Three FA indices showed correlations with age and magnitude of traits, but not in general. Significant correlations between magnitude of traits and their FA were more pronounced in AFA (12 traits) ...than in RFA (10 traits) in all age classes except yearlings. For the tray tine form (curvature), FA significantly correlated with its magnitude in young, middle-aged and ripe stags, which indicates that the trait is a reliable indicator of asymmetry. Significant differences in AFA among age classes were found in four traits (weight of dry antlers, volume of antlers, distal circumference of beams and total length of crown tines). By RFA, a significant difference among age classes was only found for the distal circumference of beams. Thus, AFA is a more vulnerable condition index. Contrary to other research findings, developmental instability was more pronounced in older age classes. In yearlings, no significant FA dependence on the trait of antler size was detected, but in certain traits, an asymmetry detected at an early age remains visible later as well, although in stags grown under relatively optimal (especially trophic) environment conditions, developmental instability was present anyway. This proposes two hypotheses for further research: Competition may be manifested even under controlled conditions, which might jeopardize the developmental stability of certain individuals, or some traits will show developmental instability regardless of relatively good environmental conditions.
The most frequently utilized population quality indices in cervids were a fluctuating asymmetry or a branch length in yearlings. Nevertheless, unlike bovids, there has not been a reliable quality ...index so far that could also be applied at a later age. Therefore, an application reliability testing pertaining to certain elements of trophy measurement for the sake of difference detection between the cohorts was performed on a sample numbering 225 trophies of red deer stags from 11 cohorts. Although each of the nine trophy variables tested has succeeded in finding certain differences, the most reliable are the overall trophy value and circumferences (circumference of coronets, lower beam circumference and upper beam circumference). Since various trophy evaluation systems have been applied in the world, the implementation of the overall trophy value is limited only to the trophies evaluated pursuant to the CIC system. Hence, the most reliable indices are those based upon circumferences.
Kod cervida je izbor praktičnog populacijskog indeksa složeniji nego u bovida. Rogovlje nose uglavnom mužjaci (postoje i vrste kod kojih su oba
spola šuta) i ono uglavnom predstavlja lovački trofej te je težište lovnog gospodarenja u većini zemalja usmjereno proizvodnji tog derivata.
Stoga je i za očekivati da su se populacijski indeksi u cervida trebali
razvijati upravo na bazi pojedinih elemenata izmjere trofeja (rogovlja). Za očekivati je kako u uvjetima prihrane cervida ne bi smjelo biti velikih razlika u kohortama neke populacije. No, postavlja se pitanje koji je od populacijskih indeksa dovoljno “osjetljiv” u prepoznavanju razlika.
Budući da ocjenjivanje rogovlja ima relativno
dugu tradiciju u srednjoj Europi, u posljednje vrijeme postavlja se pitanje da li je podloga ocjenjivanja isključivo predmet lovačkih nadmetanja ili izmjerene vrijednosti elemenata ocjene trofeja mogu poslužiti za procjenu kvalitete populacije. Stoga je svrha ovoga rada ispitati može li se trofejna snaga upotrijebiti kao populacijski indeks.
Istraživanje
je provedeno na trofejima jelena običnog iz državnog lovišta “Garjevica”, koje se nalazi u središnjem dijelu panonskog područja Hrvatske u istočnom dijelu Moslavačke gore (Fig. 1)
Za analizu su uzimani podaci iz trofejnih listova rogovlja jelena običnog ocijenjeni prema pravilima CIC-a: duljina grana, duljina nadočnjaka, duljina srednjaka, opseg vijenca, opseg grane između nadočnjaka i srednjaka (donji opseg) opseg grane između srednjaka i krune (gornji opseg) masa rogovlja, broj parožaka i trofejna vrijednost. Dob jelena određivana je brojanjem naslaga zubnog cementa na prvom donjem kutnjaku (M1). Na temelju godine odstrela (ili uginuća) jelena i procijenjene dobi, određivana je godina u kojoj je grlo oteljeno (kohorta). Nakon toga je načinjena usporedba kohorti za svaku vrijednost spomenutih elemenata ocjene trofeja, kao i za ukupnu trofejnu vrijednost.
