Od 18. do polovice 20. stoletja se je v Vinkovce in okolico, se pravi na današnjo vzhodno Hrvaško, priselilo veliko hrvaškega prebivalstva rimskokatoliške veroizpovedi iz Hercegovine, Dalmacije, ...Like, Bosne, Zagorja in Bačke. Razlogi za selitve v Slavonijo so bili siromaštvo, načrtno ali posamezno naseljevanje. Raziskovali bomo, od kod prihajajo priseljenci in v katere kraje vinkovškega področja se naseljujejo, opisali interakcije med domačim in priseljenim prebivalstvom ter gradnje, stanovanja, gospodarjenje in prehrano priseljencev po drugi svetovni vojni.
The Croatian population of Roman Catholic origin from the regions of Herzegovina, Bosnia, Dalmatia, Lika, Zagorje and Backa which settled down in Vinkovci and the Vinkovci region -- in the present ...area of the easternmost part of Croatia -- is quite numerous; this was happening from the beginning of the 18th century to the middle of the 20th century. The causes of coming to Slavonia are: poverty, problems of survival, planned and individual settlement. Research was done on where the immigrants came from and which places in the Vinkovci area they settled; the interaction of the domestic and immigrant populations is also described. In addition, the rural architecture, the kinds of homes, the agriculture and the eating habits of the immigrants after World War II are described as well. Adapted from the source document.
U pozivu na skup, koji potpisuje Jasna ^apo, navodi se da se skupom zeli rezimirati pisanje o hrvatskom identitetu iz rakursa discipline kojoj su pitanja kulture i identiteta temeljno obiljezje i ...jezgrena de^nicija, u godini u kojoj ^e se ta pitanja ponovno zaostriti zbog pri- stupanja Hrvatske Europskoj uniji. Etnogra^je vremena i prostora, urednica Jasne ^apo i Valentine Gulin Zrni^ (Institut za etnologiju i folkloristiku, 2013.), koji donosi recentne radove etnologa i kulturnih antropologa, prvobitno objavljene na francuskom jeziku u ^asopisu Ethnologie ^ançaise (41/2, 2013.) U tre^oj sesiji, Luka Seso i Mario Kati^ u zasebnim izlaganjima te Zvonko Marti^ i Marijana Belaj u zajedni^kom, bavili su se hodo^asni^kim mjestima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u kojima se, na razli^ite na^ine, stuje Blazena Djevica Marija. Dva brda, ravnokotarsko Vr^evo u Hrvatskoj, te Kondzilo u Bosni, toposi su svetog krajolika s osobitim povijesnim i mitskim pod- logama, ali i projekti na kojima se ^uva hrvatski i katoli^ki integritet i identitet.
SAŽETAK
Predmet istraživanja su građevine tradicijske gradnje, zaštićena kulturna dobra, čiji su ih vlasnici osposobili ili namjeravaju osposobiti za korištenje u turističke svrhe. Istražiti će se ...što predstavljaju i koliko su za posjetitelje privlačne privatne etnografske zbirke: Josipa Bašića, Otok, Ane Verić, Babina Greda, u Vukovarsko–srijemskoj županiji te zbirka obitelji Majurac, Vukojevci i zbirka etnografskih predmeta, Topolje u Osječko–Baranjskoj županiji. Predstaviti će se neka seoska gospodarstva, način i vrsta usluga koje pružaju, kao i odnos njihovih vlasnika prema ambijentalnosti i graditeljskoj izvornosti.
U radu se na osnovi dubinskih intervjua triju kazivača koji žive na dvije
lokacije – u stanu i vikendici ili u stanu i staroj obiteljskoj kući, govori o
kvalitativnom konceptu prostora (doma). ...Razrađuju se pitanja odnosa identiteta
i mjesta življenja (doma) te mijenjanja uloga, načina i kvalitete života
u odnosu na lokaciju (stari ili novi dom), kroz permanentnu prožetost i usporedivost
starog i novog doma. „Osjećaj mjesta“ (doma) shvaća se kao socijalni
konstrukt, kao mjesto življenja, osjećanja, dijeljenja, obreda, oživljavanja tradicije
i osobnih pamćenja.
U radu se nastoji utvrditi u kojoj mjeri dolazi do promjena u gospodarskom
i kulturnom životu Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, osobito
slavonskog sela, u vremenu nakon uspostave Habsburške ...Monarhije
i doseljavanja Nijemaca. Naredbe, s jedne i utjecaji Nijemaca kolonizatora,
seljaka i obrtnika s druge strane, dovode do znatne gospodarske
i kulturne preobrazbe, koja je ušla u sve sfere javnog i privatnog
života. Opustošeno slavonsko selo radikalnim se mjerama mijenja, a
infiltracija stranih utjecaja ne ostavlja domaće stanovništvo ravnodušnim.
Zadaci su rada prikazati neke od važnih elemenata koji mijenjaju
sliku Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, počevši od 18. stoljeća, od
kada nastaju nove vrijednosti, znanja, navike i oblici ponašanja koji
se danas smatraju autohtonim, hrvatskim, slavonskim. Nakon kratkoga
povijesnog pregleda naseljavanja Nijemaca u Hrvatsku, pažnja
će se usmjeriti na novosti koje su se zbivale u slavonskom selu, ponajprije
u poljodjelstvu, trgovini, narodnom graditeljstvu, kulturi stanovanja,
hranjenja i dr. Predstavit će se i autoričino terensko istraživanje
u kojem opisuje interakciju Nijemaca i Hrvata u istočnoj Slavoniji,
Baranji i zapadnom Srijemu u prvoj polovici 20. stoljeća.
