Na novovjekovnim tvrđavama sv. Nikole u šibenskom kanalu sv. Ante i sv. Ivana iznad Šibenika jedini cjelovito sačuvani objekti su barutane. U radu se raspravlja o tipologiji mletačkih barutana ...(polveriere) i analiziraju barutana unutar tvrđave sv. Nikole i barutana u centralnom dijelu tvrđave sv. Ivana. Barutana u tvrđavi sv. Nikole u literaturi je do sada pogrešno interpretirana kao zatvor, a barutana na tvrđavi sv. Ivana nije niti uočena. Barutanu na tvrđavi sv. Nikole moguće je okvirno datirati u XVII. stoljeće iako nacrti tvrđave iz gradske knjižnice u Trevisu, za koje se drži da ih je izveo sam graditelj tvrđave Giangirolamo Sanmicheli ili netko tko je poznavao njegov nacrt, ukazuju na prostor na donjoj etaži tvrđave na samoj morskoj razini uz sjeveroistočnu kurtinu koji je možda mogao biti rezerviran za barutanu jer na tom mjestu nisu planirane topovske pozicije. Barutana na tvrđavi sv. Ivana vidi se na gotovo svim poznatim povijesnim grafičkim prikazima tvrđave, a izgrađena je negdje između 1649. godinu, kad je tvrđava prvi put proširena nakon osmanskog napada dvije godine ranije, i prve pojave barutane na povijesnom prikazu 1658. godine
Velika i Mala kula na početku šibenskog Kanala sv. Ante, na današnjim rtovima Burnji i Južni turan, dio su srednjovjekovnog fortifikacijskog sustava grada zajedno s kaštelom sv. Mihovila i gradskim ...bedemima, čemu do sada u znanstvenoj literaturi nije posvećena dovoljna pažnja. Kule su ostale dijelom fortifikacijskog sustava Šibenika i početkom ranog novog vijeka sve do izgradnje tvrđave sv. Nikole, odnosno definitivnog rušenja kula početkom Ciparskog rata 1570. godine. Iako su građene na priličnoj udaljenosti od gotovo jednog kilometra od gradskih bedema, do izgradnje tvrđave sv. Nikole predstavljale su prvi obrambeni pojas Šibenika s morske strane. Između kula na udaljenosti od oko 140 metara nalazio se lanac koji se najvjerojatnije sastojao od povezanih drvenih trupaca što su lancu omogućavali da pluta. Teško je sa sigurnošću kazati kad su mletačke vlasti dale porušiti kule, ali se čini da je barem jedna srušena tijekom tzv. Trećeg mletačko-osmanskog rata (1537. – 1540.) kad je mletačkim posjedima u Dalmaciji prijetila velika opasnost od snažne osmanske flote. Kule su definitivno prestale biti dio fortifikacijskog sustava grada početkom Ciparskog rata 1570. godine.
U radu se raspravlja o šibenskoj komunalnoj cisterni, poznatijoj pod nazivom Četiri bunara. Na temelju ugovora sa Šibenčanima od 10. siječnja 1446. godine, počinje je graditi majstor Jakov Correr iz ...apulijskog grada Tranija, protomajstor korčulanske katedrale Sv. Marka. Postavlja se teza o vremenskom okviru u kojem je sklop Četiri bunara trebao biti sagrađen. Četiri bunara završena su najvjerojatnije nakon odlaska Jakova Correra iz Šibenika, najkasnije u prvoj polovini 1451. godine, krajem mandata šibenskog gradskog kneza Kristofora Marcella. S obzirom na to da Jakov Correr u Korčuli gradi komunalnu cisternu Tre pozzi, zbog određenih specifičnosti u izvedbi dovodi se u vezu gradnja Četiri bunara u Šibeniku i cisterne u Korčuli. Način gradnje i pozicija Četiri bunara pokazuju da je riječ o važnom dijelu šibenskih fortifikacija koji je, među ostalim, služio ojačavanju obrane gradskih vrata kod katedrale Sv. Jakova. Na sličan način, kao dio zapadnih gradskih fortifikacija, Jakov Correr gradi i cisternu Tre pozzi na Korčuli. Naknadne intervencije na terasi Četiri bunara izvedene su u mandatu šibenskih gradskih kneževa s kraja 16. i početka 17. stoljeća, Kristofora Canala i Andree Soranza.
Crkva, pustinja, bunker Glavaš, Ivo
Ars Adriatica,
02/2024, Letnik:
13, Številka:
13
Journal Article, Book Review
Recenzirano
Odprti dostop
U knjizi Crkva, pustinja, bunker / Špilja sv. Ante u kanalu pred Šibenikom, autora Emila Podruga, Josipa Pavića, Ivane Prijatelj Pavičić, Željke Bedić, Vlaste Vyroubal, Marija Šlausa, Sarah McClure i ...Željka Krnčevića, na cjelovit način obrađuje se važni kulturno-povijesni i arheološki lokalitet špilja sv. Ante, prirodni speleološki objekt na istočnom dijelu šibenskog Kanala sv. Ante, koji je u srednjem vijeku pretvoren u sakralni prostor posvećen sv. Antunu Opatu (Pustinjaku).
