ABSTRACT IN CROATIAN: U radu se ispituje dvojna uloga matematickog obrazovanja u drustvu i to s jedne strane kao instrumenta tehnoloskog i ekonomskog razvoja, a s druge kao mehanizma za postizanje ...drustvenog statusa. U tu svrhu razmatra se uloga matematickog obrazovanja u povecanju ekonomske produktivnosti i kompetitivnosti, u (re)produkciji drustvenih nejednakosti, kao i njegova vaznost za aktivno gradanstvo. Polazeci od koncepata ljudskog kapitala i znanja visokog statusa, zastupa se teza da se ekonomski i statusni aspekt matematickog obrazovanja ne mogu razmatrati odvojeno buduci da aktualno (pre)naglasavanje ekonomskog aspekta pojacava tendenciju k obrazovnoj reprodukciji drustvenih nejednakosti, sto u konacnici moze biti ekonomski disfunkcionalno. Autori naglasavaju potrebu za odmakom od obrazovnih politika usmjerenih primarno na ekonomsku ucinkovitost pojedinca - shvacenog kao apstraktnog nositelja ljudskog kapitala - prema politikama koje pitanje razvoja ljudskih resursa povezuju sa smanjenjem strukturnih nejednakosti u (matematickom) obrazovanju i drustvu opcenito. // ABSTRACT IN ENGLISH: The paper examines the dual role of mathematics education in society, on the one hand as an instrument of technological and economic development, and on the other as a mechanism for status attainment. Therefore, the authors discuss the role of mathematics education in raising economic competitiveness and productivity, in the (re)production of social inequalities, and its relevance for active citizenship. Drawing on the concepts of human capital and high status knowledge, it is asserted that the economic and status attainment aspects of mathematics education cannot be separated, since the actual (over)accentuation of the economic aspect strengthens the tendency for educational reproduction of social inequalities, which in the end can be economically dysfunctional. The authors emphasise the need for retreat from educational policies focused primarily on individual economic effectiveness - conceptualised through abstract holders of human capital - towards policies that combine the issue of human resources development with the question of structural inequalities in (mathematics) education and the wider society.
ABSTRACT IN CROATIAN: U radu su prezentirani rezultati empirijskog istrazivanja koje, oslonom na Bourdiea (1977), ispituje povezanost rodnih, socioekonomskih i sociokulturnih karakteristika ...ucenika/ca s njihovim uspjehom iz matematike i izborom srednje skole. Istrazivanje je provedeno na uzorku od 693 ucenika/ca 8. razreda osnovnih skola u Gradu Zagrebu i Zagrebackoj zupaniji. Rezultati pokazuju da ucenice imaju bolje ocjene iz matematike od ucenika te da cesce nego ucenici namjeravaju upisati gimnazije, ali znatno rjede strukovne skole sa zastupljenijom matematikom (tehnicke skole). Ucenici/e viseg ekonomskog i kulturnog statusa postizu bolji uspjeh iz matematike i cesce biraju srednje skole sa zastupljenijom nastavom matematike. Bolji uspjeh iz matematike najsnaznije predvidaju rod, obrazovanje roditelja, posjedovanje klasicne literature te pristup Internetu. Pri analiziranom odabiru srednje skole, odabir gimnazije je prvenstveno objasnjen kulturnim resursima obitelji ucenika/ca, dok je odabir tehnicke skole vise objasnjen rodom ucenika/ce. Dobiveni nalazi o rodnoj i socijalnoj diferencijaciji u skladu su s nalazima istrazivanja u drugim zemljama. // ABSTRACT IN ENGLISH: The article presents the research results on the effects that gender and socio-economic and socio-economic and socio-cultural characteristics have on pupils' achievement in mathematics and secondary school choice. The research was conceptually connected to Bourdieu (1977) and carried out on a sample of 693 elementary school pupils from Zagreb and the surrounding Zagreb County. The results have shown that girls have higher school grades in mathematics than boys, and are more likely to choose grammar schools than vocational schools with a large number of math lessons (technical schools). Pupils from families with higher socio-economic and socio-cultural status achieve better grades and more often choose schools with a large number of math lessons. Gender, parents' higher level of education, owning classical literature and the Internet access in one's home proved to be the strongest predictors of higher mathematics achievement. As for the choice of schools, the choice of grammar school was primarily explained by cultural resources of the family, while the choice of technical school was explained by pupils' gender. These findings are consistent with the results of similar research studies in other countries.
