Cilj istraživanja je objasniti rodne razlike u odabiru studija u stereotipno muškom obrazovnom području. Dosadašnja istraživanja pokazuju da su žene podzastupljene na većini tehničkih studija te da ...adolescenti/ce imaju stereotipne predodžbe o tehničkim zanimanjima i prirodnim znanostima, a posebno fizici, kao primjerenijima za muškarce. U istraživanju su se željele provjeriti pretpostavke modela očekivanja i vrijednosti Eccles i suradnika/ca o faktorskoj strukturi motivacijskih koncepata u domeni fizike, rodnim razlikama u motivaciji i stereotipima te o ulozi motivacije i stereotipa u objašnjenju namjere odabira studija na kojem je fizika važna. U istraživanju je sudjelovalo 349 učenika/ca trećih razreda općih gimnazija iz Zagreba i Karlovca (djevojke 68,1%). Ispitani su različiti aspekti motivacije za fiziku (očekivanja uspjeha, procjena vlastitih sposobnosti i subjektivne vrijednosti fizike), stereotipi o fizici i namjera odabira studija na kojem je fizika važna. Rezultati su potvrdili trofaktorsku strukturu subjektivnih vrijednosti, s očekivanim faktorima interesa, osobne važnosti i percipirane korisnosti fizike, a tvrdnje koje ispituju očekivanja uspjeha i percepciju vlastitih sposobnosti u fizici tvorile su jedan faktor. Novonastale skale pokazale su zadovoljavajuću valjanost i pouzdanost. Mladići su imali veću namjeru upisati studij na kojem je fizika bitna, a fiziku su smatrali zanimljivijom i korisnijom za nastavak obrazovanja nego djevojke. Regresijske analize su pokazale da procjene fizike kao
zanimljivije i korisnije predviđaju snažniju namjeru odabira studija kod djevojaka i mladića. Odbacivanje stereotipa o fizici kao korisnijoj za mladiće bilo je povezano s većom namjerom odabira tehničkih studija/studija fizike samo na uzorku djevojaka.
Postojeća društvena situacija u Hrvatskoj pitanje stavova prema gejevima i lezbijkama i njihovim pravima čini posebno aktualnima. Dosadašnja istraživanja u Hrvatskoj uglavnom su se bavila odrednicama ...općih stavova prema homoseksualnim osobama, pri čemu su zanemareni stavovi prema njihovim pravima. Cilj ovog istraživanja bio je detaljnije ispitati stavove studenata/ica upravo prema pravima gejeva i lezbijki, što je posebno zanimljivo jer je istraživanje provedeno u trenutku kada se u Hrvatskoj pripremao Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola, koji je sada na snazi, a kojim se regulira većina tih prava. Osim što nas je zanimalo koja prava se podržavaju, ispitali smo i podržavaju li se prava gejeva i lezbijki u različitoj mjeri, odnosno razlikuju li se studenti i studentice u tome koliko podržavaju prava gejeva/lezbijki. Dodatni cilj bio je provjeriti jesu li rod, religioznost, iskustvo kontakta s osobama homoseksualne orijentacije, sudjelovanje u nastavi na temu homoseksualne orijentacije i moderne predrasude prema homoseksualnim osobama značajne odrednice podržavanja prava gejeva i lezbijki. Istraživanje je provedeno na ukupno 1 551 studentu/ici heteroseksualne orijentacije različitih studijskih usmjerenja Sveučilišta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Korišteni su Skala stavova prema pravima gejeva/lezbijki, Skala modernih predrasuda prema homoseksualnim osobama, a prikupljeni su i opći podaci o sudionicima te podaci o stupnju kontakta s homoseksualnim osobama, religioznosti, nastavi tijekom studija o temi različitosti te zainteresiranosti za tematiku povezanu s homoseksualnim osobama. Najveću podršku sudionici/e pružaju pravu lezbijki i gejeva da konkuriraju na radna mjesta i pravu na posjećivanje partnera/ice u bolnici, a tek u manjoj mjeri pružaju podršku pravima na usvajanje djece, na sklapanje braka i na medicinski potpomognutu oplodnju. Studentice u većoj mjeri podržavaju prava i gejeva i lezbijki u odnosu na studente. Nakon kontrole interesa za tematiku ravnopravnosti homoseksualnih osoba, prava lezbijki i gejeva više podržavaju žene, osobe koje imaju slabije izražene moderne predrasude prema homoseksualnim osobama, nižu religioznost te viši stupanj kontakta s homoseksualnim osobama. Dobiveni nalazi uglavnom su u skladu s očekivanjima, a raspravljene su i moguće praktične implikacije nalaza.
