Rad istražuje međudjelovanje dvaju ideologema (katoličkog i predfeminističkog) u tekstovima Side Košutić kroz aspekt konstruiranja ženskih likova u romanesknoj trilogiji S naših njiva (1944.), koju ...čine romani: Plodovi zemlje (1936.), Magle (1937.) i Bijele tišine (1940.). Predfeminizam i pokret hrvatske katoličke književnosti razvijaju se u otprilike istom vremenu (prva desetljeća 20. st.), a pri kontekstualizaciji predmeta istraživanja ne treba zanemariti ni istodobno supostojanje katoličkoga ženskog pokreta u Hrvatskoj. Stoga nije neobično što Sida Košutić osim kršćanskoga, katoličkog angažmana u tekstove ravnopravno upisuje i temate tzv. ženskog pisma. Istraživanje pokazuje da katolički angažman književnice nikako ne umanjuje niti relativizira angažman oko pitanja ravnopravnosti žene, a niti uskraćuje pristup problematizaciji položaja žene u hrvatskom društvu prvih desetljeća 20. stoljeća, pri čemu književnica ne upada u zamku dvostruke tendencioznosti koja bi narušila estetsku razinu teksta. Uključivanjem evanđeoskog prototeksta Sida Košutić resemantizira dva najustaljenija tipska ženska karaktera u hrvatskoj književnosti (tip fatalne i tip krhke žene, femme fatale i femme fragile) promovirajući ideju o identitetu žene koji je, prema kršćanskoj duhovnosti, utemeljen u njezinoj stvorenosti na sliku Božju i time istovrijedan muškarčevu. Otkrivamo time novu razinu recepcije tekstova Side Košutić koja očigledno mora uključivati dublje razumijevanje odnosa obaju ideologema (u njezinim tekstovima oni nisu antagonizirani), a time i šireg konteksta njezina stvaranja koje je ravnopravno gradilo hrvatsku književnost 20. stoljeća, a iz ideoloških razloga nikada nije bilo sustavno i različitim metodološkim i teoretskim pristupima do kraja istraženo.
Suvremena hrvatska psihološka drama, Gavranova Nora danas (2005.), analizirat će se iz književnoteorijskog emocionološkog aspekta. S obzirom da do sada u hrvatskoj znanosti o književnosti ne postoji ...pisani trag o znanstvenom radu iz područja književne emocionologije (suvremena književnoteorijska disciplina) u istraživanju hrvatske književnosti moderne i postmoderne, ovaj rad smatra se književnoznanstvenim emocionološkim prvijencem toga razdoblja. Uvodno će se prikazati teorijski okvir emocionologije s naglaskom na hrvatsku književnu znanost (godine 2012. tiskan je prvi hrvatski emocijski zbornik Poj željno). Veza između emocija i književnosti je imanentna (Brković, 2015.), a znanstveni interes rada usmjeren je na istraživanje funkcionalnosti (za)dane emocionalne kategorije dramskih likova u dramskome tekstu, u oblikovanju socijalne relacije, konkretno rodnih odnosa i literarne manifestacije emocija. Cilj je prikazati ulogu karakterističnih emocija (ljutnje, straha, tuge, radosti) u izgradnji identiteta dramskih likova Nore i Tonija (antilutke i lutka), a posebno s obzirom na rodnu stereotipizaciju. Metodologija je usmjerena na dramsku narativnu strukturu s integracijom metodoloških okvira afektivne naratologije i teorija konceptualne metafore. Analizirajući emocije kao ekspresiju osjećaja u književnom tekstu (Brković, 2015.), strategije reprezentacija emocija te recepciju emocija u suvremenoj hrvatskog drami, istražuju se suvremene koncepcije teorije književnosti ‒ emocionologije, uz doticaj kognitivne psihologije te neurobioloških i filozofskih teorija o emocijama. Novoosmišljenim pojmom emocijska metamorfoza u ovome radu želi se dati doprinos terminologiji emocionologije, koja je još uvijek neusuglašena i u razvitku (Robinson 2004, Keen 2011). Novim, emocijskim čitanjem književnog teksta sugerira se i ključ razumijevanja temeljnih odnosa (dramske) naracije, a unutar poetike suvremene (dramske) književnosti.
