Dinamika stvarne diskursne situacije nalaže da se uz lingvistički oblik
metaforička izraza i pozadinsku konceptualnu strukturu (dvodimenzionalni
model klasične kognitivne teorije metafore) u obzir ...uzima i komunikacijski
potencijal takova izraza. Sudionici u komunikaciji pretpostavljaju optimalnu
relevantnost iskaza (pri čemu je konvencionalni, a još češće inovativni
metaforički izraz ponekad relevantniji od alternativnih jezičnih izbora), te
ovisno o komunikacijskoj namjeri i aktualnom diskursnom kontekstu
usklađuju omjer uložena kognitivna truda i postignuta učinka. Rad donosi
pregled suvremenih spoznaja koje u istraživanje metafore eksplicitno ili
implicitno uvode pragmatički aspekt, iz različitih perspektiva svojih matičnih
disciplina propitujući i nadograđujući opća mjesta standardne teorije
konceptualne metafore
The
dynamics of an actual discourse situation require that we take into account not
only the linguistic form of the metaphorical expression and its underlying conceptual
structure (the two-dimensional model of the classic cognitive theory of
metaphor), but also the communicative potential of this metaphorical
expression. Participants in the communication process presume that an utterance
has an optimal relevance (where the conventional, or, more often, the
innovative metaphorical expression is sometimes more relevant than alternative
linguistic choices), and, depending on the communicative intention and the
actual discursive context, they adjust the ratio between the cognitive effort
they invest and the effect that is achieved. The paper presents an overview of contemporary
insights that explicitly or implicitly introduce the pragmatic aspect into research
of metaphors from the perspectives of various disciplines
Kako je bol fenomenološki dostupna tek nositelju iskustva, što predstavlja prepreku objektivne kategorizacije u jezičnome mediju, želeći je učiniti dostupnom za sugovornika, pacijenti opisuju bol ...detaljnim i elaboriranim metaforičkim scenarijima, najčešće onima koji se odnose na neki oblik oštećivanja tijela – osiguravajući takvim utjelovljenim metonimijskim i metaforičkim profiliranjima adekvatnu imaginativnu simulaciju subjektivna iskustva za primatelja, neophodnu za razvijanje empatije. Rad donosi pregled filozofijskih razmišljanja o fenomenologiji boli, kao i pregled suvremenih neuroznanstvenih istraživanja o snažnoj biološki utemeljenoj društvenoj dimenziji boli, a onda i rezultate kognitivno-lingvističke analize vokabulara boli na korpusima pridjevskih deskriptora iz upitnika za procjenu boli McGill, te autentičnih dijaloga između liječnika i pacijenta.
Since pain, as a phenomenon, is accessible only to the person who experiences it (which represents an obstacle to the objective categorization in the linguistic medium), when patients want to make it available to their interlocutors, they describe it with very detailed and elaborate metaphorical scenarios, most often those relating to a form of body damage. Using such embodied metonymic and metaphorical definitions, they provide an adequate imaginative simulation of their subjective experience for their recipients. The paper presents an overview of philosophical insights on the phenomenology of pain as well as a review of contemporary neuroscience research on a social dimension of pain, but also the results of cognitive linguistic analysis of pain vocabulary based on descriptors from the McGill Questionnaire as well as on the corpus of authentic doctor-patient dialogues.
Since pain, as a phenomenon, is accessible only to the person who experiences it (which represents an obstacle to the objective categorization in the linguistic medium), when patients want to make it ...available to their interlocutors, they describe it with very detailed and elaborate metaphorical scenarios, most often those relating to a form of body damage. Using such embodied metonymic and metaphorical definitions, they provide an adequate imaginative simulation of their subjective experience for their recipients. The paper presents an overview of philosophical insights on the phenomenology of pain as well as a review of contemporary neuroscience research on a social dimension of pain, but also the results of cognitive linguistic analysis of pain vocabulary based on descriptors from the McGill Questionnaire as well as on the corpus of authentic doctor-patient dialogues.
