U svojoj je filozofiji kulture Cassirer odbio poimanje čovjeka kao homo faber, a djelomično je prihvatio poimanje čovjeka kao animal rationale. Čovjekova bit sastoji se od njegova stvaralačkog čina, ...dok stvara kulturu putem svojih simboličkih formi. Članak će predstaviti Cassirerovu teoriju simbola kao osnovu za razlikovanje čovjekove prirode od prirode osta¬lih živih bića te osnovu čovjekove egzistencije kao komunikacije u socijalnom okruženju. Čovjek kao simbolička životinja bit će elaboriran kroz odnos jezika i znanosti te tradicije i inovacije u dinamičnom procesu stvaranja kulture. S obzirom na to da članak predstavlja antropološki osvrt na ulogu simbola u potvrđivanju onog suštinski ljudskog, cilj je ukazati i na (ne)dovoljnost racionalnog mehanizma simbola za ispoljavanje iracionalne prirode čovjeka.
In his philosophy of culture, Cassirer refused to understand the human being as homo faber, and he partially accepted to understand the human being as animal rationale. The essence of the human being ...is composed of his creational acts, and he is creating culture by the way of symbolic forms. The paper will present Cassirer’s theory of symbols as the basis for differentiating human nature from the nature of other living beings, and the base of human existence as the communication in the social surrounding. The human being as a symbolic animal will be elaborated through a relation between language and science, as well as tradition and innovation in the dynamic process of creating culture. Because the paper is presenting an anthropological review of the rule of the symbol in confirming the essence of human being, the goal was to point at the (lack of) rational mechanisms of symbols for manifesting the irrational human nature.
Understanding the notion of human being in Taylor’s theory of modern society includes the understanding of external components that define it – a moral framework and a social community – and the ...understanding of internal components – the capacities, mainly the component of the strong evaluation, that enable it to be oriented towards the highest values. A human being understood as a self, a person, a subject, an identity, overshadows, however, their multidimensionality through the exclusivity of the dimension of moral good as the main reference to their self-evaluation. The paper elaborates Taylor’s moral ontology, the relationship between the self and the good, and the foundation for the creation a modern identity as the synonym for a modern human being in their positioning related to the highest moral values.
Što znači biti heretik danas? Ilazi, Hasnija
Filozofska istraživanja,
09/2015, Letnik:
35, Številka:
2/138
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
The paper examines the philosophical-historical aspect of a human positioned between the external world and the inner self, primarily on the relationship of man towards the contemporary society and ...the values imposed by it. Related to these aim, the article will: (a) put the focus on belief as a basis of man’s relationship with himself and with the external world, and on the contemporary society which cannot prosper without the man who believes, regardless of what the belief refers to (God, moral good, ideology, human rights, self being); (b) put emphasis on the issue of man as an issue on development of humanity which carries the responsibility on the decision about the future within which he sees himself through the three forms of modern heresy: individualism, secularism, and collective truism.
Članak razmatra tri relevantna principa demokracije, inherentna suvremenom društvu: modernost, politika priznanja i sekularizam. Glavno pitanje kojim se bavi je održivost ovih principa kao temelja za ...zasnivanje kozmopolitske demokracije i utjecaja na daljnju demokratizaciju ljudskog svijeta. Članak (i) istražuje vezu između modernizacije i demokracije kroz perspektivu višestruke moderne kao mogućnosti za proširenje demokracije na nedemokratsko područje svijeta, (ii) analizira politiku priznanja kao temelj za kulturnu koegzistenciju i politički pluralizam, (iii) razmatra problem a) kako ideja sekularizma ugrožava (prijeti) ideju religioznosti i obratno te čine li to uopće; b) koliko je sekularizam sekularan te je li uopće (problem privatne i javne sfere); c) može li sekularizam ostati temeljni princip (kozmopolitske) demokracije.
Filozofska paradigma percepcije svijeta promijenila je posrednika. Čovjek kao tjelesnost i umnost postaje nedovoljan za spoznaju onoga što svijet biva ili se vjeruje da jest. Antropološka, socijalna ...i etička zasnovanost odnosa čovjeka i svijeta dobiva na značaju u usporedbi s prethodno dominantnom metafizičkom pozadinom. Odnos čovjek – svijet transformira se u odnos čovjek – ljudski svijet, misaoni pothvat poticanja i prepoznavanja promjena kroz koje svijet prolazi kao rezultat ljudske intervencije. Ovaj rad diskutirat će o tri osnovna problema. Prvo, percepciji s ciljem spoznaje stvari: (a) pitanju vanjskog svijeta kao percepcije promijenjene osjetilnosti, i b) novom shvaćanju percepcije – posredovanosti, kao rezultat razvoja tehnologije. Drugo, percepciji s ciljem razumijevanja odnosa u ljudskom svijetu: a) kako pitanje percepcije postaje pitanje komunikacije unutar ljudskog svijeta (simbolički prostor percepcije kao spoznaja odnosa), i (b) pitanju prevladava li se u antropološkom i etičkom kontekstu potreba za epistemološkim utemeljenjem. Treće, percepciji s ciljem promjene paradigme odnosa s izvanljudskim svijetom: a) kako pod utjecajem tehnologije »istina o stvarima« postaje »istina stvari«, ili kako dolazi do reverzije odnosa subjekt – objekt, i b) pitanju olakšava li tehnologija komunikaciju s onim što nije »naš svijet«? U zaključku dotaknut ćemo se »istine stvari« preko »istine odnosa« do »istine principa i odgovornosti«.
PDF
