U radu se analizira problematika priznanja ženidbe (matrimonium) te s njom povezanih crkvenih odluka nastalih u Državi Vatikanskog Grada u RH. Najprije se općenito razlaže državni status i pravni ...poredak Države Vatikanskog Grada, uključujući i ured strok signenje ženidbenog prava, te se zatim posebno raščlanjuju praktični i teorijski aspekti priznanja ženidbe sklopljene u toj državi kao braka u RH. Nakon analize svih potencijalno relevantnih crkvenih odluka koje općenito mogu doći u obzir vezano uz ženidbu, rad se bavi pitanjem odluka o ženidbi iz Države Vatikanskog Grada u RH. S tim u vezi posebno je analiziran i problem primjene čl. 13. st. 4. Ugovora izmed strok signu Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima koji se dotiče pitanja priznanja učinaka odluka crkvenih sudova u RH. Rad je doprinos raspravi o suodnosu kanonskog prava i svjetovnog (civilnog) pravnog poretka s fokusom na hrvatsko pravo.
In this article the author analyses the problem of the philosophical background of the condictio claims in classical Roman law from three different aspects. First he deals with the issue of the ...apparent origins of the philosophical principles and concepts associated with condictio claims in sources such as ius naturale, aequitas, natura, etc. After dismissing the possibility of their postclassical origin, the focus of the analysis shifts to the possible influences of certain Greek philosophical schools on them, namely the Peripatetics and the Stoics. Finally, the actual reach of such influence is discussed.
Autor u radu analizira institut procuratoris revocatio iz Tripartita Stjepana Werböczyja, odnosno mogućnost opoziva odreðene radnje koju je poduzeo prokurator u sudskom procesu. Najprije izlaže samo ...ureðenje instituta u Tripartitu predstavljajući sve relevantne implikacije. Zatim daje pregledfunkcija koje su imali procesni zastupnici procurator i advocatus u rimskom pravu i rimskoj pravnoj tradiciji. Nakon toga bavi se opozivošću radnji tih zastupnika, posebno analizirajući revocatio (opoziv) u kontekstu procesnog zastupanja preko prokuratora te pravila o mogućnosti opoziva izjave advokata (error advocatorum) u rimskom pravu i rimsko-kanonskom procesu. Na tim temeljima naposljetku kritički vrednuje prisutnost rimske pravne tradicije u kontekstu instituta procuratoris revocatio u pravu Tripartita.
The author analyses the legis actio per condictionem procedure, as a basis for the development of unjustified enrichment claims (condictiones) in classical Roman law. He specifically deals with the ...origins of this procedure, which is still an unresolved issue in Romanist studies. He thoroughly analyses the basic characteristics of this procedure: the thirty-day time period (dies tricensimus) applied in the procedure and the usage of the terms condicere and condictio, upon which the name of this legis actio is based. Finally, he defines the terminological and conceptual interconnection of the legis actio per condictionem procedure with the ancient Roman procedure for a declaration of war, or the bellum iustum procedure. Due to certain common features of these two procedures, the author suggests a similar level of their immersion in the ancient Roman religious and legal concepts. That way, he contributes to the understanding of the origins of the legis actio per condictionem procedure, which in turn helps with the analysis of the unjustified enrichment claims (condictiones) in Roman law and its reception in general.
