Pravni poretci modernih demokracija kao svoju temeljnu vrijednost postavljaju prava osoba-pojedinaca, dok je smisao, glavna ideja i cilj takvih poredaka stvaranje adekvatne društvene sredine za ...potpuni i slobodan razvoj svakog pojedinca. Neometani razvoj nečije osobnosti nedvojbeno uključuje jedno od najintimnijih područja života - ljubav i seksualnost, tj. nečiju seksualnu orijentaciju. Seksualne manjine su vrlo često suočene s „tolerantnim“ stavom seksualne većine koji se može opisati kao „društveni imperativ nevidljivosti“. Drugim riječima, ne samo da se osoba drugačije seksualne orijentacije ne može lako prepoznati (na stranu određeni stereotipi) i time je on ili ona faktički nevidljiva, nego i pripadnici većine često vjeruju da bi homoseksualne osobe trebale biti potpuno zadovoljne samom slobodom „da rade ono što žele u svoja četiri zida“. Stoga ostajanje nevidljivim postaje temeljni oblik zaštite koju pruža većina. Međutim, seksualna orijentacija se prestaje promatrati isključivo kao ostvarivanje seksualnih sklonosti, budući da je to karakteristika koja uključuje međuljudske odnose kao izraz osnovnih ljudskih potreba. U tom je smislu besmisleno raspravljati o tezi da se radi o osobnom izboru. Do sada je većinom prihvaćeno da pravo na osobni razvitak, kao i pravo na uspostavljanje i razvoj određenih međuljudskih odnosa, spada u domašaj zaštite - i poštivanja - privatnog života. Tako je i Europski sud za ljudska prava, kod definiranja „privatnog života“ u čl. 8 Europske konvencije, potvrdio u različitim slučajevima da ovo pravo ne obuhvaća samo osobni razvitak, nego i što je još važnije, razvitak odnosa s drugim ljudima i s vanjskim svijetom u cjelini.Rad daje teorijski okvir poimanja načela jednakosti, a zatim prelazi na kratki pregled paradigmatskih ispitivanja i pristupa koje je u tom smislu razvio američki Vrhovni sud. Slijedi analiza novije sudske prakse kako na saveznoj, tako i na državnoj razini, kao i prikaz jedne od najliberalnijih odluka u odnosu na istospolne zajednice, a koju je donio Južnoafrički Ustavni sud. Načelo jednakosti i nediskriminacije potom se analizira u relevantnim pravorijecima Europskog suda za ljudska prava te razmatra i gledište prava Europske unije. Konačno, rad se osvrće na pravni okvir suzbijanja diskriminacije i uređenja istospolnih zajednica u Republici Hrvatskoj. Istraživanje pokazuje kontinuiranu reinterpretaciju načela jednakosti u kontekstu pravnog uređenja istospolnih zajednica i ukazuje na izazove s kojima će se uskoro suočiti naš nacionalni pravni poredak na tom području.
Pravni poretci modernih demokracija kao svoju temeljnu vrijednost postavljaju prava osoba-pojedinaca, dok je smisao, glavna ideja i cilj takvih poredaka stvaranje adekvatne društvene sredine za ...potpuni i slobodan razvoj svakog pojedinca. Neometani razvoj nečije osobnosti nedvojbeno uključuje jedno od najintimnijih područja života - ljubav i seksualnost, tj. nečiju seksualnu orijentaciju. Seksualne manjine su vrlo često suočene s „tolerantnim“ stavom seksualne većine koji se može opisati kao „društveni imperativ nevidljivosti“. Drugim riječima, ne samo da se osoba drugačije seksualne orijentacije ne može lako prepoznati (na stranu određeni stereotipi) i time je on ili ona faktički nevidljiva, nego i pripadnici većine često vjeruju da bi homoseksualne osobe trebale biti potpuno zadovoljne samom slobodom „da rade ono što žele u svoja četiri zida“. Stoga ostajanje nevidljivim postaje temeljni oblik zaštite koju pruža većina. Međutim, seksualna orijentacija se prestaje promatrati isključivo kao ostvarivanje seksualnih sklonosti, budući da je to karakteristika koja uključuje međuljudske odnose kao izraz osnovnih ljudskih potreba. U tom je smislu besmisleno raspravljati o tezi da se radi o osobnom izboru. Do sada je većinom prihvaćeno da pravo na osobni razvitak, kao i pravo na uspostavljanje i razvoj određenih međuljudskih odnosa, spada u domašaj zaštite - i poštivanja - privatnog života. Tako je i Europski sud za ljudska prava, kod definiranja „privatnog života“ u čl. 8 Europske konvencije, potvrdio u različitim slučajevima da ovo pravo ne obuhvaća samo osobni razvitak, nego i što je još važnije, razvitak odnosa s drugim ljudima i s vanjskim svijetom u cjelini. Rad daje teorijski okvir poimanja načela jednakosti, a zatim prelazi na kratki pregled paradigmatskih ispitivanja i pristupa koje je u tom smislu razvio američki Vrhovni sud. Slijedi analiza novije sudske prakse kako na saveznoj, tako i na državnoj razini, kao i prikaz jedne od najliberalnijih odluka u odnosu na istospolne zajednice, a koju je donio Južnoafrički Ustavni sud. Načelo jednakosti i nediskriminacije potom se analizira u relevantnim pravorijecima Europskog suda za ljudska prava te razmatra i gledište prava Europske unije. Konačno, rad se osvrće na pravni okvir suzbijanja diskriminacije i uređenja istospolnih zajednica u Republici Hrvatskoj. Istraživanje pokazuje kontinuiranu reinterpretaciju načela jednakosti u kontekstu pravnog uređenja istospolnih zajednica i ukazuje na izazove s kojima će se uskoro suočiti naš nacionalni pravni poredak na tom području.