U radu se govori o srednjovjekovnoj mletačkoj fortifikacijskoj strukturi pod povijesnim nazivom strada del soccorso, koja je služila za dostavu vojne pomoći u šibenski kaštel Svetog Mihovila, ali i ...mogućem ponovnom preuzimanju kaštela od neprijatelja. Strada del soccorso u Šibeniku formirana je najkasnije za mandata kneza Jakopa Pesara (1423. – 1425.) u obliku dvaju paralelnih bedema, i od kaštela vodi okomito prema obali. U literaturu se za šibensku stradu del soccorso uvukao pogrešan naziv dvostruki (dvojni) bedem za koji nema povijesnog opravdanja u izvorima jer je pravilan hrvatski termin put spasa. Strada del soccorso u Šibeniku gotovo je trideset godina starija od opisa te fortifikacijske strukture u Albertijevu traktatu, a oko šezdeset od traktata Francesca di Giorgia. Usporedivi primjer jest onaj u kaštelu u Bresciji, koji doživljava graditeljske promjene u prvoj polovini 16. stoljeća. Detaljan opis i funkciju strade del soccorso na primjeru Brescije daje vojni inženjer Bonaiuto Lorini koji je autentičan izvor za razumijevanje tog problema, jer je krajem 16. stoljeća sudjelovao u ojačavanju kaštela.
U radu se donosi osvrt na radove obnove šibenskog kaštela sv. Mihovila koji su službeno završeni u lipnju 2014. godine. Analiziraju se konzervatorsko-restauratorski metodološki postupci koji su ...doveli do radikalnih rekonstrukcijskih zahvata na obrambenim bedemima i na podzidu tvrđave te kojima je došlo do uklanjanja ili poništavanja dijela izvornih povijesnih slojeva tvrđave iz razdoblja ranog novog vijeka.
The paper presents a review of the renovation works of St. Michael’s Fortress in Šibenik that were officially completed in June 2014. Methodology procedures in conservation and restoration led to radical renovation works on the defensive walls and retaining wall of the fortress that removed or annulled part of the original historical layers of the fortress from the early modern period.
The paper presents a review of the renovation works of St. Michael’s Fortress in Šibenik that were officially completed in June 2014. Methodology procedures in conservation and restoration led to ...radical renovation works on the defensive walls and retaining wall of the fortress that removed or annulled part of the original historical layers of the fortress from the early modern period.
Skardona, koja stječe municipalitet najvjerojatnije za vrijeme
Flavijevaca, sjedište je juridičkog konventa i liburnskoga
pokrajinskoga carskog kulta. Suvremeni Skradin preslojio je
rimsku Skardonu. ...Prilikom građevinskih radova na novom
kanalizacijskom sustavu grada Skradina u glavnoj ulici pronađena
su tri rimska miljokaza, što dokazuje postojanje rimske ceste ispod
nje. Ta cesta vodila je prema raskršću na lokalitetu Maraguša i
dalje prema Aseriji. Točno mjesto prijelaza preko rijeke Krke rimske
ceste koja od Skardone vodi u smjeru istoka prema Rideru, nije
moguće pouzdano utvrditi. U obzir dolazi i prijelaz preko Krke kod
rta Pećine, na trasi srednjovjekovne ceste Šibenik-Skradin.
Magnum se nalazi na važnom cestovnom pravcu koji je iz Salone vodio u legijski logor u Burnumu. On ujedinjuje gradinsko naselje na Balinoj glavici i rimsko naselje koje se razvilo u njegovom ...podnožju. Municipalni status naselja potvrđen je na natpisu koji je 1878. godine objavio Josip Alačević. Magnum se u kasnoj antici spominje kod Anonima iz Ravene i u dokumentima Drugog salonitanskog crkvenog sabora 533. godine. Prostiranje lokaliteta ustvrđeno je temeljem satelitskih snimaka, topografskih karata i rekognosciranja terena. Pored smještaja na magistralnoj prometnici Salona – Burnum, iz Magnuma vodi i priključna cesta prema raskrižju unutrašnjih prometnih pravaca negdje na prostoru današnjeg Unešića. Početak ceste kod zaselka Mešini u Umljanovićima kontrolira Bačića gradina koja od prapovijesti nadzire prijelaz preko Moseća u istočni dio Petrovog polja. Brojni zavjetni natpisi, pronađeni na gomili uz njivu Marka Vrbatovića u blizini zapadnog podnožja Baline glavice, svjedoče o postojanju beneficijarske postaje na tom mjestu u Magnumu. Beneficijarska postaja u Magnumu osiguravala je raskrižje putnih pravaca i prijelaz preko Čikole kod nekadašnjeg Vezovića mosta.
PDF