Autor analizira pravni okvir za različite slučajeve oduzimanja imovine koji su se dogodili tijekom vojnoga postupanja protiv Zrinskog i Frankopana te vezano uz opću konfiskaciju njihove imovine u ...kontekstu zločina uvrede veličanstva ( crimen laesae Maiestatis ) za koji su bili optuženi te naposljetku i osuđeni. Središnji problem vezan je uz okolnost da je konfiskacija najprije bila određena u carskoj proskripciji, tj. kraljevskom proglasu protiv Zrinskog i njegovih suradnika krajem ožujka 1670., te da je uskoro bila i provedena, a da se ujedno tražila u postupku protiv njih (studeni 1670. – travanj 1671.) te naposljetku bila i određena u presudi. U tom smislu kao pravni problem ističe se pitanje kada točno nastupa pravni učinak konfiskacije kod zločina uvrede veličanstva u rimskoj pravnoj tradiciji – već samim počinjenjem djela ili tek donošenjem presude. U analizi se najprije na temelju postojećih izvora iznosi kronologija najvažnijih događaja vezanih uz oduzimanje imovine. Zatim se prostor posvećuje argumentaciji obrane i optužbe u postupku protiv Zrinskog i Frankopana u odgovarajućim procesnim spisima. Posebna pozornost daje se problemu pravne osnove za konfiskaciju te se analizira konfiskacija imovine u kontekstu zločina uvrede veličanstva u rimskom pravu i rimskoj pravnoj tradiciji (osobito u kontekstu prava primjenjivog u postupku protiv Zrinskog i Frankopana). S druge strane analizira se problematika pravnoga uređenja oduzimanja imovine pobunjenicima u okviru tada važećega prava naroda ( ius gentium ). Naposljetku se razlažu mogući uzroci kumuliranja pravnih osnova konfiskacije imovine u ovom slučaju.
This paper analyses the legal framework of property confiscation during the military campaign against Zrinski and Frankopan, and the criminal proceedings against them for high treason ( crimen laese Maiestatis ), for which they were ultimately executed. Confiscation of their property was initially ordered through an imperial proscription and royal proclamation at the end of March 1670, and was promptly undertaken. However, further confiscation was demanded during the trial (November 1670 – April 1671). Therefore, the main issue addressed here is determining the moment at which confiscation occurs in the context of crimen laese Maiestatis in Roman legal tradition – whether it happens when the crime is committed or after the sentence is delivered in the criminal proceedings. The analysis begins by establishing a general chronology based on extant sources. Following this, the argumentation of the defence and prosecution in the criminal proceedings against Zrinski and Frankopan is addressed. Legal grounds for the confiscation are particularly analysed regarding the notion of crimen laese Maiestatis in Roman law and Roman legal tradition, with special attention to the laws applicable during the proceedings against Zrinski and Frankopan. The seizure of rebels’ property from the perspective of the then applicable ius gentium is also addressed. Finally, possible reasons for the cumulation of various legal grounds for the confiscation of property in this case are discussed.
" "S Bogom!" Ove riječi pripisane su Franu Krsti Frankopanu i Petru Zrinskom na njihovu rastanku ujutro 29. travnja 1671. Na bakrorezu se može vidjeti kako je Zrinski kleknuo na oba koljena pred ...Frankopana, mlađeg od njih dvojice, koji je kleknuo na jedno koljeno te su se, uzajamno tražeći oprost za sve čime su se eventualno međusobno povrijedili, zagrlili i poljubili.2 Ovaj dirljiv detalj opće je mjesto imaginarija hrvatskog domoljublja od devetnaestog stoljeća pa sve do danas. Stoji uz bok oproštaju Petra Zrinskog sa suprugom Katarinom koji je ovjekovječen poznatom slikom Otona Ivekovića, ili pak oproštajnim pismima Zrinskog i Frankopana koja su uputili svojim suprugama pred smrt i koja su zapravo vrlo vrijedna književna djela. No i sasvim ogoljeno od takvih konotacija, u biti je riječ о prvorazrednim svjedočanstvima jednog društva i vremena, kao i osobnih ljudskih sudbina, ključnih za razumijevanje hrvatske i europske, pravne i opće povijesti (dakako, dijelom i sadašnjosti). U skladu s relevantnošću teme za znanstvenu i opću publiku, obljetnice pogubljenja dvojice hrvatskih velikaša i inače su redovito bile popraćene izdanjima izvorne građe ili pak znanstvenim elaboracijama nekih nadovezanih tema. Kako je navedeno na naslovnici, djelo je nastalo prema ideji Mirjana Damaske (Sterling Professor emeritus, Yale University), akademika (HAZU, Razred za društvene znanosti i American Academy of Arts and Sciences) te