Vrlo svestrani znanstveni opus Dalibora Brozovića u znatnoj je mjeri obilježen
dijalektološkim
i lingvogeografskim radom. Prvenstveno je bio zainteresiran
za cjelinu srednjojužnoslavenskoga
...dijasistema dijalekata, pa je u tom
smislu naročito plodno njegovo zalaganje za primjenu
strukturalnih i genetskih
kriterija u klasifikaciji dijalekata. Dijalektološke zasluge odnose se većinom
na proučavanje štokavštine, a posebno je važno Brozovićevo uočavanje i
dokazivanje
da je istočnobosanski (ijekavskošćakavski) poseban štokavski dijalekt.
Za nacionalnu filologiju
naročito su bitni prinosi u kojima se pouzdano
određuje predmigracijsko dijalekatno stanje, npr. gdje se u srednjem vijeku
govorilo hrvatski i o kakvim se upravo dijalekatnim fizionomijama
radilo. Tu
je poglavito važno uočavanje značenja staroga zapadnoštokavskoga narječja.
Veoma je opsežan Brozovićev rad u okviru lingvističke geografije, ponajprije
u izradbi lingvističkih
atlasa, jer je bio angažiran u mnogim projektima, u Općeslavenskom
lingvističkom atlasu, u Općekarpatskom dijalektološkom atlasu,
u Europskom lingvističkom atlasu itd. U svim tim pregnućima Brozovićeve su
zasluge goleme, od zamisli, organizacije i terenskoga rada do najzahtjevnijih
poslova i uredničkih dužnosti.
Already at a glance, the work-filled life of Bratoljub Klaic provides an insight into the wide scope of his interests, and makes us wonder what Croatian linguistics could have done had there been ...more favourable circumstances. Literature and theatre were of particular interest to this scholar, especially Croatian, Greek and Roman literature, so it was only logical that he would participate in the making of the edition Five Centuries of Croatian Literature. Among the Croatian writers from older periods, he particularly interested in the work of Hanibal Lucic, Petar Hektorovic, Marin Drzic and Ivan Gundulic, but he also took interest in the comedy Ljubovnici as well as in several writers from later periods, e. g. Senoa, Matos, Ujevic, Krleza, Kolar and others. He also devoted a lot of attention to folklore, interpreting its linguistics characteristics. His work on accents was interesting as well, especially on the accent of old Croatian writers and the accent in the contemporary performances of their works. Bratoljub Klaic was among the scientists that interpreted the Croatian literature as a natural unity of writers from various periods and regions, and with different dialectal features. Adapted from the source document
U radu se na temelju građe prikupljene terenskim istraživanjem u listopadu 2015. g. opisuju osnovne značajke govora Petrovine i Domagovića u okolici
Jastrebarskoga, i to prvenstveno fonološke ...(vokalizam, konsonantizam i prozodija)
te u manjoj mjeri morfološke, sintaktičke i leksičke. Provedena analiza
pokazuje da se radi o tipičnim govorima prigorskoga dijalekta, među kojima
se ipak uočavaju određene razlike. Vokalizam je obaju govora doživio znatne
promjene u vidu fonoloških neutralizacija, tj. fonemskih zamjena, s tim da je u
Domagoviću funkcionalno pet zamjenskih tipova (o → u; o → a; o → ẹ; o →
i i ẹ → i), a u Petrovini tri zamjenska tipa (o → ẹ; o → i i ẹ → i), od kojih dva
pokazuju nedosljednosti u realizaciji. Jat je u naglašenome slogu u obama govorima
redovito dao ẹ, dok je u nenaglašenome položaju nakon neutralizacije
opreke po difuznosti ẹ ~ i prešao u i. Poluglas se uglavnom dosljedno odrazio
kao a. U konsonantizmu je prasl. *dj dalo j, dok su se prasl. *stj i *zdj odrazili
kao ś, odnosno kao ź. Naglasni sustav obaju govora čine ̏ , ̑ i ͂, a razmjerno
se često pojavljuje tzv. »tromi naglasak« kao aloton naglaska ̏ . Manje se
razlike među dvama govorima uočavaju u leksiku, npr. kȉša (P) ~ gdina (D);
jstrp (P) ~ škńac (D).
Hrvatska je dijalekatna leksikografija u posljednjim desetljećima bitno
obogaćena, no učinjenim još ne možemo biti zadovoljni. Pregled rječničke
obradbe raznih hrvatskih dijalekata pokazuje da su ...stanovita područja
osobito zapostavljena, pa su nam rječnici s tih terena najpoželjniji. U čakavštini
riječ je o rubnim dijalekatnim jedinicama (buzetski dijalekt, lastovska
oaza, u manjoj mjeri jugozapadni istarski dijalekt), u kajkavštini najveći
problem predstavlja donjosutlanski dijalekt, manji turopoljsko-posavski dijalekt,
dok bi nam u štokavštini bio naročito potreban barem jedan rječnik
hrvatskih govornika istočnobosanskoga dijalekta, a i u ostalim dijalektima
potrebe su vrlo velike. Bili bi nam važni i rječnici Hrvata govornika torlačkoga
narječja (npr. Janjevo ili Letnica; jedno od karaševskih sela).
