U radu se analiziraju medijske reprezentacije migranata s posebnim fokusom na slučaj pokušaja uspostave prihvatilišta za tražitelje azila u naselju Mala Gorica kod Petrinje. Kretanja prisilnih ...migranata kroz zemlje na balkanskoj ruti nakon zatvaranja Balkanskog koridora stavljaju države u regiji u izazovnu poziciju upravljanja migracijama, te eventualne organizacije i provedbe prihvata i integracije za one koji su u potrebi za međunarodnom izbjegličkom zaštitom ili kojima je ona odobrena. Odabir lokacije i izgradnja ili adaptacija smještajnih objekata, tj. prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite (azila), često mogu biti mjesta otpora i protesta lokalnog stanovništva zbog odluka vlasti da upravo u njihovoj sredini uspostavi objekt tog tipa i namjene. U procesu informiranja građana i zauzimanja stavova prema "drugima", mediji igraju važnu ulogu budući da, uz druge društvene aktere na pozicijama moći, dominantno (su)oblikuju javni diskurs. Korištenjem kvalitativne analize sadržaja medijskih članaka objavljenih od studenoga 2018. do svibnja 2019. godine (N-52) – i temeljene na pristupu analizi dokumenata Altheidea i Schneidera (2017) – identificirani su diskursi, teme i okviri koji pridonose razumijevanju medijske reprezentacije spomenutog fenomena. Prema analizi argumentacije različitih aktera identificirane su tri teme: odnos žrtve i nasilnika, odnos vlasti i naroda te odnos između "centra" (Zagreb) i "periferije" (Petrinja) – sve tri, u različitim varijacijama, upućuju na problem nejednakosti, odnosno dominacije i subordinacije. Nastavno na njih, identificirana su dva dominantna medijska okvira u izvještavanju: diskurzivna konstrukcija migranata kao društveni problem i sukob kao konstitutivna relacija između društvenih aktera. Taj tip istraživanja omogućuje kritičko promišljanje načina na koji mediji reprezentiraju marginalizirane društvene skupine poput tražitelja azila, što onda potencijalno omogućuje i promjenu tih reprezentacija u javnoj sferi, i to na načine koji bi pridonijeli stvaranju društvenih preduvjeta za inkluzivni i humani tretman marginaliziranih skupina.
The paper analyses media representations of migrants with a special focus on the case of an attempt to establish an accommodation centre for asylum seekers in the Croatian village Mala Gorica near Petrinja. After the closure of the Balkan Corridor, the movement of forced migrants through the countries on the Balkan route put the states in the region in a challenging position. The states had to develop migration management systems that would enable the organisation of acceptance and integration of refugees. The choice of location of reception and accommodation facilities for asylum seekers could often be a contentious issue for the local population. The media play an important role in the process of informing citizens since, along with other social actors in positions of power, they influence and shape the public discourse. In this paper, we used a qualitative content analysis of Croatian media articles published from November 2018 to May 2019 (N-52). In order to identify discourses, themes and frameworks that contribute to the understanding of the media representation of the above phenomenon we used the document analysis approach of Altheide and Schneider (2017). In the analysis of the arguments of various actors three themes were detected: the relationship between the victim and the perpetrator, the relationship between the government and the people, and the relationship between the “center” (Zagreb) and the “periphery” (Petrinja). All three, in different variations, point to the problem of inequality, i.e., domination and subordination. We identified two dominant media frames in reporting: discursive construction of migrants as a social problem and conflict as a constitutive relationship between social actors. We discuss these findings and argue that this type of research enables a critical reflection on the role of media in public representations of marginalised social groups such as asylum seekers, which could then enable a more inclusive social environment and humane treatment of marginalised groups.