Modern democratic legal organisation holds the rights of the individual or person as its fundamental value. However, the significance, main idea and aim of such organisation is the creation of an ...adequate social environment for the complete and free development of each individual. Unhindered development of someone’s person undoubtedly includes one of the most intimate areas of life which includes love and sexuality or someone’s sexual orientation. Sexual minorities very often are faced with the “tolerant” attitude of the sexual majority which can be described as the social “imperative of invisibility”. In other words, not only can the person of a different sexual orientation not be easily recognised ( by certain stenotypes) and therefore he or she is factually invisible, but also those belonging to the majority often believe that homosexuals should be completely satisfied merely with the freedom “ to do whatever they like within their own four walls”. Consequently, remaining invisible becomes the basic form of protection offered by the majority. However, sexual orientation is ceasing to be considered exclusively as achieving sexual preference given that is a characteristic which includes interpersonal relations as an expression of basic personal human needs. In this sense, it is senseless to discuss the theory that it is about personal choice. Up till now, it was for the most part accepted that the right to personal development, just as the right to form and develop certain interpersonal relations, belongs to the area of protecting and respecting one’s private life. So too did the European Court of Human Rights by defining one’s “private life” in article 8 of the European Convention confirm that in various cases this right does not only include personal development, but also what is more important, the development of relations with other people and with the outside world as a whole. This paper provides the theoretical framework of comprehending the principle of equality and then goes on to a brief overview of paradigma questioning and approaches developed by the American Supreme Court. Then, an overview of more recent court practice follows both at a federal and state level, including an analysis of one of the most liberal decisions related to same sex couples brought by the South African Constitutional Court. The principle of equality and non-discrimination is then analysed in relevant European Court of Human Rights judgements taking into consideration the stance of European Union law. Finally, this paper looks at the legal framework for combating discrimination and regulating same sex relationships in the Republic of Croatia. Research shows continual reinterpretation of the principle of equality in the context of legal regulation of same sex couples and points out the challenges soon to be faced by our national legal organisation in this area.
This article presents the development of an expert system to support the diagnosis of post-harvest diseases of stored apples. We propose a picture-based and conversational interaction with users, ...where sampled images depicting symptoms of apples with known diseases are presented to users to elicit their feedback on perceived similarities in order to determine the most likely diagnosis of a diseased target apple. This article makes, besides the description of the industrial application scenario, multiple contributions circled around three rounds of user studies: (i) an usability and effectiveness assessment of the approach, where three user interface configurations are put to a test and the effectiveness of different types of user feedback mechanisms is assessed; (ii) contextual multi-armed bandit approaches for dynamic selection of displayed images with symptoms of diseased apples, that clearly outperform random and greedy sampling baseline strategies; (iii) a comparison of two different strategies for determining the context representation of a contextual multi-armed bandit approach, namely based on PCA of image features and a gamified large-scale user study. We therefore provide design insights for the development of such diagnosis applications on diseases that manifest themselves through visual symptoms in general and, hence, the findings can be also valid for domains other than post-harvest fruit diseases.
•Picture-based expert system to support the diagnosis of apple diseases.•Contextual multi-armed bandit techniques inducing conversational interactions.•Large-scale user studies to validate usability and effectiveness of the system.