Pojava knjige "Metafore koje istražujemo: suvremeni uvidi u konceptualnu metaforu" svjedoči prije svega o zrelosti domaće kognitivnolingvističke znanstvene zajednice – naime da kvalitetnih i ...intrigantnih istraživanja, radova, autora koji se bave konceptualnom metaforom ima dovoljno, i da pritom posjedujemo širinu da vlastita istraživanja smjestimo u svjetske okvire i trendove, u realnome vremenu. /.../ Cilj je bio objediniti različita suvremena (empirijska) istraživanja o konceptualnoj metafori (njezinim teorijskim, primijenjenim, jezičnim, konceptualnim i komunikacijskim aspektima) iz perspektiva različitih disciplina, a koja bi se barem u nekoj mjeri oslanjala na podatke ili ilustracije iz hrvatskog jezika.
Kako je bol fenomenološki dostupna tek nositelju iskustva, što predstavlja prepreku objektivne kategorizacije u jezičnome mediju, želeći je učiniti dostupnom za sugovornika, pacijenti opisuju bol ...vrlo detaljnim i elaboriranim metaforičkim scenarijima, najčešće onima koji se odnose na neki oblik oštećivanja tijela – osiguravajući takvim utjelovljenim metonimijskim i metaforičkim profiliranjima adekvatnu imaginativnu simulaciju subjektivna iskustva za primatelja, neophodnu za razvijanje empatije.
Služeći se kognitivnolingvističkim teorijskim i metodološkim praksama, analizirali smo autentične deskriptore boli koji su postali dijelom standardiziranog dijagnostičkog vokabulara, ali i tekstualno kompleksnije oblike opisivanja boli u dvama raznorodnim korpusima. Nastojali smo rekonstruirati semantičku, ali i pragmatičku motivaciju metaforičkih (i metonimijskih) jezičnih konstrukcija o boli, s jedne strane oprezno pristupajući uopćavanju od konkretnoga jezičnog materijala ka pojmovnim strukturama i konačno cjelovitome kognitivnome modelu, a s druge analizirajući i tumačeći kreativne i inovativne odmake individualnih metaforičkih ostvaraja motivirane konkretnim diskursnim situacijama. Rezultati doktorskoga istraživanja vrlo konzistentno pokazuju raskorak između pučkoga modela boli kao fenomenološki jedinstvena, cjelovita iskustva (o kakvome svjedoče spontani iskazi pacijenata) i ekspertnoga modela boli utemeljenoga na suvremenim interdisciplinarnim znanstvenim spoznajama prema kojemu je bol vrlo složen fenomen koji se sastoji od barem triju odvojenih aspekata kojima se može/ treba zasebno pristupati. Upravo u njihovu usklađivanju, te u edukaciji i uklanjanju zabluda kakvima obiluje općeprihvaćen pučki model boli, vidimo moguć vrijedan doprinos boljemu razumijevanju boli, s vrlo konkretnim benefitima, kakvi su primjerice unapređivanje postojećih upitnika i skala za samoprocjenu boli, ali i općenito kvalitetnija i učinkovitija komunikacija između pacijenata i medicinskog osoblja.