The article presents the research results on the effects that gender and socio-economic and socio-cultural characteristics have on pupils' achievement in mathematics and secondary school choice. The ...research was conceptually connected to Bourdieu (1977) and carried out on a sample of693 elementary school pupils from Zagreb and the surrounding Zagreb County. The results have shown that girls have higher school grades in mathematics than boys, and are more likely to choose grammar schools than vocational schools with a large number of math lessons (technical schools). Pupils from families with higher socio-economic and socio-cultural status achieve better grades and more often choose schools with a large number of math lessons. Gender, parents' higher level of education, owning classical literature and the Internet access in one's home proved to be the strongest predictors of higher mathematics achievement. As for the choice of schools, the choice of grammar school was primarily explained by cultural resources of the family, while the choice of technical school was explained by pupils ' gender. These findings are consistent with the results of similar research studies in other countries. Key words: socio-economic status, socio-cultural status, eighth grade pupils, achievement in mathematics, secondary school choice. U radu su prezentirani rezultati empirijskog istrazivanja koje, oslonom na Bourdiea (1977.), ispituje povezanost rodnih, socioekonomskih i sociokulturnih karakteristika ucenika/ca s njihovim uspjehom iz matematike i izborom srednje skole. Istrazivanje je provedeno na uzorku od 693 ucenika/ca 8. razreda osnovnih skola u Gradu Zagrebu i Zagrebackoj zupaniji. Rezultati pokazuju da ucenice imaju bolje ocjene iz matematike od ucenika te da cesce nego ucenici namjeravaju upisati gimnazije, ali znatno rjede strukovne skole sa zastupljenijom matematikom (tehnicke skole). Ucenici/e viseg ekonomskog i kulturnog statusa postizu bolji uspjeh iz matematike i cesce biraju srednje skole sa zastupljenijom nastavom matematike. Bolji uspjeh iz matematike najsnaznije predvidaju rod, obrazovanje roditelja, posjedovanje klasicne literature te pristup Internetu. Pri analiziranom odabiru srednje skole, odabir gimnazije je prvenstveno objasnjen kulturnim resursima obitelji ucenika/ca, dok je odabir tehnicke skole vise objasnjen rodom ucenika/ce. Dobiveni nalazi o rodnoj i socijalnoj diferencijaciji u skladu su s nalazima istrazivanja u drugim zemljama. Kljucne rijeci: socioekonomski status, sociokulturni status, ucenici osmih razreda, uspjeh iz matematike, izbor srednje skole.
Sažetak – Rad predstavlja uvodni tekst u tematski blok u kojem su prezentirani
rezultati komparativne analize nacionalnih okvirnih kurikuluma 11 europskih
zemalja (uzorak starih i novih članica ...Europske unije) i Hrvatske provedene u
razdoblju od 2002. do 2005. Rezultati analize su ukazali na značajne konceptualne,
strukturne i sadržajne razlike između nastavnih programa u Hrvatskoj i nacionalnih
kurikuluma analiziranih zemalja. Iako između nacionalnih kurikuluma
analiziranih zemalja postoje evidentne razlike, za razliku od Hrvatske, sve imaju
outcome based nacionalne kurikulume (orijentirane na odgojno-obrazovne ishode,
odnosno operacionalno iskazane ciljeve obrazovanja). Nadalje, za razliku od Hrvatske
koja ima centralizirane i međusobno nedovoljno povezane predmetne programe,
nacionalni kurikulumi analiziranih zemalja su integriraniji. Većina ih ima
nacionalni kurikulumski okvir koji sagledava nacionalni kurikulum kao cjelinu,
široko defi nirana kurikulumska područja čije sadržaje povezuju zajednički odgojno-
obrazovni ishodi te eksplicite defi nirane krozkurikulumske teme. Kurikulumi
europskih zemalja također razvijaju učeničke kompetencija kojih nema u hrvatskim
nastavnim programima: napr. poduzetništvo, informatičko-komunikacijska
kompetancija kao krozkurikulumsko poučavanje. I konačno, razvoj nacionalnih
kurikuluma u europskim zemljama se odvija u smjeru razvoja temeljnih učeničkih
kompetencija potrebnih za život u društvu znanja. U toku je proces integracije temljnih
kompetencija za društvo znanja (koncept cjeloživotnog učenja) defi niranih na
europskoj razini u Europskom kompetencijskom okviru.