U radu se istražuje implicitna teorija Ustava Republike Hrvatske koja je oblikovala pristup hrvatske države pandemiji koronavirusa. Tvrdi se kako je pandemija kao središnje pitanje, barem u hrvatskim ...konstitucionalističkim krugovima nametnula problem odnosa činjenica i ustavnih vrednota, struktura i normi. Iako je na prvi pogled tek preslika naše opće nesposobnosti snalaziti se na nesigurnom terenu
nepredviđene zaraze, problem se istražuje kao specifično pitanje ustavne teorije. Cilj je rada ispitati njegove implikacije na ustavnu dimenziju ranjivosti. Kako bi se u tome uspjelo, iz postojeće se literature preuzima prikaz načina na koje se ustave može dovesti u vezu s činjenicama. Te se uvide primjenjuje na ustavnost pandemijskih mjera koje je uvela hrvatska država. Time se stvara prikaz nesigurnog terena, na kojem vršenje državne vlasti i njezina ograničenja stoje na tankom ustavnom temelju. On isključuje čitav raspon supstantivnijih tumačenja Ustava. Zaključno se utvrđuje da takva interpretacija pokazuje da je u pandemiji uvelike sužena ustavna osnova za prepoznavanje i otklanjanje ranjivosti.
In this paper, we explore the underlying theory of the Croatian constitution in the response to the COVID outbreak. We argue that the operative issue imposed by the pandemic, at least in Croatian ...constitutionalist circles, was how facts should be related to constitutional values, structures, and norms. Although at first blush a replica of our general inability to get some bearing on a terrain of uncertainty in an unforeseen outbreak, we will explore the matter as a specific problem of constitutional theory, aiming to explore its implications for constitutional dimensions of vulnerability. To do so, we draw from the literature to describe the different ways constitutions may be imagined in relation to facts and then apply this insight to the measures enacted by the Croatian state during the COVID pandemic. The result is a treacherous terrain, where the exercise of state power and its restriction stand on thin constitutional grounds, excluding a spectrum of more substantive interpretations of the Constitution. In conclusion, we argue that this map reveals a narrowed basis for identifying and vindicating vulnerability.
U radu se istražuje implicitna teorija Ustava Republike Hrvatske koja je oblikovala pristup hrvatske države pandemiji koronavirusa. Tvrdi se kako je pandemija kao središnje pitanje, barem u hrvatskim konstitucionalističkim krugovima nametnula problem odnosa činjenica i ustavnih vrednota, struktura i normi. Iako je na prvi pogled tek preslika naše opće nesposobnosti snalaziti se na nesigurnom terenu nepredviđene zaraze, problem se istražuje kao specifično pitanje ustavne teorije. Cilj je rada ispitati njegove implikacije na ustavnu dimenziju ranjivosti. Kako bi se u tome uspjelo, iz postojeće se literature preuzima prikaz načina na koje se ustave može dovesti u vezu s činjenicama. Te se uvide primjenjuje na ustavnost pandemijskih mjera koje je uvela hrvatska država. Time se stvara prikaz nesigurnog terena, na kojem vršenje državne vlasti i njezina ograničenja stoje na tankom ustavnom temelju. On isključuje čitav raspon supstantivnijih tumačenja Ustava. Zaključno se utvrđuje da takva interpretacija pokazuje da je u pandemiji uvelike sužena ustavna osnova za prepoznavanje i otklanjanje ranjivosti.
Sažetak: U godini u kojoj obilježavamo tri desetljeća od donošenja tzv. božićnog Ustava često se zanemaruje važnost ustavnih amandmana što ih je Sabor Republike Hrvatske proglasio krajem srpnja ...1990., a koji u zajedništvu s onim veljačkim iz vremena još postojećeg socijalističkog Sabora čine temeljne pretpostavke inicijalne demokratizacije hrvatskoga ustavnog sustava. Autori s pravnopovijesnog i ustavnopravnog motrišta razmatraju to važno pitanje moderne hrvatske države. Tradicionalna hrvatska historiografija ove amandmane analizira isključivo u njihovu sadržajnom smislu reguliranja novog državnog grba, zastave i ukidanja socijalističkih atributa. Iako su amandmani normativno siromašni, njihovo je značenje ipak mnogo šire. U središtu ove analize pitanja su novog poimanja državne suverenosti i reformskih zahvata u državnoj organizaciji. Autori raščlanjuju relevantne odredbe analizirajući ih i kroz izvorne zapise saborskih rasprava. Prvo upućuju na osnovne trendove ustavnih promjena sadržanih u srpanjskim amandmanima odnoseći se primarno na identitetsku razinu, a zatim ukazujemo na jačanje elemenata državnog suvereniteta te izmjene u smjeru razvoja obilježja modernih parlamentarnih demokracija. Tu se posebno razmatra predviðena reorganizacija izvršno-upravne vlasti. Na kraju se prikazuju odjeci srpanjskih ustavnih amandmana i početak rada na novom Ustavu RH.
