Biomimetics, the art and science of imitating nature and life for technological solutions is discussed from a modern organization theory perspective. The main hypothesis of this article is that there ...are common laws in nature that are applicable to living, social and likewise organizational systems. To take advantage of these laws, the study of nature's principles for their application to organizations is proposed - a process which is in product and technology design known as bionic creativity engineering. In a search for most interesting concepts borrowed from nature we found amoeba organizations, the theory of autopoiesis or self-creation, neural networks, heterarchies, as well as fractals and bioteaming which are described and reviewed. Additionally other concepts like swarm intelligence, stigmergy, as well as genesis and reproduction, are introduced. In the end all these ideas are summarized and guidelines for further research are given.
The possibility of implementing a front/back organizational structure with knowledge management through a Enterprise 2.0 is discussed and analyzed. We show how to apply Enterprise 2.0 methods and ...technologies for successful communication and knowledge sharing between different levels in a front/back environment as well as a customent relationship management facility for the front (customer oriented) organizational unit. By analyzing best practices in common corporations with such an organizational form, we conclude that Enterprise 2.0 is not just a suitable ICT and organizational platform for the implementation of such an organizational form but more a fondation for success. In the end we present a model of implementing a front/back and strategic organization by using knowledge management and Enterprise 2.0 technologies.
The possibility of implementing a front/back organizational structure with knowledge management through a Enterprise 2.0 is discussed and analyzed. We show how to apply Enterprise 2.0 methods and ...technologies for successful communication and knowledge sharing between different levels in a front/back environment as well as a customent relationship management facility for the front (customer oriented) organizationalunit. By analyzing best practices in common corporations with such an organizational form, we conclude that Enterprise 2.0 is not just a suitable ICT and organizational platform for the implementation of such an organizational form but more a fondation for success. In the end we present a model of implementing a front/back and strategic organization by using knowledge management and Enterprise 2.0 technologies.
In this paper, we show an implemented information system capable of supporting knowledge management in Noaka’s hypertext organization. Appropriate supportive mechanisms for the four knowledge-sharing ...processes (socialization, externalization, inernalization, combination) were defined through a modified semantic wiki system. We suggest an information system model that shall support the hypertext organization through its four layers: (1) the business system layer (supported by traditional information system), (2) the project team layer (supported by a dynamic project management system) and (3) the knowledge based layer (supported through a modified semantic wiki system). In the end, we give the results of a preliminary applicability research as well as guidelines for implementation and use of such system.
In this paper, we show an implemented information system capable of supporting knowledge management in Noaka’s hypertext organization. Appropriate supportive mechanisms for the four knowledge sharing ...processes (socialization, externalization, internalization, combination) were defined through a modified semantic wiki system. We suggest an information system model that shall support the hypertext organization through its four layers: (1) the business system layer (supported by traditional information system), (2) the project team layer (supported by a dynamic project management system) and (3) the knowledge based layer (supported through a modified semantic wiki system). In the end, we give the results of a preliminary applicability research as well as guidelines for implementation and use of such system.
U ovom radu usmjeravamo svoju pozornost na izgradnju otvorene ontologije o organizacijskoj arhitekturi s posebnim naglaskom na mogućnosti upravljanja znanjem u organizaciji. U tu je svrhu definirana ...ontologija temeljem koncepata iz organizacijske teorije te provedeno preliminarno istraživanje njezine primjenjivosti u području modeliranja znanja specifičnih organizacija na temelju heterogenih izvora informacija. Ontologija je otvorena, što znači da ju je moguće nadograđivati i mijenjati u skladu s potrebama specifične organizacije. Na kraju je predočeno nekoliko primjera primjene ontologije u kontekstu vizualizacije znanja i rezoniranja odnosno postavljanja upita nad bazom znanja.
U ovom članku naglasak je na znanstvenim metodama racionalizacije rada. Racionalizacija, kako u širem, tako i u užem smislu, javlja se i kao
problem metode. Sve zaposlene treba neprestano upućivati ...da primjenjuju metode racionalizacije. Time se mogu poboljšati i povećati učinci rada.
U praksi sve metode, osobito tzv. radne metode, nemaju značajke znanstvenih metoda. U radu su navedene samo neke, opće i posebne metode. Nešto detaljnije predočena je metoda IDEAL.
U radu se definira pojam racionalizacije rada. Osim toga ukazuje se na
slične ili iste pojmove u literaturi. Predočava se veza između produktivnosti i racionalizacije rada. Ciljevi racionalizacije ...navode se prema R.N. Lehreru i T. Salitreiiću. Racionalizacija rada se može promatrati kao sistem, što je u radu i opisano. Ukupna racionalizacija obuhvaća tehničku, ekonomsku,
organizacijsku i socijalnu racionalizaciju. Na kraju rada predočene su neke metode racionalizacije rada.
Iako je tehnološki razvoj značajno utjecao na proizvodnost u proizvodnji, uredski su poslovi ostali manje-više isti (osobito u nas) sve do nedavna. No, ne može se poreći činjenica da je ...automatizacija posljednjih desetljeća zahvatila i ured. U suvremenom uredu danas se mogu zateći: terminali vezani za neko veliko računalo, samostalna mikroračunala (kao snažne radne stanice), specijalizirani procesori teksta, različiti štampači i crtači, modemi i druga telekomunikacijska oprema, te tradicionalna uredska oprema (telefoni, diktafoni, pisaći strojevi, fotokopirni aparati i dr.) Suštinske i nagle promjene u uredu prouzrokovao je kompjutor.
U radu je prikazan jedan od temeljnih razvojnih koncepata suvremenih proizvodnih poduzeća. To je zapravo kompjutorski integrirano poslovanje, te njegova dva dijela: 1 . kompjutorski integrirana proizvodnja i 2. kompjutorski integrirane funkcije podrške. Unutar kompjutorski integrirane proizvodnje razmatraju se integracijske komponente i komponenta automatizacije uredskog rada. Pri tom se ured ne shvaća toliko kao mjesto u smislu prostora tj. lokacije, koliko kao središte zajedničkih događanja, aktivnosti. Automatizacija uredskog rada predstavlja oblik racionalizacije u proizvodnji.
Istraživanje je izvedeno na 300 adolescenata s područja Županije varaždinske u dobi od 14 do 18 godina. Prvu eksperimentalnu grupu činilo je 100 adolescenata, koji su kao maloljetni delinkventi zbog ...kaznenih djela prijavljeni državnom odvjetniku za mladež. Drugu eksperimentalnu grupu činilo je 100 adolescenata na čiju su štetu počinjena kaznena djela. Kontrolnu grupu činilo je 100 adolescenata, koji nikad nisu bili predmet policijskog postupanja. U prikupljanju podataka korištena je metoda usmjerenog intervjua, uz pomoć inicijalnog lista za prikupljanje osnovnih sociodemografskih i socioekonomskih podataka te podaci o asocijalnom ponašanju ispitanika i članova njihovih obitelji. Svi su ispitanici bili ispitivani testom Profila indeks emocija (PIE) koji daje podatke o osam emocija. Istraživanjem je dokazano da procjenjivanjem crta ličnosti između delinkvenata u adolescenciji i adolescenata na čiju su štetu počinjena kaznena djela nema znatnih statističkih razlika. Znatna statistička razlika postoji samo u crti ličnosti samozaštite. Bitne razlike među grupama nisu nađene, niti u podacima o socioekonomskom i obiteljskom statusu, niti u podacima o prisustvu asocijalnih načina ponašanja ispitanika i članova njihovih obitelji.