Rodne uloge specifične za razdoblje adolescencije nisu jasno definirane, a manjka i instrumenata koji ispituju taj koncept, posebice u hrvatskom društvenom kontekstu. Stoga su ciljevi ovog rada bili ...ispitati što čini rodne uloge u razdoblju adolescencije te odabrati tvrdnje za konstrukciju skale rodnih uloga u adolescenciji. U kvantitativnom dijelu istraživanja je sudjelovalo 511 učenika/ca zagrebačkih srednjih škola (52,3% djevojke), a kvalitativni dio istraživanja obuhvaćao je provedbu fokus grupa, također sa zagrebačkim srednjoškolcima/kama. Tema razgovora u fokus grupama bila je očekivanja od mladića i djevojaka u hrvatskom društvu, dok su u kvantitativnom istraživanju sudionici/e procjenjivali kolika se različita ponašanja, osobine i interesi opisani u tvrdnjama očekuju od djevojaka, a koliko od mladića u hrvatskom društvu. Rezultati pokazuju da se rodne uloge u adolescenciji očituju u različitim očekivanjima od mladića i djevojaka u širokom spektru osobina, ponašanja i interesa vezanih uz školu, obitelj, slobodno vrijeme, izgled i intimne odnose. Provedeno istraživanje je pokazalo da je koncept rodnih uloga u adolescenciji kompleksniji od postojećih definicija te da postoje specifičnosti rodnih uloga u hrvatskom kontekstu u odnosu na druga društva. S obzirom na to da tvrdnje odabrane u ovom istraživanju dobro pokrivaju očekivanja od djevojaka i mladića u raznim aspektima njihovih života, smatra se da su dobar temelj za konstrukciju skale rodnih uloga u adolescenciji kao upitnika samoprocjene.
Cilj ovog rada bio je ispitati rodne razlike u školskom uspjehu iz matematike i strahu od matematike, te istražiti koji čimbenici najbolje objašnjavaju matematički uspjeh i strah od matematike. ...Teorija vrijednosti i očekivanja (Eccles, 1983) predviđa bitne motivacijske elemente akademskih odabira i uspjeha u pojedinim akademskim područjima poput očekivanja uspjeha, intrinzične i utilitarne vrijednosti zadatka, te procjene njegove težine. Uz to, ova teorija i rodne stereotipe o akademskim područjima smatra važnim odrednicama školskog uspjeha. U ovom je istraživanju teorija vrijednosti i očekivanja poslužila kao konceptualna osnova odabira varijabli koje mogu predviđati uspjeh iz matematike, ali i strah od matematike. Na uzorku od 693 učenika/ca 8. razreda primijenjeni su instrumenti koji mjere očekivanja uspjeha i samopoimanje vlastitih sposobnosti, procjenu težine matematike, interes i percipiranu korisnost matematike, stereotipe o matematici kao muškoj domeni te uvjerenje o tome da svatko može biti dobar u matematici. Hijerarhijskim regresijskim analizama ispitalo se koje od ovih varijabli objašnjavaju matematički uspjeh i strah od matematike.
Rezultati su pokazali da se djevojčice, unatoč boljem školskom uspjehu iz matematike, više boje matematike od dječaka. Školsku ocjenu najbolje predviđa očekivanje uspjeha u matematici, pri čemu oni učenici/e koji smatraju da su uspješni u matematici i da imaju sposobnosti potrebne za matematiku imaju i bolju ocjenu. Stereotip je u prvom koraku regresijske analize imao negativan efekt na ocjenu iz matematike kod djevojčica kao što je i očekivano prema teoriji očekivanja i vrijednosti, te pozitivan efekt na ocjenu dječaka. Najsnažniji prediktor straha od matematike je percipirana težina matematike. Učenici/e, koji matematiku smatraju težom, više je se i boje. Kod djevojčica se također pokazalo da je strah od matematike veći ako prihvaćaju rodne stereotipe o matematici kao muškoj domeni.