Gavran's Nora danas (2005), a contemporary Croatian psychological drama, is analysed from a literary-theoretical emotional point of view. Considering that this is the first scientific work of its kind about either world or Croatian modern and/or contemporary literature that deals with emotional studies as a contemporary literary discipline, a theoretical framework of emotional studies will be presented with an emphasis on Croatian literary science (the first Croatian emotional collection Poj željno was published in 2012). The connection between emotions and literature is immanent (Brković, 2015), and this paper focuses on researching the functionality of the (given) emotional category of the protagonist of a dramatic text in shaping social relations, specifically gender relations and literary manifestations of emotions. The aim is to show the role of typical emotions (anger, fear, sadness, joy) in building the identity of the dramatic protagonists Nora and Tony (anti-puppet and puppet), especially with respect to gender stereotyping. The methodology focuses on the dramatic narrative structure by integrating the methodological frameworks of affective narratology and the theory of conceptual metaphor. By analysing emotions as an expression
of feelings in a literary text (Brković, 2015), strategies of emotion representations and reception of emotions in contemporary Croatian drama, we explore contemporary concepts of literary theory - emotional studies, also touching upon cognitive psychology and neurobiological and philosophical theories of emotions. The newly conceived notion of emotional reversal in this paper seeks to contribute to the terminology of
emotionalism, which is still inconsistent as it is still being developed (Robinson 2004, Keen 2011). A new, emotional reading of a literary text also suggests the key to understanding the fundamental relations of (dramatic) narration within the poetics of contemporary (dramatic) literature.
Emocionalno tijelo dosadašnji je predmet istraživanja psihologije, medicine i kulturalnih studija. U radu će se istražiti emocionalno tijelo na primjeru moralno-etički i emocionalno kompleksnoga ...slučaja tekstualno reprezentirane traume silovane žene u Domovinskome ratu u ratnoj monodrami Slike Marijine (1996) Lydije Scheuermann Hodak. Emocionalno tijelo istražit će se pomoću postmodernističkih dramskih strategija kao književnoteorijski emocionološki pojam. Metodološku matricu rada činit će teorija emocionalnoga tijela Martín-Moruno i Pichel (2019). Prema navedenim autorima emocionalno tijelo istražit će se kao rezultat konfiguracije materije u kojoj su emocije pokretačka snaga i rezultat performativnosti. Kao posljedica genocidne politike ili ratnoga silovanja žena u Hrvatskoj 1990. ‒ 1995. godine, Marijino traumatizirano emocionalno tijelo klasificirat će se kao bolno, histerično i političko, s ciljem odupiranja tradicionalnoj maskulinoj diskurzivnoj i društvenoj praksi.
The notions of subject and identity are of key interest in various branches of contemporary literary theory, but also in other disciplines (Peternai Andrić 2015). However, in the closed fortress of ...academic hermeticism, the discourse on identity is ruled by a “true terminological haze”, so the notion of identity is not only widely used, but also massively abused (Nenadić 2020). Due to the need to concretize the term “identity” (Petković 2020), and as a contribution to the interdisciplinary development of literary science, the paper will define the newly conceived literary theory term emotional identity, which is a blind spot in literary science. The representation of emotional identity will be explored on the example of the contemporary Croatian psychological drama In a Room Slightly Wider Than Skin (2020) by Ivana Sajko. Its specific classification will be determined with regard to the prevailing emotion (fear) of the contemporary dramatic protagonist, which becomes a feature of her literary emotional (depressive) identity, and which is encouraged in the drama by the world’s anti-pandemic (self) isolation and social atmosphere of alienation due to the virus. The literary-theoretical notion of emotional identity will be defined according to the anti-essentialist understanding of identity. In doing so, the psychoanalytic and medical concept will be taken over, which corresponds to the fact of emotional/affective turn in literary science, when many authors of studies on emotions take into account knowledge from non-native disciplines (Oatley, Jenkins 2003; Robinson 2005; Barrett, Lewis, Haviland-Jones 1993). Emotionally depressed literary identity will be correlated with narcissistic identity, and the term emotional disability or identity equal to disability (Alfirević 2021) will be presented in this context. The “emotional label” of the literary narrative and the “literary emotional function”, newly conceived literary theoretical concepts aimed at, together with the theory of emotional identity and emotional code, methodologically connect traditional (post-)structural-ism (semiotics) and modern emotionalism, which has never been the case before way of reading/approach in the research of literary and artistic text in scientific methodological practice, neither in world nor in domestic science of literature. This paper seeks to contribute to the poststructuralist research paradigm of literary identities, as well as to emotionalism as a literary science in development (Peternai Andrić 2020), which is insufficiently researched. The depressive (post) covidal atmosphere influenced the narrative structuring of the coronavirus as a new literary character, and the paper presents/ proposed the phenomenon of corona-literature (hence this corona-drama) as a contemporary literary paradigm.