Dubravka Sesar, istaknuta hrvatska slavistica, prvenstveno bohemistica, preminula je nakon kraće i teške bolesti u 77. godini života. Vezana godinama za otok Brač, posebno za Bol, bila je kći ...Tomislava Dorotića, pjesnika ljubavne, mistične i religiozne tematike, koji je dijelom pisao govorom Pražnica na Braču.
U radu se opisuju glavne osobine jezika zbirke čakavskih pjesama i proze Mene moja baba kaljske autorice Milene Rakvin Mišlov. Jezične se osobitosti zbirke uspoređuju sa stanjem u kaljskome govoru. ...Analiza se provodi na fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj i leksičkoj razini. Rezultati usporedbe pokazuju da čakavska poezija i proza Milene Rakvin Mišlov vjerno odražava osobitosti kaljskoga govora arhaičnijega tipa uz minimalna odstupanja.
Hrvati su se već od praslavenskoga doba sretali s nizom naroda i s nizom jezika, pri čemu su ubrzo nakon doseljenja primili izraziti neslavenski utjecaj. Nakon oformljenja narječnoga stanja s ...današnjim dijalektima pojedine su se dijalektalne jedinice nalazile u različitim povijesnim situacijama, pa su se i utjecaji uspostavljali s tim u skladu, često raznonarječni, još češće utjecaji drugih jezika.
The paper examines the Slavonian dialect on all linguistic levels. Special attention is given to the genesis of this štokavian dialect, and to the problems of its subdivision. The subgroups of the ...Slavonian dialect have been located since the mediaeval period on the extreme North-East of the Croatian language area, i.e. they are located on the North-West of the štokavian area within the Central South Slavic dialect continuum, which means that they have a peripheral position and peripheral traits, traits which the Slavonian dialect (and other West štokavian dialects) shares with the čakavian and kajkavian dialects. To a great degree the Slavonian dialect still preserves the combinations šć, jt, jd, somewhat less čr-, exceptionally l; the acute is practically always preserved, often also old case endings in the plural. It is probable that initial w with a semi-vowel quite early became u-, that vs produced sv , that vocalic l produced u or maybe a closed o and that Common Slavic ď became đ. However, it is quite possible that prior to this, examples of the type tuji included j, which in modern times is less frequent in Slavonia than in the Croatian štokavian speech in Bosnia. The Slavonian dialect group was certainly linked to the Bosnian one, as is shown, for example, by the shift of the short i + r into a short yat + r (e.g. četjeri). This change is old, from the period before substitution of the yat. The speech of Posavina also shows other traits common with Bosnian dialects. After the period of intense migrations, the Slavonian dialect group, to a certain degree, lost its connections with the kajkavian dialect, although the results of former ties are still visible in certain details. These ties were certainly relatively stronger among North-West speakers of the Slavonian dialect, since kajkavians were their neighbours and the influence of other štokavian dialects was less than in Posavina. The Slavonian development was natural: šwa produced a, as is mainly the case also in other štokavian dialects, and the back nasal produced u, as among other štokavians. This process was natural, because during the period of Turkish rule Slavonia significantly lost population, and even then started to attract populations from economically poorer areas, which was to occur even more in later periods. Often the immigrants came precisely from Herzegovina: ikavian Croats and ijekavian Serbs, who influenced the physiognomy of the local population’s speech.
U radu se prikazuje hrvatska jezična situacija otprije stotinjak godina, kao i mjesto Ive Andrića i Blaža Jurišića u okviru standardne novoštokavštine u 20. stoljeću. Ujedno se donosi Andrićeva ...kritika romana Posljednji Nenadić Andre Kovačevića i Jurišićeva reakcija na tu negativnu kritiku.
The article analyses the linguistic oeuvre of Dalibor Brozović with additional comments on his various scientific interests. What is emphasized is his versatility, his work in sociolinguistics, ...genetic linguistics and linguistic typology, as well as his various efforts in suitably describing the Croatian language. It is found that Dalibor Brozović has contributed considerably to the modernization of Croatian linguistics, and that he approached the study of Croatian from a new general linguistic framework. An expert in Slavonic Studies and Comparative Linguistics, he was successful in studying other languages as well, contributing on a global level to the field of standard language typology. His oeuvre is marked by a wide area of competence, a modern approach, daring and lucidity in research techniques, and ean laborate and delicate style.