Rezultati analize kovarijance pokazali su kako s obzirom na parametar (indikator),
broj otkrivenih razlika među kohortama varira (Tablica 1 do 9). Najviše
signifikantnih razlika u kohortama moguće je otkriti trofejnom vrijednošću (35 od 55, 64 %), gornjim opsegom (35 razlika, 64 %), opsegom vijenaca (34 razlika, 62 %), masom rogovlja (31 od 55, 56 %) i donjim opsegom (30 od 55, 55 %). Parametrima duljina moguće je otkriti nešto manje razlike. Najmanje razlika otkriveno je duljinom srednjaka (15 od 55, 27 %), a nešto više duljinom grane i duljinom nadočnjaka (29 od 55, 53 %), dok je s pomoću broja parožaka broj otkrivenih razlika bio
najmanji – svega 16 (29 %).
Broj kvalitativnih skupina koje je svaki pojedini parametar uspio prepoznati varira od 4 do 8.
Kako
se broj skupina bazira na broju ustanovljenih signifikantnih razlika, što je više pronađenih razlika uporabljivost nekog parametra trebala bi biti viša. Međutim, pomoću mase rogovlja dobiveno je 8 skupina koje se uglavnom međusobno signifikantno ne razlikuju. Mali broj skupina dobiven
primjenom duljine srednjaka i broja parožaka nije uspio jasno izdvojiti
najbolje kohorte, tako da je u kategoriju “najboljih” stavio i neke osrednje (1992 i 1993). Stoga bi se kao indikator procjene kvalitete populacije u budućnosti mogla koristiti ukupna trofejna vrijednost, ali i
opsezi (opseg vijenaca, donji i gornji opseg) budući da su kao kvalitetnije kohorte uspjeli izdvojiti iste kohorte – 1994, 1995, 1996 i
1997.
Rezimirajući rezultate naših istraživanja, može se reći kako su uglavnom potvrđene razlike u razini gospodarenja jelenom običnim u istraživanom lovištu. Kohorte s početka intenzivnog gospodarenja (druga polovica 1980-ih i početak 1990-ih godina) imaju niže vrijednosti parametara od kohorti koje su došle na svijet tijekom intenzivnog gospodarenja (sredina 1990-ih godina 20. stoljeća.).
The life of game birds (pheasants) in nature is coupled with a number of difficulties in all seasons of the year. This refers to finding food, breeding, laying eggs, raising the young, fleeing from ...their natural enemies and lack of protection from unfavorable climatic conditions. The pheasants that live in captivity--aviaries for pheasants--do not have such difficulties--they are fed regularly by quality feed for pheasants, they are protected from bad weather and natural enemies. Our research was aimed at determining the biological value of meat of pheasants grown in the two different settings--in captivity and in nature. The highest weight achieved wild pheasant males (1232.4 +/- 147.36 g). The differences between tested pheasant groups were statistically very high significant (P < 0.001). The differences between groups related to breast weight and tights with drumsticks weight were statistically very high significant (P < 0.001). Between breast parts (%) and legs parts (%) were notified very high (P < 0.001) i.e. high (P = 0.002) differences. The highest weight breast muscles and tights with drumsticks had wild pheasants (282.6 +/- 63.53 g i.e. 206.2 +/- 37.88g). Wilde pheasants had lower part (%) and lighter (g) skin with subcutaneous fatty tissue on breasts. Female pheasants cultivated on both ways had higher skin part (%) and subcutaneous fatty tissue in tights with drumsticks. Related to chemical composition of breast muscles is established statistically significant differences (P < 0.001 i.s. P = 0.040)) in part of Ca (%) and P (%). In wild pheasant tights with drumsticks muscles established statistically very significant (P < 0.001) higher part of moisture, protein and Ca, i.e. statistically very high significant (P < 0.001) lower part of fat and energetic value. Research results indicate that the quality of meat of pheasants grown in nature has higher biological value than the meat of pheasants kept in aviaries, which means it has advantages in human nutrition.
In addition to the process of photosynthesis, the bee community is the main source of energy in food production, honey-plants used by game and people in the hunting grounds ecosystem. It is a ...well-known fact that thousands of plant species depend on the presence of bee communities (pollination, fertilization). In this paper we studied the presence of the bee community in the hunting grounds of Croatian Forests, and their influence on the number of game (wild pigs), as well as the quality of honey, honey plants in the hunting grounds used by people and game. We established the total number of game (wild boars). The honey quality parameters were determined using the Harmonised methods of the European Honey (Bogdanov et al., 1997) and the pollen analysis by were conducted according to Harmonised methods of melissopalynology (Von der Ohe et al., 2004). Research results indicate that the presence of the bee community influences the number of wild boars from 3-18%, and the quality of honey is in line with the European and world standards. The SAS/STAT package was used for the statistical analysis (SAS Institute Inc., 2000). The significance of the differences among the groups was determined by Duncan test.
