Glavobolja je jedan od najčešćih javnozdravstvenih problema koji značajno utječe na mogućnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti i kvalitetu života. 90 % svih glavobolja u općoj populaciji primarne ...su glavobolje, a najčešće su migrena, tenzijska i cluster glavobolja. Glavobolja je često nedovoljno dijagnosticirana i liječena. Trend samoliječenja glavobolja je sve rašireniji i ljekarnik ima važnu ulogu pružiti bolesniku jasne, objektivne i točne informacije u tom procesu. Svakom bolesniku s glavoboljom potrebno je osigurati individualan pristup. Ljekarničko savjetovanje uključuje prikupljanje podataka o učestalosti, trajanju i intenzitetu napadaja, o vrsti i mjestu boli te o uzimanju i djelovanju bezreceptnih lijekova i propisane terapije. Nakon procjene zdravstvenog stanja bolesnika i sigurnosti samoliječenja preporučuje se optimalan lijek za samoliječenje ili se pacijent upućuje liječniku kako bi se prevenirao razvoj kroničnih glavobolja ili glavobolja uzrokovanih prekomjernim uzimanjem lijekova, postavila točna dijagnoza i odredila učinkovita terapija. Cilj sigurnog i učinkovitog liječenja je smanjiti učestalost i jačinu napadaja te spriječiti potencijalnu kronifikaciju boli i neracionalnu primjenu analgetika. Konzultacije i savjetovanje s ljekarnikom osiguravaju uspješnije samo(liječenje) glavobolja.
U ovom radu bavićemo se istorijom prvih ženskih pokreta koji su prethodili prvom talasu feminizma na anglosaksonskom području, te pokušajem njihove sistematizacije. Pri tome ćemo se kao primarnom ...literaturom koristiti knjigom Adriane Zaharijević iz 2010. godine naslova Postajanje ženom, koja sada postaje notorni priručnik za pregled osnovnih političko-istorijskih prilika u formiranju prvih ženskih pokreta na području Engleske i Amerike. Pored prostitucije i ropstva, kao glavnih pitanja koja su obilježila pro-feminističku borbu u drugoj polovini XIX vijeka, pomenućemo i teorijska odnosno praktična pitanja koja i danas, poslije i trećeg talasa feminizma, i dalje ostaju nerazriješena.
U ovom radu ćemo analizirati vrijednosti (dobrog u postojećem i boljeg u budućem) u oblikovanju karaktera mladog čovjeka, tačnije oblikovanje karaktera budućeg građanina i glasača, a putem obrazovnih ...institucija. Koliko u stvari vrijednosti jedne institucije, koju predstavlja škola za mladog čovjeka, može uticati na izgradnju osobina zbog kojih će taj mladi čovjek biti kasnije pohvaljen, već tokom izlaska na prve izbore, razmatraćemo putem sticanja tih osobina u obrazovnim institucijama. Autor kojeg ovim putem uzimamo kao referentnog jeste Matthew Lipman i njegovu definiciju karaktera, kao skupa osobina zbog kojih se neko može pohvaliti od strane drugih, a u situaciji i iz narativa demokratski uređenog društva. Davši definiciju karaktera u kontekstu demokratskog društva, analiziraćemo na koji način obrazovanje preuzima odgovornost za praćenje aktuelnih promjena u društvu koristeći se teorijom (ne)obrazovanja Konrada Paula Lissmanna, kao i učenjem o relaciji demokratije i obrazovanja Johna Deweyija. Za oblikovanje karaktera nosilaca obrazovnog sistema i budućih glasača pokušaćemo da uz pomoć Heidi Hayes Jacobs, Amy Gutmann, Diane F. Halpern, Svi H. Shapira i David E. Purpela predstavimo smjernice koje jedan vrlinski građanin treba ispoštovati i ukazati na mogućnosti (pre)oblikovanja učenika putem obrazovnog sistema u budućeg nosioca građanskog života koji ima karakter.