According to S. Tomkins classification of affects, the paper explores the role of disgust, anger, sadness and fear in the gender identity constructs in the Croatian postmodern drama Woman- Bomb ...(2004), written by the playwright Ivana Sajko. The methodological framework relies on the affect theories by S. Tomkins and A. Lucas, which are used to investigate the emotional communication between characters in the drama. Based on the research of N. Govedi, the affective reaction is hypothesized to result in communication, i.e., in revealing ones own emotional states to others. Reception and the reshaping of the charge of the other are inherent to the affects themselves. They may also subject to political scrutiny and function as moral guides. Thus, this research focuses on the socio-affective (non) communication between the characters of the drama, constructed by the socially and symbolically marked feminist body of the bomb-woman (terrorist-woman). The body of a terrorist resonates with that of a queer body (the unfortunate one, the source of affliction). By examining the construction of the gender identity of the bomb-woman in postmodern drama, we conclude that Sajkos literary strategies move away from stereotypical representations of gender identities, i.e., the role of women was regularly represented through motherhood in the literary practice of the 19th and most of the 20th century, while their potential for the social or street-activist engagement was overlooked. In accordance with postmodernist practice, through irony, paradox, intermediality, fragmentation, culture of performance and self-referential actions, in the character of the female terrorist bomb-woman, the author expresses resistance to the traditional gender identity conventions, and this is especially evident in the analysis of disgust as the negative affect. Therefore, along with anger, sadness and fear, disgust becomes apostrophized in the feminist manner as the main affect in this monologic tragicomedy. The disgust with the stereotypical representation of women symbolically results in the identity of a woman as a time bomb.
Rad istražuje međudjelovanje dvaju ideologema (katoličkog i predfeminističkog) u tekstovima Side Košutić kroz aspekt konstruiranja ženskih likova u romanesknoj trilogiji S naših njiva (1944.), koju ...čine romani: Plodovi zemlje (1936.), Magle (1937.) i Bijele tišine (1940.). Predfeminizam i pokret hrvatske katoličke književnosti razvijaju se u otprilike istom vremenu (prva desetljeća 20. st.), a pri kontekstualizaciji predmeta istraživanja ne treba zanemariti ni istodobno supostojanje katoličkoga ženskog pokreta u Hrvatskoj. Stoga nije neobično što Sida Košutić osim kršćanskoga, katoličkog angažmana u tekstove ravnopravno upisuje i temate tzv. ženskog pisma. Istraživanje pokazuje da katolički angažman književnice nikako ne umanjuje niti relativizira angažman oko pitanja ravnopravnosti žene, a niti uskraćuje pristup problematizaciji položaja žene u hrvatskom društvu prvih desetljeća 20. stoljeća, pri čemu književnica ne upada u zamku dvostruke tendencioznosti koja bi narušila estetsku razinu teksta. Uključivanjem evanđeoskog prototeksta Sida Košutić resemantizira dva najustaljenija tipska ženska karaktera u hrvatskoj književnosti (tip fatalne i tip krhke žene, femme fatale i femme fragile) promovirajući ideju o identitetu žene koji je, prema kršćanskoj duhovnosti, utemeljen u njezinoj stvorenosti na sliku Božju i time istovrijedan muškarčevu. Otkrivamo time novu razinu recepcije tekstova Side Košutić koja očigledno mora uključivati dublje razumijevanje odnosa obaju ideologema (u njezinim tekstovima oni nisu antagonizirani), a time i šireg konteksta njezina stvaranja koje je ravnopravno gradilo hrvatsku književnost 20. stoljeća, a iz ideoloških razloga nikada nije bilo sustavno i različitim metodološkim i teoretskim pristupima do kraja istraženo.
Blizanačke trudnoće su visokorizične trudnoće često komplicirane prijevremenim porođajem. Kako je etiologija prijevremenog porođaja i dalje nerazjašnjena metode prevencije i liječenja su ograničene. ...Prepoznavanje trudnica visokog rizika za prijevremeni porođaj u skupini koja je sama visokorizična predstavlja izazov. Probir takvih žena temeljimo na anamnezi, fizikalnom pregledu, biokemijskim pokazateljima te ultrazvučnom mjerenju duljine vrata maternice. U prevenciji prijevremenog porođaja kod blizanačkih trudnoća najčešće koristimo progesterone, cerclage cerviksa ili cervikalni pesar. Trenutačno nema dokaza da ijedna od navedenih metoda smanjuje učestalost prijevremenog porođaja.
Blizanačke trudnoće su visokorizične trudnoće često komplicirane prijevremenim porođajem. Kako je etiologija prijevremenog porođaja i dalje nerazjašnjena metode prevencije i liječenja su ograničene. ...Prepoznavanje trudnica visokog rizika za prijevremeni porođaj u skupini koja je sama visokorizična predstavlja izazov. Probir takvih žena temeljimo na anamnezi, fizikalnom pregledu, biokemijskim pokazateljima te ultrazvučnom mjerenju duljine vrata maternice. U prevenciji prijevremenog porođaja kod blizanačkih trudnoća najčešće koristimo progesterone, cerclage cerviksa ili cervikalni pesar. Trenutačno nema dokaza da ijedna od navedenih metoda smanjuje učestalost prijevremenog porođaja.
PDF
