•Participants were trained with a COTS brain training game or a custom n-back task.•Changes in general intelligence were compared to two control groups after 3weeks.•No significant differences were ...found between groups.•Neither cognitive training system produced significant improvements.•Future work should consider longer evaluation periods for unsupervised training.
There is increasing interest in quantifying the effectiveness of computer games in non-entertainment domains. We have explored general intelligence improvements for participants using either a commercial-off-the-shelf (COTS) game, a custom do-it-yourself (DIY) training system for a working memory task or an online strategy game to a control group (without training). Forty university level participants were divided into four groups (COTS, DIY, Gaming, Control) and were evaluated three times (pre-intervention, post-intervention, 1-week follow-up) with three weeks of training. In general intelligence tests both cognitive training systems (COTS and DIY groups) failed to produce significant improvements in comparison to a control group or a gaming group. Also neither cognitive training system produced significant improvements over the intervention or follow-up periods.
The paper offers the results of an empirical study of enterprise education in Croatian compulsory schools. The entrepreneurship competence are not only the necessary qualifications & knowledge of ...economics for starting & running the business, but also personal characteristics & skills of individuals who wish to lead a successful professional & social life. The study was conducted in 2006 on a sample of 688 teachers from 25 primary schools in different regions of Croatia. The purpose was to find out how the teachers felt about the school activities & teaching methods which try to develop children's entrepreneurial skills & how they assessed children's entrepreneurial potential & behavior. The aim was also to see if there were any differences in the teachers' perception due to the length of their experience or position (the first four years or the last four years of compulsory school). The results show that more than 50% of all teachers occasionally organize & take part in those school activities which encourage children's entrepreneurial skills. Teachers in the first four classes of compulsory school generally make a higher evaluation of their pupils' entrepreneurial characteristics than those in the last four years of compulsory school. Teachers with longer experience have a more active approach to those school activities & teaching methods which encourage entrepreneurship competence. According to their teachers' evaluation, characteristics of entrepreneurial behavior that most pupils show are openness about changes & new experiences, readiness for cooperation & dialogue with their peers & strong motivation for achievement. About one third of all examinees think that this is true for most or all pupils in their schools; for other characteristics the percentage is lower. The study results show that enterprise education should be a regular part of compulsory education which implies clearly defined planning & school curriculums. Adapted from the source document.
U tekstu su prikazani rezultati empirijskog istraživanja obrazovanja za poduzetnost u osnovnim školama u Hrvatskoj. U istraživanju se pošlo od šireg određenja poduzetničke kompetencije koje pored ...ekonomske pismenosti i znanja potrebnih za pokretanje posla obuhvaća osobine ličnosti i vještine potrebne za uspješno djelovanje pojedinca u profesionalnom i širem socijalnom kontekstu. Istraživanje je provedeno 2006. godine na uzorku od 688 učitelja i nastavnika iz 25 osnovnih škola različitih regija Hrvatske. Ciljevi istraživanja bili su utvrditi kako učitelji i nastavnici percipiraju aktivnosti škole i nastavne metode kojima se potiče razvoj poduzetnosti učenika i kako procjenjuju poduzetničke osobine i ponašanje učenika. Također se nastojalo provjeriti postoje li razlike u učiteljskim i nastavničkim percepcijama i procjenama s obzirom na njihovo radno mjesto (rade li kao učitelji ili nastavnici) i duljinu njihovog radnog staža. Rezultati pokazuju da više od polovice učitelja i nastavnika ponekad sudjeluje u organiziranju i izvođenju aktivnosti na nivou škole kojima se potiče poduzetnost učenika. Procjene učitelja općenito su bile više od procjena nastavnika. Zamjetan je trend povećanja uključenosti učitelja i nastavnika u školske aktivnosti i nastavne metode kojima se potiče poduzetnička kompetencija s porastom duljine njihovog radnog staža. Prema procjenama učitelja i nastavnika, obilježja poduzetnosti koja posjeduje najveći broj učenika jesu otvorenost za promjene i nova iskustva, spremnost za suradnju i dogovaranje s vršnjacima, te motivacija za ostvarivanje postignuća. Oko trećine ispitanika procijenila je da ih ima većina ili svi učenici u njihovoj školi, dok je za druge osobine ovaj postotak još manji. Nalazi ukazuju na postojanje potrebe za uvođenjem sustavnog obrazovanja za poduzetnost u obvezno obrazovanje, što implicira izradu njegove jasne koncepcije i nastavnih programa, odnosno kurikuluma.
U ovome se tekstu autorice bave nekim aspektima školske klime, u
osnovnim školama u Hrvatskoj. Analiza se temelji na rezultatima empirijskog
istraživanja provedenoga na uzorku od 688 učitelja i ...nastavnika, zaposlenih u 25
osnovnih škola iz različitih regija u Hrvatskoj. Istraživanjem se nastojalo utvrditi
kako učitelji i nastavnici percipiraju školsku klimu, te postoji li razlika u učiteljskim
i nastavničkim percepcijama školske klime s obzirom na dužinu njihova
radnog staža i na radno mjesto, te postoje li razlike u školskoj klimi između škola.
Analiza podataka je pokazala da učitelji i nastavnici potvrđuju postojanje podrške
koju ravnatelji iskazuju njihovu profesionalnom razvoju te poticanju na međusobnu
suradnju. Također procjenjuju da imaju visok stupanj autonomije u osmišljavanju
i izvođenju nastave, uz malen doživljaj kontrole njihova rada. Međutim,
percepcija uključenosti i utjecaja na školu kao organizaciju, znatno je nepovoljnija,
što se prvenstveno odnosi na ograničenu mogućnost iznošenja kritičkih primjedbi
na rad škole. Faktorskom su analizom izlučene tri dimenzije školske klime
koje su nazvane “poticajna radna okolina”, “autonomija” i “otvorenost za promjene”.
Dimenzija “autonomije” diskriminirala je skupine podijeljene prema radnom
stažu i radnom mjestu. Svoju autonomiju pozitivnije su procijenili predmetni nastavnici,
osobito oni koji imaju između 6 i 15 godina radnog staža. Učiteljska percepcija
njihove niže pozicije u školi potvrdila se i niskim procjenama autonomije,
pri čemu najmanju sigurnost osjećaju učitelji s manje od 5 godina radnog staža.
Ekonomičnost manjega broja čestica potvrdila se kroz uspješno razlikovanje škola u svim trima dimenzijama školske klime. Pri izradi profila školske klime pojedinih
škola, do izražaja je došlo razlikovanje škola u dimenziji “poticajne radne okoline”.
Ovim se istraživanjem upotrijebljena modificirana Moosova skala za mjerenje
{kolske klime pokazala kao dobar analiti~ki instrument za identificiranje organizacijskih
karakteristika {kole.
