Cilj provedenih istraživanja bio je utvrditi razlike u prinosu ulja između novijih hibrida suncokreta različite dužine vegetacije u različitim okolinama. Istraživanja utjecaja genotipa na visinu ...prinosa ulja ovisno o uzgoju u različitim agroekološkim uvjetima provođena su tijekom dviju vegetacijskih godina (2011. i 2012.). Dobiveni rezultati pokazali su statistički opravdane razlike između ispitivanih hibrida, godina i lokacija. Najveći prinos ulja po hektaru ostvario je hibrid Brio u svim godinama i na svim lokacijama. Rezultati ukazuju na mogućnost povećanja prinosa i dobiti u proizvodnji pravilnim odabirom hibrida.
Globalne klimatske promjene uzrokuju sve veće vremenske oscilacije. Ciljevi ovog istraživanja bili su odrediti utjecaj vremenskih čimbenika na povezanost prinosa zrna soje i komponenti prinosa, ...ispitati jačinu i učinak svake komponente te njihovu reakciju na okolišni stres. Tijekom dvije vegetacijske sezone (2015. sa sušnim uvjetima i povišenim temperaturama i 2016. s vlažnim vremenskim uvjetima i umjerenim temperaturama) pri Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo u Osijeku proučavane su sedamdeset četiri sorte soje podrijetlom iz devet različitih geografskih izvora. Za ispitivanje povezanosti proučavanih svojstava korišteni su korelacijska i path analiza. Analiza varijance pokazala je značajan (P<0,01) učinak genotipa, godine i njihove interakcije na sva ispitivana svojstva. Tijekom obje sezone prinos sjemena je bio u signifikantnoj i pozitivnoj korelaciji s brojem zrna po biljci, brojem mahuna po biljci, brojem zrna po mahuni i masom 1000 zrna. Navedena svojstva su imala jaču korelaciju sa prinosom u sušnoj 2015. u usporedbi s 2016. godinom. Broj zrna po biljci je imao najviši koeficijent korelacije te visok i pozitivan izravni učinak na prinos u obje godine pa se izbor genotipova visokih prinosa na temelju ovog svojstva može obaviti izravno bez obzira na promjenjive vremenske uvjete. Hijerarhijsko grupiranje sorti rezultiralo je s osam klastera u obje godine, potvrđujući visoku genetsku varijabilnost ispitivanih sorti. U 2016. godini izdvojen je jedan klaster koji se uglavnom sastojao od sorti karakterističnih za uzgojni program ove regije.
Ulaskom Hrvatske u EU dozvoljena je sjetva požetog materijala na vlastitom poljoprivrednom imanju (tzv farmerovo sjeme). Sjetvom certificiranog sjemena druge generacije (C2) proizvođaču se jamči ...sortna pripadnost i minimalno propisani zahtjevi kakvoće kao što su čistoća, klijavost i zdravstveno stanje. Međutim, kod sjetve požetog materijala ne postoji nikakvo jamstvo sortne pripadnosti i kakvoće sjemena. Pokus je postavljen po blok metodi sa slučajnim rasporedom (RCBD) na lokaciji Čepin (N 45°31', E 18°34') tijekom vegetacijske godine 2013./2014. s kultivarom Apache, u tri repeticije, s dvije varijante, odnosno certificirano sjeme druge generacije (C2) i požeti materijal (farmerovo sjeme). Utvrđene su statistički opravdane razlike (P<0,05) u visini prinosa i hektolitarskoj masi te statistički opravdane razlike (P<0,1) u sadržaju proteina, glutena i sedimetacijske vrijednosti (Zeleny test) u korist certificiranog sjemena. Dobiveni rezultati ukazuju na veći prinos i bolju kakvoću sjemena odabirom certificiranog sjemena druge generacije (C2).