School Climate and Conflicts in School Puzic, Sasa; Baranovic, Branislava; Doolan, Karin
Sociologija i prostor,
10/2011, Letnik:
49, Številka:
3
Journal Article
Odprti dostop
The article reports on empirical research which examined pupils', teachers' and principals' perceptions of school climate related to conflicts among pupils. Pupil conflicts were explored from an ...ecological-developmental perspective, including a sample of 370 pupils in their final year of compulsory schooling across 10 primary schools in Zagreb, 29 teachers and 5 principals. The research employed a mixed methods design: questionnaires administered to pupils, focus groups with teachers and interviews with principals. The results show that verbal conflicts between pupils prevail, but a substantial number of pupils also reported physical conflicts among pupils. Pupil responses indicated that both conflictual and cooperative relations exist in schools. In relation to teacher-pupil contact, pupils reported they perceived teachers as people they could rely on for support in conflict resolution, but at the same time expressed lower estimates for teachers' respect for pupils. The research identified girls in comparison to boys as "more sensitive" to violence in schools, as well as a more positive perception of the school environment by pupils with higher grades and pupils who less often experienced violence in schools. Teachers and principals reported that milder forms of conflict among pupils were part of everyday school life. Several teachers and principals expressed their concern with the phenomenon of "cyber-bullying", i.e. verbal violence over Facebook. The insufficient professional development of teachers in conflict resolution, restricted organisational characteristics of schools, pupils' health problems and problems in the family environment have been identified as factors which negatively affect school climate and the incidence of conflicts. Adapted from the source document.
Članak donosi pregled koncipiranja obveznog matematičkog obrazovanja kroz kompetencijske
ishode te prikladnih metoda poučavanja. Takav pregled daje se u svjetlu međunarodnih
utjecaja na koncipiranje ...matematičkog obrazovanja u Hrvatskoj kroz rangiranje matematičke
pismenosti 15-godišnjaka u PISA testiranju. Na početku se obrazlažu konceptualni konstrukti
u pozadini društvenih utjecaja na nad-državni razvoj pojma pismenosti/kompetentnosti u
obrazovanju i testiranju iz matematike. U tom svjetlu pregledavaju se prošla i sadašnja, te
predlažu moguća buduća, određenja i promjene školskog matematičkog obrazovanja i procesa
poučavanja matematike u hrvatskim osnovnim školama. Pregled empirijskih istraživanja
praksi i stavova o matematičkom obrazovanju u posljednjih nekoliko godina komplement je
pregledu teoretskih određenja. Cilj je istražiti i prikazati društvene i (komparativne) političke
utjecaje na sadržaj i poučavanje ‘čvrstih’ školskih predmeta kao što je matematika, obilježiti
trenutnu hrvatsku poziciju po međunarodnim testiranjima i empirijskim istraživanjima stavova
učenika i nastavnika, te preporučiti moguće neposredne korake u razvoju obrazovne politike
u području matematičkog obrazovanja.
U ovome su tekstu prikazani rezultati komparativne analize okvirnih nacionalnih
kurikuluma za obvezno obrazovanje u 11 europskih zemalja te u Hrvatskoj.
Te`i{te je bilo na analizi ...formalno-strukturnih aspekata nacionalnih kurikuluma.
Analiza je pokazala da, pored sli~nosti u osnovnoj strukturi (zajedni~ke komponente),
izme|u nacionalnih kurikuluma postoje i razlike koje upu}uju na njihovu
kontekstualnu uvjetovanost. U tom smislu zamije}eni su utjecaji dviju osnovnih kurikulumskih
politika: 1. centralizirane politike s predmetno-preskriptivnim kurikulumom
(srednjoeuropske zemlje); 2. decentralizirane politike, s fleksibilnim nacionalnim
kurikulumskim okvirom koji implicira visok stupanj autonomije {kola u njegovoj
prilagodbi vlastitom profilu i potrebama sredine u kojoj djeluju (Nizozemska,
skandinavske zemlje, Velika Britanija).