općenito ve likog pravnika i znanstvenika, kao i dobročinitelja pravne znanosti i Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji je njegova alma mater. Urednica laijige i koordinatorica rada na izvorima u svim fazama nastanka ovog vrijednog djela je akademkinja Nella Lonza (HAZU, Razred za društvene znanosti), velika i svjetski priznata stručnjakinja za srednjovjekovnu i novovjekovnu pravnu povijest, koja je ujedno i prevodila izvore s talijanskog jezika. Za građu na njemačkom jeziku bila je zadužena dr. sc. Ivana Horbec, članica suradnica HAZU-a (Razred za društvene znanosti) i viša znanstvena suradnica na Hrvatskom institutu za povijest, a za latinski je jezik bila zadužena dr. sc. Maja Matasović, izvanredna profesorica na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultetu hrvatskih studija (Odsjek za hrvatski latinitet). Podloga za ovo izdanje je prije spomenuto izdanje Račkoga iz 1873. Pritom su, za razliku od izdanja Račkoga, svi dokumenti prevedeni na hrvatski jezik. Zbirka počinje s dokumentima koji se odnose na opći kontekst urote (primjerice različiti sporazumi među urotnicima), te zatim detaljno prati razvoj situacije s različitim pismima, očitovanjima državnih tijela, carskim i kraljevskim proglasima pa sve do striktno procesnih spisa poput optužnica, odgovora i replika te presuda i molbi za pomilovanje (zadnji dokument je istraga protiv krvnika, koji je vrlo nevjesto obavio svoj posao pa su mu za odsijecanje glave Zrinskom trebala dva udarca mačem, dok je Frankopana prvim udarcem pogodio u leđa). Primjerice, u izdanju Račkoga sve isprave koje se odnose na carski i kraljevski proglas (proskripciju) protiv Zrinskog, Frankopana i ostalih urotnika bile su navedene pod jednim rednim brojem (171), uz potpodjelu na četiri teksta na latinskom i hrvatskom jeziku (a, b, cid).5 Pritom je za sve četiri isprave bio naveden isti datum donošenja. Riječ je о prvom potpunom izdanju kaznenog spisa u postupku protiv Zrinskog i Frankopana, događaja prvorazredne važnosti za hrvatsku i europsku (pravnu) povijest, koji je pritom (prvi put) preveden na hrvatski jezik. Inače je autor u vezi s navedenom okolnosti izvorno imao određene bojazni oko objavljivanja svih izvornih dokumenata, strepeći da bi mogli baciti mrlju na figure Zrinskog i Frankopana u hrvatskoj historiografiji i
The first issue of the International Memorial Course Marko Petrak – Roman Legal Tradition and Contemporary Legal Systems, organised by the Faculty of Law in Zagreb, was held at the Inter-University ...Centre in Dubrovnik from the 16th to 18th of October 2023. The course was organised in honour and memory of eminent professor and scholar, the late lamented Marko Petrak. The course was planned by the co-directors from different European universities (University of Zagreb; University of Trento; University of Warsaw; Jagiellonian University, Kraków; Autonomous University of Barcelona; University of Sarajevo), while the main organisers from the Faculty of Law in Zagreb were Professor Tomislav Karlović and Associate Professor Henrik-Riko Held. The course was attended by forty participants: students from various European countries (Slovenia, Poland, Croatia, Bosnia and Herzegovina, Italy, etc.) and eminent professors and scholars from various distinguished European universities and institutions (e.g. Trento, Torino, Ferrara, Macerata, Frankfurt am Main, Kraków, Warsaw, Ljubljana, etc.). The organizers and the participants were also joined by Marko Petrak’s mother, Professor Jelka Petrak (Faculty of Medicine, University of Zagreb). During the course various topics were covered in three thematic blocks: Roman Legal Tradition, Methodology and Teaching of Roman Law in Contemporary World (first day), Roman Legal Issues (first and second day) and Medieval and Canon Law Contributions to the Roman Legal Tradition and vice versa (third day).
International Memorial Course Marko Petrak "Roman Legal Tradition and Contemporary Legal Systems," held at the Inter-University Centre in Dubrovnik, Crotia, is discussed. The course was organized in ...honor and memory of eminent professor and scholar, the late lamented Marko Petrak. The course was planned by the co-directors from different European universities, while the main organizers from the Faculty of Law in Zagreb were Professor Tomislav Karlovie and Associate Professor Henrik-Riko Held. The course was attended by forty participants: students from various European countries and eminent professors and scholars from various distinguished European universities and institutions.
PDF