Spoznaje su o motivaciji za učiteljsku profesiju dobivene na malom broju istraživanja, kojima najčešće nedostaje jasni teorijsko-konceptualni i analitički okvir koji bi bio utemeljen na recentnim ...teorijama motivacije i odabira karijere. Svrha je ovoga istraživanja bila provjeriti može li se model odabira učiteljske profesije Richardsona i Watt (2006), temeljen na motivacijskoj teoriji očekivanja i vrijednosti (Eccles, 2005), generalizirati na hrvatski obrazovni kontekst. Cilj je također bio validirati Upitnik faktora koji utječu na izbor učiteljske profesije razvijen na australskom uzorku. U istraživanju je sudjelovalo 188 studenata učiteljskih studija zagrebačkoga i riječkoga sveučilišta na kojima je primijenjen Upitnik faktora koji utječu na izbor učiteljske profesije. Faktorska je struktura hrvatske verzije dobro replicirala originalnu s obzirom na brojnost faktora i izrazite razlike između hrvatskoga i australskoga obrazovnog konteksta te načina obrazovanja učitelja i njihova socijalnog statusa. Dobiveni rezultati govore u prilog konstruktnoj valjanosti Upitnika i primjenjivosti modela odabira učiteljske profesije Richardsona i Watt (2006) za objašnjenje odabira učiteljske profesije u hrvatskom obrazovnom kontekstu. Naše su studente učiteljskoga studija za ovo zanimanje najviše motivirali rad s djecom, mogućnost društvenoga doprinosa i procjena vlastitih sposobnosti za poučavanje, a u manjoj mjeri osobne vrijednosti poput sigurnosti zaposlenja i vremena za obitelj.
Cilj ovoga rada je problematizirati rodnu (ne)osjetljivost čitanki književnosti u osnovnoškolskom obrazovanju u Hrvatskoj. Pod rodnom osjetljivošću podrazumijevamo rodnu ujednačenost u autorstvu ...čitanki i tekstova te nestereotipan prikaz likova. U provedenom empirijskom istraživanju korištena je klasična analiza sadržaja, a istraživačkom matricom obuhvaćene su sljedeće varijable: zastupljenost muškaraca i žena kao autora čitanki, tekstova i metodičkih priloga, zastupljenost muških i ženskih likova te stereotipnost njihovih psihosocijalnih osobina, vrijednosnih sustava, profesionalnih i obiteljskih uloga. Analizirane su čitanke književnosti od prvog do osmog razreda. Rezultati su pokazali da su žene u usporedbi s muškarcima znatno podzastupljene u čitankama: muškarci dominiraju u čitankama kao autori tekstova i svih priloga
uz tekstove, ali i kao likovi o kojima se govori u tekstovima i njihovim prilozima. Tradicionalni pristup rodnoj problematici u čitankama izražen je u prikazu obiteljskih uloga i bračnog statusa likova kojima se učenicima/ama promovira stereotipna uloga žene kao majke i obitelj s djecom kao poželjni obrazac bračnog života u odrasloj dobi.
Iako su u tekstovima muškim i ženskim likovima dodijeljene i stereotipne osobine, vrijednosti i profesionalne uloge, mogu se zamijetiti i primjeri rodno nestereotipnih prikaza likova koji mogu doprinositi rodnom senzibiliziranju nastavnog procesa.
