Socijalni dijalog 2030 Baturina, Danijel; Bežovan, Gojko; Matančević, Jelena
Bogoslovska smotra,
03/2022, Letnik:
91, Številka:
4
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj rada je raspraviti potencijalne pravce razvoja socijalnog dijaloga u Hrvatskoj. Rad prikazuje rezultate istraživanja provedenog krajem 2019. godine s ciljem dobivanja uvida u perspektive ...socijalnog dijaloga u okolnostima promijenjenih industrijskih odnosa u Republici Hrvatskoj u 2030. godini. Istraživanje je provedeno delphi-metodom s osam stručnjaka, predstavnika ključnih dionika socijalnog dijaloga: vlade, sindikata i poslodavaca te istraživača iz područja industrijskih odnosa. Rezultati su raspravljeni u kontekstu očekivanih ekonomskih, društvenih i političkih faktora koji će utjecati na promjene socijalnog dijaloga do 2030. godine. Naglašeno je nekoliko glavnih istraživačkih nalaza. Kvaliteta i spremnost na socijalni dijalog u Hrvatskoj je relativno niska, a institucionalni okvir industrijskih odnosa oslabljen te se ne očekuju značajna poboljšanja do 2030. godine. Sindikati će se naći pred izazovom zadržavanja relevantnosti u promijenjenim socioekonomskim okolnostima poput nedostatka radne snage i promjena u obrascima zaposlenosti te tehnoloških promjena. Očekuje se nastavak trendova decentralizacije pregovaranja, odnosno jačanja bipartitnog socijalnog dijaloga na razini poduzeća. Ističe se potreba za inovativnijim djelovanjem sindikata te za razvijanjem novih strategija u privlačenju mlađih članova.
The aim of this article is to discuss potential directions for the development of social dialogue in Croatia. The article presents the results of a study carried out towards the end of 2019 with the aim of gaining insight into the perspectives of social dialogue in circumstances of transformed industrial relations in Croatia in 2030. The study was carried out by using the Delphi method and it involved eight experts, representatives of the key participants in social dialogue: government, unions, and employers, and researchers from the area of industrial relations. Results are discussed in the context of expected economic, social, and political factors which will exert influence on changes in social dialogue until 2030. A few main research insights are emphasized. The quality of and readiness for social dialogue in Croatia is fairly low, the institutional frame of industrial relations has been weakened, and no major improvements are expected until 2030. Unions will face the challenge of remaining relevant in changed socio-economic circumstances, such as the lack of workforce, changes in patterns of employment, and technological changes. It is expected that trends of decentralization of negotiations, i.e., strengthening of bipartite social dialogue on the level of companies, will continue. The article emphasizes the need for innovative activity of unions and for developing new strategies for attracting younger members.
CIRIEC - Centre international de recherches et d’information sur l’économie publique, sociale et coopérative Bruxelles, European Economic and Social Committee, 2017., 122 str.
Zbog velike zastupljenosti NEET (engl. Not in Education, Employment, or Training)
populacije Europska je unija 2013. godine izradila operativni plan smanjivanja njenog udjela
za period 2014. – 2020. ...godine. U Hrvatskoj su također planirane mjere i sredstva Europskog
socijalnog fonda trebala osigurati različite resurse na državnoj i lokalnoj razini za realizaciju
istog cilja. Grad Zagreb u okviru ulaganja u socijalnu politiku razvija brojne usluge i programe,
osobito za mlade u nepovoljnom položaju. Ovo kvalitativno istraživanje usmjereno je na
stjecanje uvida u iskustva stručnjaka i pripadnika NEET populacije o uslugama i programima
usmjerenih prema NEET populaciji na području Grada Zagreba u svrhu njihove pripreme za
zapošljavanje te na percepciju o mogućim poboljšanjima usluga i prevenciji NEET statusa. U
istraživanju je sudjelovalo 15 stručnjaka koji rade s NEET populacijom i 25 pripadnika NEET
populacije. Rezultati ukazuju na to da stručnjaci prepoznaju velike izazove u radu s NEET
populacijom vezane uz motiviranje mladih na promjenu i na zahtjevne modele rada. Osim
toga, izdvojene su institucionalne manjkavosti poput nedovoljne koordinacije s drugim institucijama,
administrativnih ograničenja i nedovoljne osposobljenosti stručnjaka, što prepoznaju
obje grupe sudionika istraživanja. Mladi naglašavaju da su im neke usluge i informacije koje
dobivaju od stručnjaka nekorisne i zakašnjele, a s druge strane da imaju pozitivna iskustva u
dobivanju stručnih preporuka i osobne podrške. Istraživanje ukazuje na potrebu za sustavnim
ulaganjem u institucije koje rade s NEET populacijom (kadrovi, prostor, informatizacija, koordinacija
institucija) na području Grada Zagreba. Također je naglašena potreba poboljšanja
sadržaja i modela rada programa te promocije i dostupnosti programa podrške NEET populaciji
radi njihovog uključivanja na tržište rada.
PDF