Kod cervida je izbor praktičnog populacijskog indeksa složeniji nego u bovida. Rogovlje nose uglavnom mužjaci (postoje i vrste kod kojih su oba spola šuta) i ono uglavnom predstavlja lovački trofej ...te je težište lovnog gospodarenja u većini zemalja usmjereno proizvodnji tog derivata. Stoga je i za očekivati da su se populacijski indeksi u cervida trebali razvijati upravo na bazi pojedinih elemenata izmjere trofeja (rogovlja). Za očekivati je kako u uvjetima prihrane cervida ne bi smjelo biti velikih razlika u kohortama neke populacije. No, postavlja se pitanje koji je od populacijskih indeksa dovoljno “osjetljiv” u prepoznavanju razlika. Budući da ocjenjivanje rogovlja ima relativno dugu tradiciju u srednjoj Europi, u posljednje vrijeme postavlja se pitanje da li je podloga ocjenjivanja isključivo predmet lovačkih nadmetanja ili izmjerene vrijednosti elemenata ocjene trofeja mogu poslužiti za procjenu kvalitete populacije. Stoga je svrha ovoga rada ispitati može li se trofejna snaga upotrijebiti kao populacijski indeks.Istraživanje je provedeno na trofejima jelena običnog iz državnog lovišta “Garjevica”, koje se nalazi u središnjem dijelu panonskog područja Hrvatske u istočnom dijelu Moslavačke gore (Fig. 1) Za analizu su uzimani podaci iz trofejnih listova rogovlja jelena običnog ocijenjeni prema pravilima CIC-a: duljina grana, duljina nadočnjaka, duljina srednjaka, opseg vijenca, opseg grane između nadočnjaka i srednjaka (donji opseg) opseg grane između srednjaka i krune (gornji opseg) masa rogovlja, broj parožaka i trofejna vrijednost. Dob jelena određivana je brojanjem naslaga zubnog cementa na prvom donjem kutnjaku (M1). Na temelju godine odstrela (ili uginuća) jelena i procijenjene dobi, određivana je godina u kojoj je grlo oteljeno (kohorta). Nakon toga je načinjena usporedba kohorti za svaku vrijednost spomenutih elemenata ocjene trofeja, kao i za ukupnu trofejnu vrijednost.Rezultati analize kovarijance pokazali su kako s obzirom na parametar (indikator), broj otkrivenih razlika među kohortama varira (Tablica 1 do 9). Najviše signifikantnih razlika u kohortama moguće je otkriti trofejnom vrijednošću (35 od 55, 64 %), gornjim opsegom (35 razlika, 64 %), opsegom vijenaca (34 razlika, 62 %), masom rogovlja (31 od 55, 56 %) i donjim opsegom (30 od 55, 55 %). Parametrima duljina moguće je otkriti nešto manje razlike. Najmanje razlika otkriveno je duljinom srednjaka (15 od 55, 27 %), a nešto više duljinom grane i duljinom nadočnjaka (29 od 55, 53 %), dok je s pomoću broja parožaka broj otkrivenih razlika bio najmanji – svega 16 (29 %). Broj kvalitativnih skupina koje je svaki pojedini parametar uspio prepoznati varira od 4 do 8. Kako se broj skupina bazira na broju ustanovljenih signifikantnih razlika, što je više pronađenih razlika uporabljivost nekog parametra trebala bi biti viša. Međutim, pomoću mase rogovlja dobiveno je 8 skupina koje se uglavnom međusobno signifikantno ne razlikuju. Mali broj skupina dobiven primjenom duljine srednjaka i broja parožaka nije uspio jasno izdvojiti najbolje kohorte, tako da je u kategoriju “najboljih” stavio i neke osrednje (1992 i 1993). Stoga bi se kao indikator procjene kvalitete populacije u budućnosti mogla koristiti ukupna trofejna vrijednost, ali i opsezi (opseg vijenaca, donji i gornji opseg) budući da su kao kvalitetnije kohorte uspjeli izdvojiti iste kohorte – 1994, 1995, 1996 i 1997.Rezimirajući rezultate naših istraživanja, može se reći kako su uglavnom potvrđene razlike u razini gospodarenja jelenom običnim u istraživanom lovištu. Kohorte s početka intenzivnog gospodarenja (druga polovica 1980-ih i početak 1990-ih godina) imaju niže vrijednosti parametara od kohorti koje su došle na svijet tijekom intenzivnog gospodarenja (sredina 1990-ih godina 20. stoljeća.).
