Zapis posveta o zahtevah po znanju slovenščine, kot jih opredeljuje najnovejši Zakon o tujcih, in dostopu do znanja slovenščine za državljanke in državljane tretjih držav. Javni posvet je organiziral ...Center za slovenščino kot drugi in tuji jezik Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani in se je odvil v torek, 9. maja 2023, v Zbornični dvorani Univerze v Ljubljani.
V Ljubljani sta med 6. in 8. 11. 2019 potekala 54. srečanje in javni posvet ALTE (Association of Language Testers in Europe). Srečanje na temo Enojezično testiranje v večjezični realnosti: jezikovne ...ideologije in njihov vpliv na jezikovno testiranje sta organizirala Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta in njen Center za slovenščino kot drugi in tuji jezik pri Oddelku za slovenistiko. V tem okviru je 8. 11. 2019 potekala okrogla miza (Bližnja) srečanja oblikovalcev jezikovne politike. Objavljamo zapis posnetka pogovora sodelujočih na dogodku.
In recent years the experts at the Centre for Slovene as a Second/Foreign Language have been linking Slovene language coursebooks and examinations to the CEFR. This paper describes the complex ...process of aligning texts, tasks and examples of language production (the spoken and written production of examination participants). A number of questions arose during this process, including: how to align tasks where the rubrics are at a higher level than the accompanying activities and the expected task performance? How to define the minimally acceptable person, on the basis of which the cut-off score is determined in receptive skills? How to align tasks where the performance calls for the use of different language skills? A particular challenge is represented by the benchmarking of the written and spoken production of the speakers of languages closely related to Slovene who make up the great majority of test takers. The final result of the linking process is a new language programme for teaching/learning, testing and certifying Slovene as a second and foreign language.
Centar za slovenski jezik kao drugi/strani} djeluje u sklopu Odsjeka za slovenistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. On je središnja slovenska ustanova koja razvija cjelokupnu ...infrastrukturu za postizanje, provjeravanje i potvrđivanje znanja slovenskog jezika kao drugog/stranog. Ima pet programa: 1.\ Seminar slovenskog jezika, literature i kulture (od 1964.\ godine), 2.\ Simpozij Razdoblja namijenjen istraživačima slovenskog jezika, literature i kulture u Sloveniji i inozemstvu, 3.\ Slovenski na stranim sveučilištima, koji sudjeluje s 50 sveučilišta u svijetu, 4.\ Tečajevi slovenskog organiziraju tečajeve, posebice u Sloveniji, 5.\ Ispitni centar, provodi vanjsko provjeravanje jezičnoga znanja i brine se o cjelokupnom sustavu certificiranja znanja slovenskog kao drugog/stranog jezika. Osim navedenih programa djelatnost Centra povezuju i programi Obrazovanje, koji organizira raznovrsne oblike seminara za učitelje i lektore te testatore slovenskog kao stranog jezika te im nudi odgovarajuću stručnu i obrazovnu potporu, te Izdavaštvo, koje se brine o tisku udžbenika, priručnika i drugih materijala u sklopu djelatnosti Centra. Centar sudjeluje u raznim domaćim i stranim projektima, a osim toga u sklopu njega istražuju se brojne teme vezane za slovenski kao drugi/strani jezik.
Kako izraditi jezični test Ferbežar, Ina; Požgaj-Hadži, Vesna
Lahor,
12/2008, Letnik:
2, Številka:
6
Conference Proceeding
Odprti dostop
Mjerenje
jezičnoga znanja u sklopu učenja/poučavanja stranih/drugih jezika
jedna je od glavnih tema evropske jezične politike. Zasad su
najsigurniji (formalni) mjerni instrumenti jezični testovi koji
...moraju biti izrađeni po određenim kriterijima. Ako se govori o
komunikacijskoj metodi učenja i mjerenja znanja, mora se naglasiti
da je temeljni koncept izrade testova i provođenja testiranja
autentičnost --- i to ne samo autentičnost tekstova već i
autentičnost testnih situacija. U radu se predstavljaju različite
karakteristike testova (od valjanosti kao najznačajnije do
objektivnosti, osjetljivosti itd.)\ i različite namjene testiranja
(od neformalnoga provjeravanja uspješnosti za vrijeme učenja jezika
do formalnoga javnog sustava certificiranja jezičnoga znanja).
Posebna se pozornost posvećuje mnogim otvorenim problemima pri
izradi testova, kao npr.\ izboru tekstova, različitim tipovima
zadataka (i provjeravati li njima eksplicitno gramatiku),
ocjenjivanju, odnosno mjerilima za ocjenjivanje i vrednovanje
rezultata itd. Na primjerima testova za hrvatski jezik ukazuje se na
brojne ``klopke'' pri izradi testnih zadataka o kojima moraju
voditi računa sastavljači testova. Zaključuje se da izrada testova
mora biti dobro promišljena jer rezultati testa ponekad mogu i
sudbinski odlučivati o pojedincima. Zato sastavljači testova i
njegovi izvođači moraju biti svjesni svoje odgovornosti.
U komunikacijskome pristupu učenju/nastavi jezika dvije su mogućnosti provjeravanja jezičnoga znanja: neformalno − u komunikaciji s izvornim govornicima (posebno ako je riječ o drugome jeziku) ili ...formalno − jezičnim testiranjem. Zbog novih društvenih potreba sredinom 90-ih godina prošloga stoljeća potonjoj smo temi pristupili na Odsjeku za slavistiku Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Nakon teorijskoga okvira o mjerenju jezičnoga znanja (riječ je o karakteristikama jezičnih testova i konceptu autentičnosti u testiranju) u radu se predstavlja jezično testiranje za slovenski jezik u sklopu Centra za slovenski kao drugi/strani jezik i jezično testiranje za hrvatski jezik u sklopu Odsjeka za slavistiku. Naša iskustva, a naročito iskustva Centra za slovenski jezik kao drugi/strani, koji na tom području ima 15-godišnju tradiciju, mogu biti od velike pomoći pri uspostavljanju državnog sustava certifi ciranja hrvatskog jezika kao stranog/drugog.
Testing of active knowledge of Slovene has not only raised a question of how to measure this knowledge, but also whether this knowledge can be measured at all, &, if so, to what extent. Slovene as a ...second/foreign language is a relatively new field which gained its real significance only with the independence of Slovenia. While this area of expertise has a long-standing tradition in the West, in Slovenia theoretical approaches are still in their infancy. The purpose of the article is to shed light on some views on Slovene language acquisition & on quantitative evaluation of knowledge of Slovene as a second /foreign language & to point out some problems posed by these tasks. 1 Table, 23 References. Adapted from the source document
PDF