Since pain, as a phenomenon, is accessible only to the person who experiences it (which represents an obstacle to the objective categorization in the linguistic medium), when patients want to make it available to their interlocutors, they describe it with very detailed and elaborate metaphor scenarios, most often those relating to a form of body damage. Using such embodied metonymic and metaphorical definitions, they provide an adequate imaginative simulation of their subjective experience for their recipients. Using theoretical and methodological instruments of cognitive linguistics, we have analysed authentic pain descriptors (which have become part of the standardized diagnostic vocabulary), as well as less direct ways of describing pain. In order to reconstruct the semantic, but also the pragmatic motivation of the metaphorical (and metonymic) linguistic expressions, we have cautiously approached the generalization from the actual linguistic material to conceptual structures and, ultimately, to an integral cognitive model of pain. On the other hand, we have analysed and interpreted creative and innovative modifications in individual metaphorical realizations, motivated by actual communicative situations, as well as metaphorical usages found in the field of the media. Our results show, in a very consistent manner, a discrepancy between the folk model of pain as a phenomenologically unique and complete experience (testified as such in patients’ spontaneous narratives) and the expert model of pain, which is founded on contemporary interdisciplinary scientific insights and which considers pain as a very complex phenomenon consisting of at least four distinct aspects that can/should be separately approached. It is precisely in their reconciliation, as well as in education and the elimination of misconceptions abundant in the universally accepted folk model of pain, that we see a possible valuable contribution to a better understanding of pain, which could bring about very concrete benefits, such as improving the existing questionnaires and self-assessment pain scales, but also better and more effective communication between patients and health professionals in general.
Kako je bol fenomenološki dostupna tek nositelju iskustva, što predstavlja prepreku objektivne kategorizacije u jezičnome mediju, želeći je učiniti dostupnom za sugovornika, pacijenti opisuju bol vrlo detaljnim i elaboriranim metaforičkim scenarijima, najčešće onima koji se odnose na neki oblik oštećivanja tijela – osiguravajući takvim utjelovljenim metonimijskim i metaforičkim profiliranjima adekvatnu imaginativnu simulaciju subjektivna iskustva za primatelja, neophodnu za razvijanje empatije.
Služeći se kognitivnolingvističkim teorijskim i metodološkim praksama, analizirali smo autentične deskriptore boli koji su postali dijelom standardiziranog dijagnostičkog vokabulara, ali i tekstualno kompleksnije oblike opisivanja boli u dvama raznorodnim korpusima. Nastojali smo rekonstruirati semantičku, ali i pragmatičku motivaciju metaforičkih (i metonimijskih) jezičnih konstrukcija o boli, s jedne strane oprezno pristupajući uopćavanju od konkretnoga jezičnog materijala ka pojmovnim strukturama i konačno cjelovitome kognitivnome modelu, a s druge analizirajući i tumačeći kreativne i inovativne odmake individualnih metaforičkih ostvaraja motivirane konkretnim diskursnim situacijama. Rezultati doktorskoga istraživanja vrlo konzistentno pokazuju raskorak između pučkoga modela boli kao fenomenološki jedinstvena, cjelovita iskustva (o kakvome svjedoče spontani iskazi pacijenata) i ekspertnoga modela boli utemeljenoga na suvremenim interdisciplinarnim znanstvenim spoznajama prema kojemu je bol vrlo složen fenomen koji se sastoji od barem triju odvojenih aspekata kojima se može/ treba zasebno pristupati. Upravo u njihovu usklađivanju, te u edukaciji i uklanjanju zabluda kakvima obiluje općeprihvaćen pučki model boli, vidimo moguć vrijedan doprinos boljemu razumijevanju boli, s vrlo konkretnim benefitima, kakvi su primjerice unapređivanje postojećih upitnika i skala za samoprocjenu boli, ali i općenito kvalitetnija i učinkovitija komunikacija između pacijenata i medicinskog osoblja.
Pojava knjige "Metafore koje istražujemo: suvremeni uvidi u konceptualnu metaforu" svjedoči prije svega o zrelosti domaće kognitivnolingvističke znanstvene zajednice – naime da kvalitetnih i ...intrigantnih istraživanja, radova, autora koji se bave konceptualnom metaforom ima dovoljno, i da pritom posjedujemo širinu da vlastita istraživanja smjestimo u svjetske okvire i trendove, u realnome vremenu. /.../ Cilj je bio objediniti različita suvremena (empirijska) istraživanja o konceptualnoj metafori (njezinim teorijskim, primijenjenim, jezičnim, konceptualnim i komunikacijskim aspektima) iz perspektiva različitih disciplina, a koja bi se barem u nekoj mjeri oslanjala na podatke ili ilustracije iz hrvatskog jezika.
PDF
