Cilj ovog rada bio je ispitati rodne razlike u školskom uspjehu iz matematike i strahu od matematike, te istražiti koji čimbenici najbolje objašnjavaju matematički uspjeh i strah od matematike. ...Teorija vrijednosti i očekivanja (Eccles, 1983) predviđa bitne motivacijske elemente akademskih odabira i uspjeha u pojedinim akademskim područjima poput očekivanja uspjeha, intrinzične i utilitarne vrijednosti zadatka, te procjene njegove težine. Uz to, ova teorija i rodne stereotipe o akademskim područjima smatra važnim odrednicama školskog uspjeha. U ovom je istraživanju teorija vrijednosti i očekivanja poslužila kao konceptualna osnova odabira varijabli koje mogu predviđati uspjeh iz matematike, ali i strah od matematike. Na uzorku od 693 učenika/ca 8. razreda primijenjeni su instrumenti koji mjere očekivanja uspjeha i samopoimanje vlastitih sposobnosti, procjenu težine matematike, interes i percipiranu korisnost matematike, stereotipe o matematici kao muškoj domeni te uvjerenje o tome da svatko može biti dobar u matematici. Hijerarhijskim regresijskim analizama ispitalo se koje od ovih varijabli objašnjavaju matematički uspjeh i strah od matematike.
Rezultati su pokazali da se djevojčice, unatoč boljem školskom uspjehu iz matematike, više boje matematike od dječaka. Školsku ocjenu najbolje predviđa očekivanje uspjeha u matematici, pri čemu oni učenici/e koji smatraju da su uspješni u matematici i da imaju sposobnosti potrebne za matematiku imaju i bolju ocjenu. Stereotip je u prvom koraku regresijske analize imao negativan efekt na ocjenu iz matematike kod djevojčica kao što je i očekivano prema teoriji očekivanja i vrijednosti, te pozitivan efekt na ocjenu dječaka. Najsnažniji prediktor straha od matematike je percipirana težina matematike. Učenici/e, koji matematiku smatraju težom, više je se i boje. Kod djevojčica se također pokazalo da je strah od matematike veći ako prihvaćaju rodne stereotipe o matematici kao muškoj domeni.
Ovaj prvi razmjerno cjelovit pregled, ali ograničeni prikaz, mirotvornog obrazovanja u
Hrvatskoj proizišao je iz autoričinog djelovanja u Odboru za mirotvorni odgoj Međunarodnog
udruženja za ...istraživanja mira (The Peace Education Commission of The International
Peace Research Association). Obrazovanje za mirotvorstvo otpočelo je u Hrvatskoj s
prekidom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku. U hrvatskom školskom sustavu ne
postoje nastavni predmeti iz obrazovanja za mir, nego se obrazovanje za mirotvorstvo jedino
odvija u nevladinim organizacijama, koje su članice Antiratne kampanje Hrvatske (ARK).
Autorica navodi nevladine organizacije koje u Hrvatskoj izvode obrazovanje za mirotvorstvo
(Centar za građanske inicijative, Poreč; Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek;
Centar za mirovne studije - MIRami DA, Zagreb; Mir i dobro, Županja i Mali korak - Centar
za kulturu mira i nenasilje, Zagreb), vrijednosni okvir mirotvornog obrazovanja (nenasilna
preobrazba sukoba, komunikacije i pomirba između zavađenih skupina itd.; zaštita ljudskih
prava i slobode određenih pojedinaca ili skupina; i ublažavanje posljedica rata i nasilja), te
različite programe i oblike mirotvornog obrazovanja koji se izvode. Ona posebice opisuje
dva projekta u tijeku (Projekt osposobljavanja mirotvornih timova koji izvodi Centar za mir,
nenasilje i ljudska prava u Osijeku i Program mirovnih proučavanja Centra za mirovne
studije u Zagrebu). Pregled je izložen temeljem podataka prikupljenih u prvoj polovici
prosinca 1998. godine interviewima s polaznicima tečajeva i voditeljima programa, opažanjem
neposrednog obrazovnog procesa u skupinama i analizom nastavnog programa
osposobljavanja. Ljudi koji su otpočeli s izvođenjem takvih programa sučeljavaju se s nizom
poteškoća, a često sa zazornim i neprijaznim okružjem.