Cilj rada je procijeniti i utvrditi razlike u prinosu između sorata soje
različitih skupina dozrijevanja u različitim okolinama na području Republike
Hrvatske. Zbog sve većih klimatskih promjena koje ...utječu na smanjenje
prinosa, potrebno je izvršiti klasifikaciju pojedinih okolina prema
stabilnostima prinosa. Tijekom četiri vegetacijske godine (2004. – 2007.) na
tri lokacije Osijek (N 45°33', E 18°40'), Kutjevo (N 45°25', E 17° 52') i Nova
Gradiška (N 45°15', E 17°22') obavljena su ispitivanja o utjecaju genotipa,
okoline i interakcije genotip okolina na visinu prinosa. Dobiveni rezultati
pokazali su statistički opravdane razlike između ispitivanih sorata. Godina
2004. je bila najbolja za ostvarenje visokih prinosa (3,94 t/ha), dok je
najzapadnija lokacija (N. Gradiška) u svim godinama imala prosječno
najveće prinose od 3,80 t/ha, što je bilo znatno više u odnosu na ostale dvije
lokacije (Osijek 3,43 t/ha i Kutjevo 3,45 t/ha). Rezultati ukazuju na
mogućnost povećanja prinosa pravilnim odabirom sorata i najbolje skupine
dozrijevanja za pojedine okolina.
U strukturi sjetve strnih žitarica jara zob zauzima sve veći udio. Zbog
visokih nutritivnih vrijednosti koristi se u prehrani ljudi i hranidbi stoke. Cilj
provedenih istraživanja bio je utvrditi ...utjecaj roka sjetve na prinos jare zobi
tijekom dvije godine.
Globalne klimatske promjene ukazuju na potrebu odabira roka sjetve u
svrhu ostvarivanja visokih prinosa zrna zobi. Pokus je postavljen po blok
metodi sa slučajnim rasporedom (RCBD) na lokaciji Čokadinci (N 45°29', E
18°25') tijekom dvije vegetacijske godine (2010-2011.) s dva kultivara jare
zobi (Flamingsstern i Baranja), u tri roka sjetve (rani, srednji i kasni).
Tijekom godina obavljena su ispitivanja utjecaja roka sjetve, sorata i njihovih
interakcija na visinu prinosa. Utvrđene su statistički opravdane razlike u
visini prinosa, između ispitivanih kultivara, rokova sjetve i njihove
interakcije. Kultivar Flamingsstern ostvario je znatno veći prinos u svim
rokovima sjetve i ispitivanim godinama u odnosu na sortu Baranja. U 2010.
godini ostvaren je prosječni prinos od 3,76 t/ha, što je bilo znatno manje u
odnosu na 2011. godinu (4,32 t/ha). Dobiveni rezultati ukazuju na mogućnost
povećanja prinosa pravilnim odabirom sorte i ranijih rokova sjetve. Najveći
prinosi zrna jare zobi ostvareni su u ranim rokovima sjetve tijekom obije
godine ispitivanja.
Provedena su tri odvojena poljska pokusa s različitim rokovima sjetve kako bi se odredio pogodan rok sjetve za agromorfološka svojstva i parametre tehnološke kvalitete. Rezultati su u vegetacijskoj ...sezoni 2022./23. pokazali sljedeće: (1) s odmakom roka sjetve (drugi rok sjetve 4. studenoga 2022.) u odnosu na prvi rok sjetve (13. listopada 2022.), urod zrna bio je značajno povećan, dok je u trećem roku sjetve (14. studenoga 2022.) u odnosu na prvi značajno povećan urod zrna kod osam od dvanaest genotipova. Razlog nesrazmjera uroda zrna u prvim dvama rokovima sjetve bio je jesenski napad virusa patuljastoga žutila ječma, koji je ozbiljno oštetio razvijenije biljke iz prvoga roka sjetve, nakon čega su bile sklonije i drugim bolestima pšenice. Relativne razlike za drugi rok sjetve u odnosu na prvi bile su sljedeće : povećanje za 59,1 % za urod zrna, 6,3 % za hektolitarsku masu, 22,5 % za masu 1000 zrna, smanjenje za 23,3 % za datum klasanja, 1,2 % za sadržaj proteina, 2,1 % za sadržaj vlažnoga glutena i 2,5 % za sedimentacijsku vrijednost. Razlika u urodu zrna između drugoga i trećeg roka sjetve iznosila je 34,2 % zbog uranjene senescence biljaka u kasnijoj sjetvi, kao posljedice povišenih temperatura u lipnju.
