Rad se bavi prekarnošću hrvatskog akademskog sustava istražujući uspješnost profesionalne socijalizacije žena u istraživačku profesiju. Riječ je o široj konceptualizaciji prekarnosti zanimanja koja ...uzima u obzir opću dobrobit istraživačica, posebice i utjecaj na njihove buduće profesionalne ishode. U hrvatskom znanstvenom sustavu do sada opisani socijalizacijski procesi ukazuju na poteškoće povezane s profesionalnom socijalizacijom u akademski sustav, a one su posebno opisane za žene kojima nedostaje podrške i na projektnim/mentorskim, i na institucijskim razinama. Ovaj rad kroz specifičan narativni metodološki pristup analizira razlike u profesionalnoj socijalizaciji produktivnijih i manje produktivnih hrvatskih istraživačica iz različitih disciplina. Donosi uvide u faktore koji utječu na uspješnost socijalizacijskog procesa istraživačica i time izostanak tog tipa prekarnosti, s naglaskom na stvaranje okružja za usvajanje vrijednosti, stavova i strategija važnih za profesionalno zadovoljstvo i uspjeh u znanosti.
Ovaj rad bavi se pitanjem odnosa znanosti i politike te društvene odgovornosti znanosti tijekom društvenih kriza koje imaju posljedice za preživljavanje i dobrobit građana. Temelji se na analizi ...podataka devet intervjua provedenih s hrvatskim biomedicinskim stručnjacima koji su tijekom pandemije koronavirusa (2020-2022) bili na samoj fronti, bilo da su bili uključeni u donošenje pandemijskih mjera, bilo da su se bavili ublažavanjem posljedica. Rezultati pokazuju da je znanost tijekom krize imala unutarnje rasprave, no najviše u fokus dolazi kompleksan odnos politike i znanosti te znanosti i medija, a posljedično se teškoće iz tih odnosa pretaču na odnos znanosti i javnosti – građana. Rad te nalaze razmatra u kontekstu različitih argumentacija društvene odgovornosti znanosti, ali podvlači i važnost razumijevanja društveno-političkog konteksta i upravljanja politikama u stalnom razgovoru sa svim važnim sektorima društva.
This paper deals with the relationship between science and politics and social responsibility of science during social crises that have consequences for the survival and well-being of citizens. The analysis is based on the data analysis of nine interviews conducted with Croatian biomedical experts who were on the front lines during the coronavirus pandemic (2020-2022), whether they were involved in the adoption of pandemic measures or in mitigating the consequences. The results show that science had internal discussions during the crisis, but the complex relationship between politics and science, and science and the media comes into focus, because those difficulties have spilled over to the relationship between science and the public. The paper discusses these findings in the context of the social responsibility of science, but also underlines the importance of understanding the socio-political context and managing policies in constant dialogue with important sectors of society.
Pojmovi pandemijskih društvenih praksi, kapitala i ekonomije brige uokviruju ovaj
rad koji se bavi osjećajima, mislima i praksama žena tijekom karantene u prvom valu pandemije
bolesti COVID-19 u ...travnju 2020. godine u Hrvatskoj. Temelji se na uvidima dobivenima
online istraživanjem u kojem je sudjelovalo 213 visokoobrazovanih žena različite dobi.
Postavljena pitanja bila su otvorena i omogućavala prikupljanje osobnih narativa: tražene su
ključne riječi za koje sudionice smatraju da dobro opisuju svijet, njihovu obitelj i prijatelje te
njih same za vrijeme pandemije kao i iskustva svakodnevnice i razmišljanja o vlastitom životu
i budućnosti u kontekstu pandemije. Nalazi ovog istraživanja pokazuju da responzivne pandemijske
prakse prožimaju svakodnevnicu žena u karanteni, da su njihovi životi u karanteni
rutinirani, emotivno kompleksni, kao i da su žene s malom djecom premorene i preopterećene
te da karantena naglašava rodne nejednakosti. Odgovori sudionica također ilustriraju otpornost
u kriznoj situaciji zahvaljujući dostupnim materijalnim resursima, ali i kako su neke od
njih u prekarnim pozicijama i zabrinute za moguću nepovoljnu promjenu svog ekonomskog
statusa. Otpornosti nekih od njih doprinose i kvalitetni odnosi s drugima kao i njihovi hobiji,
koji uključuju vježbanje online joge ili pak online kulturne sadržaje. Učinci pandemije prema
našim sugovornicama mogu uključivati ekonomsku krizu, produbljivanje nejednakosti, ograničenja
ljudskih sloboda te otuđenost među ljudima, ali i veću brigu za prirodu, politički i
ekonomski zaokret prema održivijem društvu te jačanje solidarnosti.