Cilj ovoga rada je problematizirati rodnu (ne)osjetljivost čitanki književnosti u osnovnoškolskom obrazovanju u Hrvatskoj. Pod rodnom osjetljivošću podrazumijevamo rodnu ujednačenost u autorstvu ...čitanki i tekstova te nestereotipan prikaz likova. U provedenom empirijskom istraživanju korištena je klasična analiza sadržaja, a istraživačkom matricom obuhvaćene su sljedeće varijable: zastupljenost muškaraca i žena kao autora čitanki, tekstova i metodičkih priloga, zastupljenost muških i ženskih likova te stereotipnost njihovih psihosocijalnih osobina, vrijednosnih sustava, profesionalnih i obiteljskih uloga. Analizirane su čitanke književnosti od prvog do osmog razreda. Rezultati su pokazali da su žene u usporedbi s muškarcima znatno podzastupljene u čitankama: muškarci dominiraju u čitankama kao autori tekstova i svih priloga
uz tekstove, ali i kao likovi o kojima se govori u tekstovima i njihovim prilozima. Tradicionalni pristup rodnoj problematici u čitankama izražen je u prikazu obiteljskih uloga i bračnog statusa likova kojima se učenicima/ama promovira stereotipna uloga žene kao majke i obitelj s djecom kao poželjni obrazac bračnog života u odrasloj dobi.
Iako su u tekstovima muškim i ženskim likovima dodijeljene i stereotipne osobine, vrijednosti i profesionalne uloge, mogu se zamijetiti i primjeri rodno nestereotipnih prikaza likova koji mogu doprinositi rodnom senzibiliziranju nastavnog procesa.
U radu se analiziraju promjene u strukturi srednjoškolskog diskursa s obzirom na promjene u političkom sustavu postsocijalističke Hrvatske. U prvom dijelu teksta analiziraju se obilježja procesa ...postsocijalističke transformacije političkog sustava kao sociopolitičkog konteksta obrazovnih promjena u Hrvatskoj. U drugome dijelu rada prezentirane su promjene u strukturi srednjoškolskih planova neposredno prije i poslije izbora 1990. godine. Analiza se zasniva na rezultatima empirijskog istraživanja nastavnih planova provedenog 1993. godine u srednjim školama. Preliminarni rezultati ukazuju na prevlast etnonacionalne ideologije nad proklamiranom liberalnom demokracijom.
U prvom dijelu članka raspravlja se o osnovnim odrednicama koncepta ekološkog obrazovanja i problemu obrazovnog transfera ekoloških znanja s obzirom na dominaciju znanstveno-tehničkog znanja, odnosno ...znanstveno-tehničkog načina mišljenja.
U drugom dijelu prezentirani su rezultati istraživanja tematske strukture i opsega zastupljenosti ekoloških sadržaja u nastavnim planovima i programima srednjih škola u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno 1993. godine na reprezentativnom uzorku nastavnih planova i programa koji su prikupljeni i odabrani uz pomoć nastavnika u 23 srednje škole u Hrvatskoj.
Analiza je pokazala da se ekološko obrazovanje u nas još uvijek nalazi u početnoj fazi i da ga »prate« sve one poteškoće koje su karakteristične za njegove početne korake - oskudnost ekoloških tema u obrazovnim programima, »razdrobljenost« ekoloških sadržaja po pojedinim nastavnim predmetima, tretman ekološkog obrazovanja kao dijela prirodoslovnog obrazovanja itd.
Za daljnji razvoj kako koncepta ekološkog obrazovanja tako i njegove realizacije nužni su precizniji uvidi u pretpostavke i stanje njegove realizacije u školskim, pa i izvanškolskim, institucijama u Hrvatskoj te, naročito, u industrijski visokorazvijenim zemljama.
U tekstu su prikazani rezultati empirijskog istraživanja obrazovanja za poduzetnost u osnovnim školama u Hrvatskoj. U istraživanju se pošlo od šireg određenja poduzetničke kompetencije koje pored ...ekonomske pismenosti i znanja potrebnih za pokretanje posla obuhvaća osobine ličnosti i vještine potrebne za uspješno djelovanje pojedinca u profesionalnom i širem socijalnom kontekstu. Istraživanje je provedeno 2006. godine na uzorku od 688 učitelja i nastavnika iz 25 osnovnih škola različitih regija Hrvatske. Ciljevi istraživanja bili su utvrditi kako učitelji i nastavnici percipiraju aktivnosti škole i nastavne metode kojima se potiče razvoj poduzetnosti učenika i kako procjenjuju poduzetničke osobine i ponašanje učenika. Također se nastojalo provjeriti postoje li razlike u učiteljskim i nastavničkim percepcijama i procjenama s obzirom na njihovo radno mjesto (rade li kao učitelji ili nastavnici) i duljinu njihovog radnog staža. Rezultati pokazuju da više od polovice učitelja i nastavnika ponekad sudjeluje u organiziranju i izvođenju aktivnosti na nivou škole kojima se potiče poduzetnost učenika. Procjene učitelja općenito su bile više od procjena nastavnika. Zamjetan je trend povećanja uključenosti učitelja i nastavnika u školske aktivnosti i nastavne metode kojima se potiče poduzetnička kompetencija s porastom duljine njihovog radnog staža. Prema procjenama učitelja i nastavnika, obilježja poduzetnosti koja posjeduje najveći broj učenika jesu otvorenost za promjene i nova iskustva, spremnost za suradnju i dogovaranje s vršnjacima, te motivacija za ostvarivanje postignuća. Oko trećine ispitanika procijenila je da ih ima većina ili svi učenici u njihovoj školi, dok je za druge osobine ovaj postotak još manji. Nalazi ukazuju na postojanje potrebe za uvođenjem sustavnog obrazovanja za poduzetnost u obvezno obrazovanje, što implicira izradu njegove jasne koncepcije i nastavnih programa, odnosno kurikuluma.