The field pea breeding at the Agricultural Institute Osijek has primarily been aimed at continued development of new cultivar types with high yield, potential early group maturity and resistance to ...lodging. Letin is a new semi-leafless -winter field pea (Pisum sativum) with purple flowers and a mottled light brown seed coat. Semi- leafless and leafed genotypes were evaluated for plant height, lodging, maturity, forage yield and quality in two locations. The forage yield of pea genotypes has an average of 32.21 t*ha-1. Higher yield was obtained from semi-leafless genotype (34.48 t*ha-1 ). The leafed genotype has achieved better nutritive characteristics. The obtained results point to a need for new tests and the possible introduction of semi- leafless cultivars in the production as a pea-cereal mixture or as pure crops to be utilized by cutting.
The aim of this study is to evaluate the diagnostic accuracy of leucine-rich α-2-glycoprotein 1 (LRG1) in saliva as a novel biomarker for acute appendicitis in the pediatric population. From October ...2021 to June 2022, 92 children aged 5 to 17 years who presented with acute abdomen and suspected acute appendicitis were enrolled in this prospective study. The parameters documented included demographic and clinical information, as well as operative and postoperative data. Patients were divided into two groups: those with acute appendicitis who underwent laparoscopic appendectomy (
= 46) and those without appendicitis (
= 46). The total white blood cell (WBC) count, percent of neutrophils, C-reactive protein (CRP) level, and salivary LRG1 were compared between groups. A commercially available enzyme-linked immunosorbent assay (ELISA) LRG kit was used to measure the LRG levels. The median salivary LRG1 level was significantly higher in the group of children with pathohistologically confirmed acute appendicitis compared to the control group: 233.45 ng/mL (IQR 114.9, 531.2) vs. 55.95 ng/mL (IQR 51.5, 117.9),
< 0.001. LRG1 had an overall good receiver-operator characteristic area under the curve of 0.85 (95% CI 0.76-0.92;
< 0.001). The optimal LRG1 cutoff with best separation between acute appendicitis and the controls was >352.6 ng/mL (95% CI from >270.7 to >352.6). Although the specificity was 100% at this cutoff, the sensitivity for identifying appendicitis was 36%. In addition, a significant difference was found between groups in the laboratory values of all inflammatory markers tested: WBC, absolute neutrophil count, and CRP (
< 0.001 for all). Although LRG1 in saliva showed a good AUC parameter and significantly higher values in patients with acute appendicitis compared to the controls, its usefulness in the patient population who present at emergency departments with abdominal pain is debatable. Future studies should focus on investigating its diagnostic potential.
Recent clinical and scientific evidence confirms the negative impact of long-term periodontitis on the clinical course and progression of various liver diseases. Periodontitis is a chronic, ...slow-progressing infectious disease of the tooth supporting tissues caused mainly by the gram-negative bacteria
and
These specific pathogens can be easily translocated from oral cavity to the intestine. Disruption of the intestine microbiota composition by orally derived periodontal pathogenic bacteria has recently been suggested to be a causal mechanism between periodontitis and liver disease. Furthermore, both diseases have the ability to induce an inflammatory response and lead to the creation of inflammatory mediators through which they may influence each other. Recent epidemiologic studies have demonstrated that individuals with liver cirrhosis have considerably poorer periodontal clinical parameters than those without cirrhosis. Periodontal therapy in cirrhosis patients favorably modulates oral and gut microbiome, the course of systemic inflammation, cirrhosis prognostic factors, and cognitive function. Therefore, future clinical researches should be focused on detailed examination of the biological mechanisms, strength and direction of the association between advanced liver disease and periodontitis.
PDF
