Tranzicija Božića od vjerskog blagdana slavljenja Kristova rođenja do »festivala potrošnje« obilježje je suvremenog potrošačkog društva. Sociokulturne promjene u Hrvatskoj nakon raspada socijalizma ...podrazumijevale su desekularizaciju i slobodu vjere ali i brzu preobrazbu u potrošačko društvo otvoreno procesima sveopće komercijalizacije i konzumerizma. Od tih procesa nije izuzeto ni obilježavanje vjerskih blagdana, što je osobito obilježje Božića. Imajući u vidu slavljenje Božića u suvremenom društvu cilj ovog rada je analizirati potrošački karakter vjerskih blagdana u kontekstu konzumerizma. Prvi dio rada posvećen je teološkom pogledu na Božić, odnosno odgovorit će se na pitanje što je Božić u sebi kao, za kršćane, jedan od najvažnijih i najvećih blagdana, s naglaskom na simbolizam božićne noći iz kojega su se razvili brojni vjerski običaji. U drugom dijelu rada, iz sociološke perspektive, odgovaramo na pitanje o porijeklu suvremenih manifestacija obilježavanja Božića. Konzumerističke i komodifikacijske prakse interpretiramo kao ishode socijalnih i ekonomskih promjena posljednjih desetljeća i nastanka društva masovne potrošnje te prezentiramo mehanizme trgovačke manipulacije u kontekstu božićne kupovine. U zaključku se Božić promatra u kontekstu društvene funkcije poticanja solidarnosti i održavanja socijalnih veza.
The meaning of Christmas as a religious holiday celebrating the birth of Christ in contemporary consumer society has transitioned into a kind of »consumption festival«. After the downfall of socialism, sociocultural changes in Croatia implied desecularization and freedom of religion but also a rapid transformation into a consumer society open to the processes of general commercialisation and consumerism. Celebrating religious holidays, especially Christmas, is not exempt from these processes. Keeping in mind the celebration of Christmas in modern society, this paper aims to analyse the consumer character of religious holidays in the context of consumerism. With an emphasis on the symbolism of Christmas night from which numerous religious customs have developed, the first part of the paper is dedicated to the theological view of Christmas, i.e., the question of what Christmas is as, for Christians, one of the most significant holidays. In the second part of the paper, from a sociological perspective, we answer the origin of contemporary manifestations of celebrating Christmas. We interpret consumerism and commodification practices as the outcomes of social and economic changes in recent decades and the emergence of a mass consumption society. We also present specific mechanisms of commercial manipulation in the context of Christmas shopping. In conclusion, we consider Christmas in the context of the social function of encouraging solidarity and maintaining social ties.
Altruizam Žuro, Doris; Stanić, Sanja; Akrap, Ante
Crkva u svijetu,
2023, Letnik:
58, Številka:
4
Journal Article, Web Resource
Odprti dostop
Od zakona dužnosti i sreće u pozitivnoj filozofiji Augustea Comtea pa sve do altruizma kao istinskog zla u filozofiji objektivizma Ayne Rand, koncept altruizma zaokupio je i dalje zaokuplja pažnju ...istraživača i drugih znanstvenih disciplina. Iako je utemeljitelj sociologije Comte skovao termin altruizam, on je sve do polovine 20. stoljeća bio izvan fokusa socioloških istraživanja. Višestruki su razlozi. Prvenstveno, velike društvene promjene tijekom 19. i 20. stoljeća značajno su odredile smjer razvoja glavnih socioloških teorija s fokusom na strukturalne fenomene i negativne aspekte društva. Drugi važan razlog bile bi određene poteškoće u operacionalizaciji konstrukta altruizma u terminima sociološke znanosti koja je zainteresirana za otkrivanje izvanjskih, društvenih aspekata fenomena. Ovaj rad započinjemo s konceptom altruizma u misli A. Comtea i drugih klasičnih autora. Drugi dio rada posvećen je suvremenom teorijskom određenju i razgraničenju altruizma od drugih oblika prosocijalnih ponašanja. Zatim donosimo prikaz glavnih istraživačkih perspektiva koncepta u sociologiji i drugim znanostima koje se bave pitanjem altruizma. Naposljetku, u zaključku sažeto prikazujemo teorijske doprinose i ukazujemo na moguće razrade altruizma na teorijskoj i istraživačkoj razini.