U godini u kojoj obilježavamo tri desetljeća od donošenja tzv. božićnog Ustava često se zanemaruje važnost ustavnih amandmana što ih je Sabor Republike Hrvatske proglasio krajem srpnja 1990., a koji ...u zajedništvu s onim veljačkim iz vremena još postojećeg socijalističkog Sabora čine temeljne pretpostavke inicijalne demokratizacije hrvatskoga ustavnog sustava. Autori s pravnopovijesnog i ustavnopravnog motrišta razmatraju to važno pitanje moderne hrvatske države. Tradicionalna hrvatska historiografija ove amandmane analizira isključivo u njihovu sadržajnom smislu reguliranja novog državnog grba, zastave i ukidanja socijalističkih atributa. Iako su amandmani normativno siromašni, njihovo je značenje ipak mnogo šire. U središtu ove analize pitanja su novog poimanja državne suverenosti i reformskih zahvata u državnoj organizaciji. Autori raščlanjuju relevantne odredbe analizirajući ih i kroz izvorne zapise saborskih rasprava. Prvo upućuju na osnovne trendove ustavnih promjena sadržanih u srpanjskim amandmanima odnoseći se primarno na identitetsku razinu, a zatim ukazujemo na jačanje elemenata državnog suvereniteta te izmjene u smjeru razvoja obilježja modernih parlamentarnih demokracija. Tu se posebno razmatra predviđena reorganizacija izvršno-upravne vlasti. na kraju se prikazuju odjeci srpanjskih ustavnih amandmana i početak rada na novom Ustavu RH.
Issue Title: Aquatic Biodiversity One of the most surprising outcomes of recent molecular studies on cichlid fishes of the three Great East African Lakes Victoria, Malawi and Tanganyika, was the ...stunning rapidity of speciation and cladogenesis at early stages of adaptive radiation. Despite their rapid pace, speciation events were so far intuitively assumed to proceed in a bifurcating and tree-like fashion, even if they could not be resolved by gene phylogenies due to a lack of resolution. On the basis of phylogenetic analyses of the Tropheini, a lineage of endemic rock-dwelling cichlid fishes from Lake Tanganyika, we suggest a pathway of explosive speciation that accounts for a non-bifurcating manner of cladogenesis. This pattern is likely to be the result of the contemporaneous origin of a multitude of founder populations in geographically isolated rock habitats among which gene flow was interrupted simultaneously by a major change of the lake habitat in the form of a rapid rise of the lake level. As a consequence, all new species arising from that vicariance event must exhibit almost equal genetic distances to each other, within the scope of genetic diversity of the founder population(s), even if the actual processes of subsequent speciation and eco-morphological diversification followed independent routes. Our phylogeny also suggests a high frequency of parallel evolution of equivalent trophic specialization in the Tropheini. This phenomenon seems to be an inherent feature of this pathway of speciation, due to the action of similar selective forces on the same set of species colonizing isolated habitats of the same type. Explosive speciation via synchronization of genetic divergence triggered by rapid environmental changes seems to be particularly likely to occur at advanced stages of adaptive radiation, when species are already adapted to particular habitats and have a reduced ability for dispersal.PUBLICATION ABSTRACT
Sve je veći utjecaj procesa europske integracije na kreiranje javnih politika država članica te na njihove političke i upravne strukture. To se također odnosi na utvrđivanje kruga subjekata koji ...sudjeluju u političkom odlučivanju. Autorice rada posvećuju pozornost organizacijama civilnog društva kao čimbenicima demokratizacije društva i načinima njihovog uključivanja u političke procese. Na razini Europske unije primjenjuje se model refleksivne deliberativne poliarhije kao oblik ustrojstva vlasti koji najviše pogoduje razvoju participativne demokracije. U takvom je sustavu donošenje političkih odluka obilježeno decentraliziranim utjecajima, a građani su predstavljeni putem izabranih javnih dužnosnika i različitih organizacija civilnog društva koje kanaliziraju pojedine interese, ali i omogućavaju međusobno horizontalno i vertikalno usuglašavanje. Radi jačanja organizacija civilnog društva kao važnih dionika u oblikovanju i provedbi politika Europske unije, Vlada RH je u srpnju ove godine usvojila Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u razdoblju od 2012. do 2016. godine. Temeljno pitanje na koje autorice nastoje dati odgovor jest na kojoj je razini socijalna kohezija u Hrvatskoj te postoje li preduvjeti za razvoj participativne demokracije.
PDF