Body-surveillance is a core element of self-objectification, which has been recognized as a health hazard, particularly in female adolescents. Although the role of peers in self-objectification has ...been documented, the utility of ego-centered network approach has not been demonstrated. Using an online sample of 211 Croatian female adolescents, this study explored whether structural characteristics of self-reported networks (composed of same-sex peers one has discussed sexuality with) moderated the relationship between the use of social networking sites (SNS) and body-surveillance. Controlling for parental monitoring and accounting for self-esteem—which was negatively associated with adolescent body-surveillance—smaller network size amplified the association between SNS use and body-surveillance. Apart from confirming the overlap between offline and online peer networks in shaping adolescent body image concerns, this study’s findings suggest that adolescent women who frequently use SNS and those with fewer close friends are more vulnerable to social media-related body-objectification than their peers.
Being Media Literate in Croatia Brajdić Vuković, Marija; Bilić, Paško
Revija za sociologiju,
2023, Letnik:
53, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
This paper combines social practice theory, new literacy studies, and critical media literacy. Media literacy allows citizens to participate in society through traditional and digital media. Using ...existing survey instruments such as the News Literacy Scale and the Internet Skills Survey with originally developed items, we observe media literacy as a social practice encompassing the dimensions of critical thinking, content production, and technical skills. The three dimensions were further operationalised into additive scales of the Critical perception of traditional news media (CPTNMS), Critical perception of digital tools (CPODTS), Media and social justice issues (MSJIS), Content production (CPSS), and Internet information search skills (IISSS). The results from a stratified survey conducted on a sample of adult Croatian citizens (n=1033), representative of gender, age, region, and education, show that age is the main predictor for all scales. The relation between scales shows a positive correlation between CPTNMS, CPODTS, and MSJIS. At the same time, CPTNMS, CPODTS, and MSJIS correlate negatively with the IISS. Those less skilled in internet search are less critical of traditional media and digital tools and are less convinced that media should cover social justice issues. Additionally, being more skilled in content production does not imply any other attitudinal relationship except for a negative association with the lack of IISSS. This paper contributes to the operationalisation of media literacy for sociological research and a better understanding of media literacy in the general population of Croatia.
U ovom se radu koriste teorije društvene prakse, nove studije pismenosti i kritike medijske pismenosti. Medijska pismenost omogućuje građanima sudjelovanje u društvu putem tradicionalnih i digitalnih medija. Primjenom odabranih dimenzija postojećih instrumenata kao što su News media literacy scale i Internet skills survey te originalno razvijenih čestica, medijsku pismenost promatramo kao društvenu praksu kritičkog mišljenja, proizvodnje sadržaja i dimenzije tehničkih vještina. Tri su dimenzije dalje operacionalizirane u aditivne ljestvice kritičke percepcije tradicionalnih medija (KPTM), kritičke percepcije digitalnih alata (KPDA), društvene uključivosti u medijima (DUM), proizvodnje sadržaja (PS) i vještina pretraživanja internetskih informacija (PII). Rezultati istraživanja provedenog na uzorku odraslih hrvatskih građana (n=1033) reprezentativnih za spol, dob, regiju i obrazovanje pokazuju da je dob glavni prediktor za sve ljestvice. Odnos između ljestvica pokazuje pozitivnu korelaciju između KPTM-a, KPDA-a i DUM-a. U isto vrijeme, KPTM, KPDA i DUM u negativnoj su korelaciji s PII-jem. Oni manje vješti u internetskom pretraživanju manje su kritični prema tradicionalnim medijima i digitalnim alatima i manje su uvjereni da mediji trebaju pokrivati pitanja društvene uključivosti. Također, biti vještiji u proizvodnji sadržaja ne podrazumijeva nikakav drugi odnos, samo onaj koji se odnosi na negativnu povezanost s nedostatkom PII-ja. Ovaj rad pridonosi operacionalizaciji medijske pismenosti za sociološka istraživanja i boljem razumijevanju medijske pismenosti u općoj populaciji u Hrvatskoj.
