This paper presents the paleoenvironmental reconstruction of a mire sequence near the village Blatuša, with a focus on changes in vegetation composition, hydrological regime and fire history of the ...Banovina/Kordun area during the last two millennia. For this purpose, pollen, non-pollen and charcoal analysis were done. By the application of CONISS statistical analysis three different pollen assemblage (sub)zones could have been distinguished: a dominance of alder-beech/oaks from the 2nd to the middle of the 7th century, followed by a prevalence of grasses-beech/oaks till the end of the 13th century. Finally, an assemblage of grasses-hornbeam/oaks populated the area from the 14th to the beginning of the 20th century. The high abundance of peat mosses (Sphagnum) from the 11th to the end of the 14th century must indicate increased precipitation and higher frequencies of rainfall during the Medieval Climate Anomaly. Transition from an ombrotrophic to minerotrophic phase of mire evolution during the Little Ice Age is caused by changing in moisture level, with somewhat wetter period prevailing till the middle of the 17th century followed by drier conditions till the beginning of the 20th century. Although cereal pollen grains first appear from the layers dated to the late 14th century and the proportion of secondary anthropogenic indicators were low during the entire Middle Ages, a large number of charcoal particles suggests stronger anthropogenic activity than indicated by observed changes in vegetation composition. Still, a sharp rise of non-arboreal pollen during the Migration period most likely reflect a general natural succession process on mire surface than persuable proof of Avaric-Slavic impact on vegetation. Direct anthropogenic pressure indicated by weeds and cereal pollen can be tracked from the Late Middle Ages onwards.
U ovome radu predstavljena je paleookolišna rekonstrukcija creta u blizini sela Blatuše, s naglaskom na promjene u strukturi i sastavu vegetacije, hidrološkoga režima i povijesti požara na području Banovine/Korduna tijekom posljednja dva tisućljeća. U svrhu paleookolišne interpretacije, napravljena je analiza akumuliranoga peluda, nepeludnih palinomorfa i pougljenjenih čestica. Upotrebom CONISS statističkoga modela mogu se razlučiti tri različite (pod)zone akumulacije: vegetacija „joha-bukva/hrastovi“ dominanira razdobljem od 2. stoljeća do sredine 7. stoljeća, nakon čega slijedi dominacija vegetacije „trave-bukva/hrastovi“ do kraja 13. stoljeća, te naposlijetku vegetacije „trave-grab/hrastovi“ u razdoblju od 14. do početka 20. stoljeća. Obilje spora maha tresetara (Sphagnum) u razdoblju od 11. do kraja 14. stoljeća vjerojatno je utjecano povećanom količinom oborina i učestalijim padalinama tijekom srednjovjekovne klimatske anomalije. Prijelaz iz ombrotrofije u minerotrofiju same cretne površine, tijekom maloga ledenog doba, uzrokovan je promjenom zasićenosti supstrata vodom, s nešto vlažnijim razdobljem do sredine 17. stoljeća i djelomično sušnijim do početka 20. stoljeća. Iako se pelud žitarica ne pojavljuje do kraja 14. stoljeća i udjeli sekundarnih antropogenih indikatora su niski tijekom cijeloga razdoblja srednjeg vijeka, veliki broj pougljenjenih čestica ukazuje na jaču antropogenu aktivnost no što se to može iščitati iz promjenama u biljnome pokrovu. Ipak, snažan porast udjela peluda nedrvenastih vrsta tijekom Seobe naroda više je rezultat procesa sukcesije na površini samoga creta nego nepobitan dokaz avarsko-slavenskoga utjecaja na sastav i strukturu vegetacije. Izravni antropogeni pritisak, koji se očituje učestalom pojavom peluda korovnih vrsta i žitarica, može se pratiti tek od razdoblja kasnoga srednjeg vijeka nadalje.
Vaskularna flora 2,5 km duge edukativne kružne staze “Okićnica” u Parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje broji 287 vrsta i podvrsta, a najbrojnije porodice su Fabaceae, Asteraceae i Rosaceae. ...Dominacija euroazijskog i srednjoeuropskog flornog elementa odražava fitogeografski položaj istraživanog područja, no jedinstvenost flore čine ilirikoidne vrste mezofilnih šuma na SZ granici Dinarida. Najčešći životni oblici su hemikriptofiti, fanerofiti i geofiti koji ukazuju na umjerenu klimu i dominaciju šumske vegetacije. Uzduž istraživane staze zabilježeno je šest osjetljivih, pet gotovo ugroženih, deset strogo zaštićenih, dvije endemične i devet invazivnih svojti. Rezultati ovog istraživanja prilog su poznavanju flore Parka prirode i mogu biti temelj za planiranje buduće edukativne botaničke staze.
During the floristic research of different habitat types of Plešivica hills, the floristic composition has shown a great number of medicinal and poisonous plants with 186 taxa that belonged to 52 ...families. The most dominant families were Asteraceae, Fabaceae, Lamiaceae and Rosaceae. An interesting fact to be pointed out is a large number of plant species that are at the same time poisonous and medicinal. The difference between them is in plant organs or dosage. The highest number of species was noted on ruderal habitats such as roadsides, paths and hedges (137 species), sides of the ditches (94 species), vineyards (72 species), plough-fields (63 species), gardens (54 species) and meadows (48 species).
PDF