U ovome se tekstu autorice bave nekim aspektima školske klime, u
osnovnim školama u Hrvatskoj. Analiza se temelji na rezultatima empirijskog
istraživanja provedenoga na uzorku od 688 učitelja i ...nastavnika, zaposlenih u 25
osnovnih škola iz različitih regija u Hrvatskoj. Istraživanjem se nastojalo utvrditi
kako učitelji i nastavnici percipiraju školsku klimu, te postoji li razlika u učiteljskim
i nastavničkim percepcijama školske klime s obzirom na dužinu njihova
radnog staža i na radno mjesto, te postoje li razlike u školskoj klimi između škola.
Analiza podataka je pokazala da učitelji i nastavnici potvrđuju postojanje podrške
koju ravnatelji iskazuju njihovu profesionalnom razvoju te poticanju na međusobnu
suradnju. Također procjenjuju da imaju visok stupanj autonomije u osmišljavanju
i izvođenju nastave, uz malen doživljaj kontrole njihova rada. Međutim,
percepcija uključenosti i utjecaja na školu kao organizaciju, znatno je nepovoljnija,
što se prvenstveno odnosi na ograničenu mogućnost iznošenja kritičkih primjedbi
na rad škole. Faktorskom su analizom izlučene tri dimenzije školske klime
koje su nazvane “poticajna radna okolina”, “autonomija” i “otvorenost za promjene”.
Dimenzija “autonomije” diskriminirala je skupine podijeljene prema radnom
stažu i radnom mjestu. Svoju autonomiju pozitivnije su procijenili predmetni nastavnici,
osobito oni koji imaju između 6 i 15 godina radnog staža. Učiteljska percepcija
njihove niže pozicije u školi potvrdila se i niskim procjenama autonomije,
pri čemu najmanju sigurnost osjećaju učitelji s manje od 5 godina radnog staža.
Ekonomičnost manjega broja čestica potvrdila se kroz uspješno razlikovanje škola u svim trima dimenzijama školske klime. Pri izradi profila školske klime pojedinih
škola, do izražaja je došlo razlikovanje škola u dimenziji “poticajne radne okoline”.
Ovim se istraživanjem upotrijebljena modificirana Moosova skala za mjerenje
{kolske klime pokazala kao dobar analiti~ki instrument za identificiranje organizacijskih
karakteristika {kole.
This paper is presenting the results of a comparative analysis of the national frame curriculums for mandatory education in 11 European countries & in Croatia. The research was concentrated on the ...analysis of formal-structural aspects of the national curriculums. The analysis showed that besides similarities in the basic structure (common components) of the national curriculums, there are also differences that indicate their contextual conditions. In this respect the influence of two curriculum policies can be seen: (1) centralized with subject-based prescriptive curriculum (Central European countries) & (2) decentralized policies with flexible national curriculum frame that implies a high degree of schools autonomy in respect of their adjustment to their own profile & the requirements of the milieu where they act (The Netherlands, Scandinavian countries, Great Britain). We can also see a tendency of weakening of subject-based approach in favor of development of an integrated & coherent curriculum (curriculum areas, cross-curriculum themes or modules & integral subjects are being introduced). Regardless of the differences in the approach & curriculum concept, all the analyzed national curriculums represent outcome-based curriculums oriented towards an introduction of competencies needed for the knowledge society. In comparison to the analyzed curriculums, the Croatian curriculum is still a traditional one (subject-base prescriptive), without adequate presence of the contents & components that would enable a development of the new competencies for life in the knowledge society. Tables, References. Adapted from the source document.
Presents the results of empirical research of media coverage of recent elections in Croatia. Uses qualitative analysis to examine coverage on broadcasts and in weekly and daily newspapers. Concludes ...that coverage of political parties was uneven. (PA)
