od tek nadošlih Hrvata i da sakupi moći starih mučenika, za koje je izgradio oratorij s glasovitim mozaikom u Lateranu. Posebno se opisuje sadržaj spomenutog mozaika i dokazuje da je opat Martin sa sobom ponio samo dijelove mučeničkih ostataka. Zastupa mišljenje da je spomenuti opat papa Martin I. (649.–653.) koji je u Dalmaciju, u Salonu, poslao Ivana Ravenjanina da obnovi ratovima opustošenu Crkvu.
U Državnom arhivu u Zadru nalazi se popis starih pergamena i listina samostana klarisa sv. Nikole u Zadru* koje su tamo donesene vjerojatno nakon ukinuća samostana. Popis na talijanskom jeziku ...napravljen je negdje u 19. st. držeći se pretežno kronološkog reda. U novije vrijeme prepisao ga je franjevac dr. sc. Atanazije Matanić, zacijelo s nakanom da ga objavi, ali ga je u tome spriječila nagla smrt (2004.). Autor ga je našao u njegovoj pisanoj ostavštini i odlučio prevesti na hrvatski te objaviti, jer pruža dragocjene podatke ne samo o tom samostanu, nego i o povijesit grada Zadra. Tekst je numerirao, opremio bilješkama, ispravio kronološki redoslijed, a svoje sitne nadopune, radi lakšeg pregleda, stavio u kurziv. Prije donošenja inventara spisa autor je dao kraći povijesni pregled ove ustanove. Nakon inventara slijedi nekoliko kronoloških zapisa i dostupnih statističkih podataka. U dodatku donosi s latinskog preveden Izvještaj apostolske vizitacije samostana biskupa Augustina Valiera iz godine 1579. u kojem, između ostalog, nalazimo i popis dragocjenosti crkve sv. Nikole. *S. Niccolo` fino al 1409. Archivio storico presso l' i.r. Luogotenenza Dalmata. Sastavljač inventara je u početku mislio napraviti popis do mletačke okupacije Zadra, ali ga je sam ili ga je netko drugi dalje popunjavao.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Toma Niger Mrčić poznat je našoj kulturnoj javnosti kao diplomat i humanist, skradinski pa trogirski biskup, s kraja 15. i prvih desetljeća 16. st., jer su o njemu fragmentarno pisali neki naši ...istraživači. No, kako ne spada u naše poznatije humaniste, nemamo njegove cjelovitije biografije. S njim bi se trebalo malo više pozabaviti da bi se vrednovalo njegovo rodoljublje i diplomatska djelatnost u smislu organiziranog otpora osmanlijskom prodoru u naše krajeve i u Europu. Potrebno je malo bolje osvijetliti njegov lik zbog uspomena koje ga vežu uz franjevački samostan na Poljudu u Splitu, gdje je htio da počivaju njegovi smrtni ostaci i gdje je ostavio svoj "portret nad portretima" slavnog autora Lorenza Lotta. Pokušat ću staviti u jednu cjelinu podatke koje su o njemu iznijeli pojedini publicisti kao i njegovu povezanost s poljudskim samostanom.
Proslavili smo 500. obljetnicu Lekcionara fra Bernardina Splićanina, prve hrvatske latiničke knjige tiskane u Veneciji 1495. Glavna proslava tog jubileja održana je od 1. do 4. listopada 1995. u ...samostanu sv. Frane u Splitu, uz sudjelovanje brojnih i uglednih predavatča koji su svestrano rasvijetlili taj izvanredan pothvat naše crkvene i kulturne povijesti.