Ovaj rad bavi se narativnim biografskim istrazivanjem kvalitete zivota i jednakosti sansi gluhoslijepih osoba s podrucja grada Zagreba. Nalazi su utemeljeni na narativnoj analizi provedenih ...polu-strukturiranih dubinskih intervjua s 12 gluhoslijepih osoba koje imaju teskoce razlicitog stupnja tezine. Labovljevom analizom te kasnijim grupiranjem preko narativa, osobne price i iskustva grupirani su u pet tipova prema iskustvima tijekom skolovanja, drustvenosti, zaposlenju i kasnijoj kvaliteti zivota. Nalazi istrazivanja upucuju na velike poteskoce koje osobe s dvostrukim invaliditetom tijekom zivota onemogucuju u kvalitetnom njima prilagodenom obrazovanju, a onda i razvoju normalne drustvenosti, odnosno omogucavanju izostanka izoliranosti i depresije. Kljucne rijeci: gluhoslijepe osobe, invaliditet, kvaliteta zivota, jednakost sansi, narativno istrazivanje.
Analiza novačkog sustava pokazala je da formalnopravni okvir, kao i nedostatno definiranje ciljeva politike osposobljavanja mladih istraživača u Hrvatskoj, generiraju neka od obilježja radnopravne ...nesigurnosti ili prekarnosti na tržištu rada poput neizvjesnosti budućeg zapošljavanja i/ili zadržavanja niše u profesiji. No, podaci o uspješnosti novačkog sustava ukazuju na ozbiljne manjkavosti i u ishodima profesionalne socijalizacije što upućuje na probleme profesionalnog osposobljavanja u smislu reprodukcije znanja i vještina u okviru znanstvenog i visokoobrazovnog sustava. Ova kvalitativna studija istražuje koje su prepreke procesu profesionalne socijalizacije mladih istraživača u prirodnim i društvenim znanostima te koja je priroda i koje su okolnosti nastanka navedenih prepreka. Istraživanje putem polustrukturiranih intervjua provedeno na uzorku od 40 mladih istraživača iz različitih polja društvenih i prirodnih znanosti pokazalo je da su ozbiljne prepreke procesa profesionalne socijalizacije više povezane s načinom svakodnevnog praktičnog funkcioniranja znanstveno-novačkog sustava, nego sa samim radnopravnim okvirom. Tako su kao najveće prepreke u oba područja znanosti prepoznati problemi poput prekomjernog rada novaka u nastavi i/ili na tržišnim projektima trećih naručitelja, problemi s formalnom supervizijom i/ili mentorstvom, prepreke vezane uz nedostatno financiranje znanstvenih istraživanja, premali istraživački timovi i nedostatak stručnog i tehničkog osoblja, te problemi povezani s dominantnim vrijednostima akademske zajednice koje se izražavaju i kao generacijski jaz između mlađih i starijih istraživača. Rad zaključuje da unatoč činjenici da je novaštvo komparativno povoljniji formalnopravni okvir istraživačke socijalizacije u odnosu na internacionalna iskustva, praktično provođenje sustava upravo istraživačku, a naročito disciplinarnu socijalizaciju, često onemogućuje te da je kontradikcija formalnopravnog okvira i praktičnog funkcioniranja prisutna na svim socijalizacijskim razinama. Razmatrajući u istraživanju prepoznate probleme profesionalne socijalizacije mladih istraživača u svijetlu novijih znanstvenih politika, primjećuje se da one idu u smjeru povećanja radnopravne nesigurnosti mladih istraživača, a da pritom ne rješavaju aktualne probleme novačkog sustava, već ih potencijalno i produbljuju.
Research into media representations of science is widespread and well-established in scientifically and technologically highly developed countries. However, very little is known about the ...characteristics of media reporting of science in transition countries, which are only just beginning to recognize the importance of research into the relationship between science, the media and the public. In this study, using content analysis of the daily newspapers with the largest circulations in Croatia (Jutarnji list and Večernji list) we researched the quantity and quality of media reporting of science. We link them to the characteristics of the Croatian media (tabloidization, the erosion of professional criteria) and the wider social context from which they stem. Our findings have shown poor representation of science news in the daily press as well as a low level of trustworthiness, especially in reporting biomedical news.
PDF
