Istraživanje utjecaja stupnja urbanizacije na strah od kriminala i koheziju zajednice važno je,
ali do sada nedovoljno istraženo područje u svijetu pa tako i u Republici Hrvatskoj. Ovaj rad
donosi ...jedinstvenu analizu straha od kriminala i kohezije zajednice na temelju razlika u stupnju
urbanizacije, odnosno broju stanovnika i indeksu razvijenosti sedam naselja Slavonije i Baranje
(Slavonski Kobaš, Garčin, Kutjevo, Pakrac, Virovitica, Slavonski Brod i Osijek). Istraživanje je
temeljeno na dvije nulte hipoteze koje negiraju postojanje razlika između sedam promatranih
naselja u strahu od kriminala te u koheziji zajednice, a provedeno je na uzorku od 695 ispitanika,
stanovnika sedam navedenih naselja. Rezultati ukazuju na to da postoji statistički značajna
razlika u strahu od kriminala između Kutjeva i Slavonskog Kobaša te Kutjeva i Garčina. Također
korištenjem ANOVA-e i post hoc Dunnett’s T3 testa, rezultati pokazuju da postoji statistički
značajna razlika u koheziji zajednice između Slavonskog Kobaša i Osijeka, Garčina i Kutjeva,
Kutjeva i Osijeka, Pakraca i Osijeka te Osijeka i Slavonskog Broda. Promatrajući slučaj Osijeka
možemo zaključiti kako stupanj urbanizacije (veći broj stanovnika i veći indeks razvijenosti)
značajno utječe na smanjenje razine kohezije zajednice. Rezultati za Kutjevo ne potvrđuju ovakvo
pravilo, čime ostaje otvoreno pitanje: Što se događa u Kutjevu da se stanovnici toga naselja
osjećaju sigurnije i da imaju više povjerenja u ljude s kojima dijele susjedstvo, odnosno da imaju
čvrstu koheziju u zajednici? Odgovor je moguće pronaći u kvaliteti implementacije modela policije
u zajednici, no to zahtijeva buduće iscrpnije istraživanje. Istraživanje ovakvoga tipa ima
značajne praktične implikacije za kreatore javnih politika u naseljima, jer ukazuje na potrebu
većeg fokusa na koheziju zajednice kako bi se smanjio strah od kriminala te kako bi većom urbanizacijom
kohezija zajednice u većim naseljima bila približno jednaka onoj u manjim naseljima.
The main purpose of the study was to explore the effects of carrying police equipment on spatiotemporal and kinetic gait parameters. Two-hundred and seventy-five healthy men and women attending ...police academy (32% women) were randomly recruited. Gait analysis without and with a police equipment load (≈3.5 kg) was analyzed using the Zebris pressure platform. Differences and effect sizes were calculated using a Student t-test and Wilcoxon test for dependent samples and Cohen’s D statistics. In both men and women, carrying police equipment significantly increased the foot rotation (effect size 0.13–0.25), step width (0.13–0.33), step time (0.25), stride time (0.13–0.25) and peak plantar pressure beneath the forefoot (0.16–0.30), midfoot (0.15–0.32) and hindfoot (0.13–0.25) region of the foot. Significant reductions in the step length (0.12–0.25), stride length (0.14–0.23), cadence (0.15–0.28) and walking speed (0.20–0.22) were observed in both sexes. Although significant, the effect sizes were mostly trivial in men and small in women. Our study shows significant changes in the spatiotemporal and kinetic gait parameters when carrying police equipment for both men and women. Although the effect sizes are trivial to small, carrying police equipment of ≈3.5 kg may have a negative impact on gait characteristics in first-year police officers.
PDF