From the law of duty and happiness in the positive philosophy of Auguste Comte to altruism as true evil in the objectivist philosophy of Ayn Rand, altruism as a concept has preoccupied and continues to preoccupy the attention of researchers of other scientific disciplines. Although Comte, the founder of sociology, coined the term altruism, it was outside mainstream sociology until the middle of the 20th century. There are multiple reasons. Primarily, major social changes during the 19th and 20th centuries significantly determined the direction of development of the main sociological theories, focusing on structural phenomena and negative aspects of society. Another important reason would be some difficulties in operationalizing the construct of altruism in terms of sociology, which is interested in discovering the external, social aspects of the phenomenon. We begin this paper with the concept of altruism in the thoughts of A. Comte and other classical authors. The second part of the paper is devoted to the contemporary theoretical definition and distinction of altruism from other forms of prosocial behaviour. We also present the main research perspectives of the concept in sociology and other related sciences. In conclusion, we summarize the theoretical contributions and indicate the possible elaborations of altruism at the theoretical and research level.
Poremećaji jedenja eskaliraju u zapadnim, razvijenim zemljama 1960-ih godina kada započinje i njihovo sistematično proučavanje. Posljednjih desetljeća postaju globalni fenomen, što se povezuje sa ...širenjem zapadnih kulturnih obrazaca i ideala ljepote. Poremećaji jedenja su višestruko uzrokovani i nastaju djelovanjem bioloških, psiholoških i sociokulturnih faktora. Razvoj poremećaja jedenja najčešće se događa u adolescenciji, kada mladi postaju okupirani izgledom i tijelom. U radu im se pristupa iz sociološke perspektive, fokusiranjem na utjecaju sociokulturnih čimbenika rizika. Vršnjačke grupe, obitelj i mediji mogu utjecati na razvoj nezadovoljstva izgledom tijela i tjelesnom masom. Vršnjaci su važna referentna grupa. Brojna istraživanja su potvrdila da pritisak vršnjaka može biti motiv razvoja poremećaja jedenja. Odnosi u obitelji, obiteljsko okruženje i roditeljska očekivanja mogu utjecati na percepciju tjelesne mase i prehrambene navike djece. Medijski pritisak razvidan je kroz prezentaciju mršavog izgleda koji osigurava prihvaćenost i uspješnost. Posljednjih godina istraživanja se usredotočuju na utjecaj društvenih mreža. Societalne mjere u razdoblju pandemije COVID-19 negativno su utjecale na poremećaje jedenja. S obzirom na prirodu poremećaja jedenja prilikom tretmana, pojavljuju se etičke dileme. U Hrvatskoj su poremećaji jedenja društveno zanemareni i nedovoljno istraženi, s nepoznatim dimenzijama učestalosti i rasprostranjenosti. Procjene o broju osoba s poremećajem u Hrvatskoj se razlikuju, međutim, postoji slaganje o eskalaciji ovog poremećaja i spuštanju dobne granice. Poremećaji jedenja ugrožavaju zdravlje i ostvarenje životnih ciljeva osobe te najčešće negativno utječu na odnose u društvenim grupama u kojima se osoba kreće. Na razini društva poremećaji jedenja su značajan zdravstveni problem koji dugoročno opterećuje zdravstveni i socijalni sustav i odražava se na humani kapital. U zaključku se poremećaji jedenja promatraju u društvenom kontekstu.
Eating disorders escalated in Western, developed countries in the 1960s, which is when systematic studies on them began. In recent decades, eating disorders become a global phenomenon, which is linked with the spread of Western cultural patterns and beauty ideals. Eating disorders have multiple causes - they stem from biological, psychological, and sociocultural influences. Eating disorders mostly develop during adolescence, when young people become preoccupied with their appearance and body image. This paper uses the sociological approach with a focus on sociocultural risk factors. Peer groups, family, and media can influence dissatisfaction with body appearance and body weight. Peers are an important reference group. Numerous studies have confirmed that peer pressure can be a motive for the development of eating disorders. Family relationships, family environment, and parental expectations can influence the perception of body weight and children’s eating habits. Media pressure is evident through the presentation of a thin appearance that ensures acceptance and success. In recent years, research has focused on the influence of social media. Societal measures during the period of the COVID-19 pandemic negatively affected eating disorders. Considering the nature of eating disorders, ethical dilemmas arise during treatment. In Croatia, eating disorders are socially neglected and insufficiently researched, with unknown dimensions of frequency and prevalence. Estimates of the number of people with the disorder vary, however, there is agreement on the escalation of eating disorders and the lowering of the age limit. Eating disorders threaten the health and achievement of a person’s life goals, and most often negatively affect relationships in social groups in which an individual interacts. At the societal level, eating disorders are a significant health problem that burdens the health and social system in the long term and affects the human capital. In conclusion, eating disorders are viewed in a social context.