Rad predstavlja analizu morfometrijskih parametara rogovlja i tjelesne težine vrste jelen obični (Cervus elaphus, L.) na području lovišta “Podunavlje – Podravlje XIV/9”. Detaljno su analizirani ...parametri CIC formule za ocjenjivanje jelenskog rogovlja koji su temeljeni isključivo na izmjeri ili brojanju. Na taj način se nastojalo izbjeći subjektivnim dijelovima CIC formule (točke za ljepotu).
Mjerena je tjelesna težina grla (neto), težina trofeja, duljina grane rogovlja, opseg vijenca, duljina nadočnjaka, duljina, srednjaka, opseg između nadočnjaka i srednjaka, opseg između srednjaka i krune, broj parožaka i vrijednost u CIC točkama. Podaci su grupirani u sljedeće dobne razrede: mužjaci do godinu dana starosti, mužjaci od godinu do dvije godine starosti, mužjaci tri do pet godina starosti, mužjaci pet do osam godina starosti, mužjaci devet i više godina starosti. Dobiveni rezultati definirali su minimalnu, maksimalnu i prosječnu vrijednost svakog pojedinog parametra. Dobiveni rezultati mogu biti pokazatelji daljnih uzgojno – selekcijskih mjera u populaciji ovog lovišta.
The life of game birds (pheasants) in nature is coupled with a number of difficulties in all seasons of the year. This refers
to finding food, breeding, laying eggs, raising the young, fleeing from ...their natural enemies and lack of protection
from unfavorable climatic conditions. The pheasants that live in captivity – aviaries for pheasants – do not have such difficulties
– they are fed regularly by quality feed for pheasants, they are protected from bad weather and natural enemies.
Our research was aimed at determining the biological value of meat of pheasants grown in the two different settings – in
captivity and in nature. The highest weight achieved wild pheasant males (1232.4 ± 147.36 g). The differences between
tested pheasant groups were statistically very high significant (P<0.001). The differences between groups related to
breast weight and tights with drumsticks weight were statistically very high significant (P<0.001). Between breast parts
(%) and legs parts (%) were notified very high (P<0.001) i.e. high (P = 0.002) differences. The highest weight breast muscles
and tights with drumsticks had wild pheasants (282.6 ± 63.53 g i.e. 206.2 ± 37.88g). Wilde pheasants had lower part
(%) and lighter (g) skin with subcutaneous fatty tissue on breasts. Female pheasants cultivated on both ways had higher
skin part (%) and subcutaneous fatty tissue in tights with drumsticks. Related to chemical composition of breast muscles
is established statistically significant differences (P<0.001 i.s. P= 0.040)) in part of Ca (%) and P (%). In wild pheasant
tights with drumsticks muscles established statistically very significant (P<0.001) higher part of moisture, protein and
Ca, i.e. statistically very high significant (P<0.001) lower part of fat and energetic value. Research results indicate that
the quality of meat of pheasants grown in nature has higher biological value than the meat of pheasants kept in aviaries,
which means it has advantages in human nutrition.
In addition to the process of photosynthesis, the bee community is the main source of energy in food production, honey-plants used by game and people in the hunting grounds ecosystem. It is a ...well-known fact that thousands of plant species depend on the presence of bee communities (pollination, fertilization). In this paper we studied the presence of the bee community in the hunting grounds of Croatian Forests, and their influence on the number of game (wild pigs), as well as the quality of honey, honey plants in the hunting grounds used by people and game. We established the total number of game (wild boars). The honey quality parameters were determined using the Harmonised methods of the European Honey (Bogdanov et al., 1997) and the pollen analysis by were conducted according to Harmonised methods of melissopalynology (Von der Ohe et al., 2004). Research results indicate that the presence of the bee community influences the number of wild boars from 3–18%, and the quality of honey is in line with the European and world standards. The SAS/STAT package was used for the statistical analysis (SAS Institute Inc., 2000). The significance of the differences among the groups was determined by Duncan test.
PDF