Tako|er je vidljivo da postoji tendencija slabljenja predmetnog pristupa u korist
razvoja integriranoga i koherentnog kurikuluma (uvode se kurikulumska podru~ja,
krozkurikulumske teme ili moduli, integrirani predmeti). Bez obzira na razlike u
pristupu i kurikulumskoj koncepciji, nacionalni kurikulumi svih analiziranih zemalja
predstavljaju outcome based kurikulume, orijentirane na uvo|enje kompetencija potrebnih
za razvoj dru{tva znanja. U komparaciji s analiziranim kurikulumima, u spomenutih
jedanaest zemalja hrvatski je kurikulum jo{ uvijek tradicionalan (predmetno-
preskriptivan), bez dovoljne zastupljenosti sadr`aja i komponenti koje bi omogu}
avale razvoj novih kompetencija za `ivot mladih u dru{tvu znanja.
Mladi i ljudska prava u Hrvatskoj Baranović, Branislava; Ilišin, Vlasta
Sociologija i prostor,
03/2009, Letnik:
42, Številka:
3/4 (165/166)
Paper
Odprti dostop
Ovaj je prilog analiza nekih dimenzija odnosa mladih u Hrvatskoj prema ljudskim pravima. Analiza se temelji na rezultatima empirijskog istraživanja provedenog 1999. godine na reprezentativnom uzorku ...od 1.700 ispitanika u dobi od 15 do 29 godina. Rezultati istraživanja pokazali su da ljudska prava i slobode
velikoj većini mladih znače vrlo važnu opću vrednotu. Kad je riječ o
ostvarivanju ljudskih prava i sloboda kao političkog cilja, potpora mladih je upola manja, a što je djelomice posljedica pritiska drugih
velikih problema čije se rješavanje nameće kao prioritetno. Najveće
je nesuglasje utvrđeno u percepciji poštivanja ljudskih prava i sloboda
u Hrvatskoj jer su se mladi ravnomjerno podijelili na zadovoljne i
nezadovoljne, uz četvrtinu onih koji ne mogu procijeniti status ljudskih
prava u nas. Mladi, naposljetku, ocjenjuju da je doprinos promatranih
institucija vlasti i civilnih udruga ostvarivanju ljudskih prava relativno
zadovoljavajući. Nalazi potvrduju prevladavajući utjecaj političkog opredjeljenja (posredovanog stranačkom preferencijom) na oblikovanje stavova spram ljudskih prava i sloboda. Pritom se mladi
jasno dijele u dvije podskupine: na jednom su polu pristaše stranaka
socijaldemokratske i liberalne provenijencije, uglavnom iz viših društvenih slojeva, koji su bili kritički raspoloženi prema ostvarenosti
ljudskih prava u Hrvatskoj i odgovornost za to pripisuju institucijama
vlasti (istodobno percipirajući pozitivan doprinos civilno-opozicijskog
sektora), a na drugom polu simpatizeri desnih političkih stranaka, najčešće iz nižih socijalnih slojeva, koji su uglavnom bili zadovoljni
poštivanjem ljudskih prava i ujedno pozitivno vrednovali doprinos
institucija vlasti.
The paper offers the results of an empirical study of enterprise education in Croatian compulsory schools. The entrepreneurship competence are not only the necessary qualifications & knowledge of ...economics for starting & running the business, but also personal characteristics & skills of individuals who wish to lead a successful professional & social life. The study was conducted in 2006 on a sample of 688 teachers from 25 primary schools in different regions of Croatia. The purpose was to find out how the teachers felt about the school activities & teaching methods which try to develop children's entrepreneurial skills & how they assessed children's entrepreneurial potential & behavior. The aim was also to see if there were any differences in the teachers' perception due to the length of their experience or position (the first four years or the last four years of compulsory school). The results show that more than 50% of all teachers occasionally organize & take part in those school activities which encourage children's entrepreneurial skills. Teachers in the first four classes of compulsory school generally make a higher evaluation of their pupils' entrepreneurial characteristics than those in the last four years of compulsory school. Teachers with longer experience have a more active approach to those school activities & teaching methods which encourage entrepreneurship competence. According to their teachers' evaluation, characteristics of entrepreneurial behavior that most pupils show are openness about changes & new experiences, readiness for cooperation & dialogue with their peers & strong motivation for achievement. About one third of all examinees think that this is true for most or all pupils in their schools; for other characteristics the percentage is lower. The study results show that enterprise education should be a regular part of compulsory education which implies clearly defined planning & school curriculums. Adapted from the source document.
PDF