Nastavnička empatija važan je dio profesionalne uloge nastavnika i povezana je s brojnim ishodima
kod učenika. Istraživanja pokazuju da su žene empatičnije od muškaraca, ali rod prestaje
biti ...prediktorom empatije nakon što se u regresijske modele uključe osobine ličnosti ili rodne
uloge. Ugodnost i ekspresivnost pokazale su se najsnažnijim korelatima empatije među osobinama
ličnosti odnosno rodnim ulogama, no te su determinante empatije još uvijek rijetko
istražene kod nastavnika/ca. Stoga je cilj ovog istraživanja ispitati ulogu ugodnosti i ekspresivnosti
u odnosu između roda i empatije na uzorku studenata/tica nastavničkog smjera različitih
fakulteta. Testirana su dva serijalna medijacijska modela s rodom kao prediktorom, ugodnošću
i ekspresivnošću kao medijatorima te aspektima empatije kao kriterijskim varijablama.
Rezultati su potvrdili medijacijsku ulogu ugodnosti i ekspresivnosti u odnosu između roda i
empatije. Značajni učinci serijalne medijacije pokazali su da su buduće nastavnice iskazale veću
ugodnost što je imalo pozitivan učinak na ekspresivnost, a to je potom imalo pozitivan učinak
na empatičnu brigu i zauzimanje tuđe perspektive. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za
diferenciranim pristupom treninzima empatije s različitim skupinama budućih nastavnika/ca,
posebno s onima koji imaju manje izraženu ugodnost i ekspresivnost.
Horseradish peroxidase (HRP) is a highly specific enzyme with great potential for use in the decolorization of synthetic dyes. A comprehensive study of HRP immobilization using various techniques ...such as adsorption and covalent immobilization on the novel carrier Purolite® A109 with a special focus on enzymatic decolorization and toxicity of artificially colored wastewater. The immobilized preparations with an activity of 156.21 ± 1.41 U g−1 and 85.71 ± 1.62 U g−1 after the HRP adsorption and covalent immobilization, respectively, were obtained. Stability and reusability of the immobilized preparations were also evaluated. A noteworthy decolorization level (~90%) with immobilized HRP was achieved. Phytotoxicity testing using Mung bean seeds and acute toxicity assay with Artemia salina has confirmed the applicability of the obtained immobilized preparation in industrial wastewater plants for the treatment of colored wastewater.
Display omitted
•Alginate-soy protein isolate complex beads are proposed for encapsulation of thyme oil.•Tailored release properties are shown by in vitro GIT model release studies.•Increase in ...alginate and protein concentrations leads to more intense swelling of the matrix.•Raman spectroscopy reveals main bands of biopolymers and thyme oil major constituents.
Preparation of alginate-soy protein isolate (AL/SPI) complex beads containing essential oil of thyme was carried out by emulsification of thyme oil in aqueous sodium alginate solution blended with SPI solution, followed by atomization via electrostatic extrusion and gelification with calcium ions. The process parameters were optimized by variation of the alginate (1–2.5 wt.%) and SPI (0–1.5 wt.%) concentrations. Dry alginate-SPI particles exhibited wrinkle surface while shape distortion of hydrogel beads occurred with ≥1.5 wt.% alginate concentration, whereas SPI induced reduction of the particle size. Encapsulation efficiency of 72–80 % based on total polyphenols was achieved. In SGF the samples exhibited oil release of 42–55 % (due to matrix shrinkage and proteins degradation by pepsin activity), while the rest was delivered in SIF within 2.5 h simultaneously with swelling and degradation of the matrix.
Cathodic material for sodium-ion rechargeable batteries based on NaxMnO2 were synthesized by glycine nitrate method and subsequent annealing at high temperatures. Different crystal structures with ...different morphologies were obtained depending on the annealing temperature: hexagonal layeredα-Na0.7MnO2.05 nanoplates were obtained at 850 °C, while 3-D tunnel structured Na0·4MnO2 and Na0·44MnO2, both with rod-like morphology, were obtained at 800 °C and 900 °C, respectively. The investigations of the electrochemical behavior of obtained cathodic materials in aqueous NaNO3 solution have shown that Na0·44MnO2 obtained at 900 °C has shown the best battery performance. Its initial discharge capacities are 123.5 mA h/g, 113.2 mA h/g, and 102.0 mA h/g at the high current densities of 1000, 2000 and 5000 mA/g, respectively.
PDF