U radu se analiziraju koncepcije kulturnih centara u okviru modernih paradigmi kulturnih politika u Hrvatskoj u duljem razdoblju. Kako se pokazuje, raznolike svrhe i koncepti kulturnih centara ...izražavali su s jedne strane konkretne kontekstualne okvire, a s druge specifične ciljeve koje su formulirali različiti politički i društveni akteri. Kulturni centri nastaju i kao prostori diseminacije kulturnih i političkih ideja i kao prostori proizvodnje, pa stoga objedinjuju napetosti i kontradikcije koje su ugraðene u njihovu strukturnu poziciju izmeðu kulturnih politika i proizvodnje kulture odozgo te kulturnog djelovanja i proizvodnje kulture odozdo. U inicijalnom razdoblju formuliranja moderne (graðanske) nacionalne politike i kulture za vrijeme ilirskog pokreta kulturni centri imaju izraženu diseminacijsku ulogu, meðutim vrlo ograničena dosega. Od prijeloma 19. i 20. stoljeća do prvih godina nakon Drugog svjetskog rata u fokus dolazi pitanje omasovljenja te se razvijaju ključni organizacijski modeli kulturnih centara koji se temelje na ciljevima različitih političkih aktera, od kulturnih i graðanskih udruga preko masovnih pokreta do sve izraženije uloge države. Ovaj razvoj završava podržavljenjem kulturne sfere i pretvaranjem kulturnih centara u sredstvo transmisije kulture iz centra. Od 1960-ih s uvoðenjem samoupravljanja uloga kulturnih centara redefinirana je u skladu s idejama kulturne demokracije, no ta uloga, paradoksalno, nije zadržana i u kulturnim politikama novog višestranačkog sustava. U tranzicijskom i posttranzicijskom razdoblju razvija se dvotračni sustav kulturnih centara, s jedne strane javni kulturni centri svedeni na poziciju prijenosa kulture i imitacije tradicionalnih kulturnih ustanova, a s druge strane društvenokulturni centri koje osnivaju i kojima upravljaju organizacije civilnog društva u kulturi i koji počivaju na idejama sudjelovanja, dijeljenja i priznanja različitosti.
U radu se analizira posebnost veteranske populacije u Hrvatskoj po pitanju tri važna politička fenomena: političke participacije, političkih preferencija i ideološke samo-identifikacije. Rezultati ...analize podataka prikupljenih anketnim istraživanjem 2015. godine pokazuju da se hrvatski ratni veterani Domovinskog rata ne razlikuju od ostatka biračkog tijela u stopi političke participacije mjerene izlaznošću na parlamentarne izbore 2011. i 2015. godine te predsjedničke izbore 2015. godine. S druge strane, ratni veterani se razlikuju od ostatka biračkog tijela po političkim preferencijama i ideološkoj samoidentifikaciji, uz kontrolu drugih obilježja, i to na način da u većoj mjeri biraju stranke desnice i desnog centra te da u većoj mjeri svoju političku orijentaciju odreðuju kao desnu. U radu se navode i raspravljaju tumačenja te posebnosti ratnih veterana kroz tri različita pristupa koji naglašavaju selekcijsku pristranost odnosno socijalizacijske te mobilizacijske učinke.
The paper analyses media representations of migrants with a special focus on the case of an attempt to establish an accommodation centre for asylum seekers in the Croatian village Mala Gorica near ...Petrinja. After the closure of the Balkan Corridor, the movement of forced migrants through the countries on the Balkan route put the states in the region in a challenging position. The states had to develop migration management systems that would enable the organisation of acceptance and integration of refugees. The choice of location of reception and accommodation facilities for asylum seekers could often be a contentious issue for the local population. The media play an important role in the process of informing citizens since, along with other social actors in positions of power, they influence and shape the public discourse. In this paper, we used a qualitative content analysis of Croatian media articles published from November 2018 to May 2019 (N=52). In order to identify discourses, themes and frameworks that contribute to the understanding of the media representation of the above phenomenon we used the document analysis approach of Altheide and Schneider (2017). In the analysis of the arguments of various actors three themes were detected: the relationship between the victim and the perpetrator, the relationship between the government and the people, and the relationship between the “center” (Zagreb) and the “periphery” (Petrinja). All three, in different variations, point to the problem of inequality, i.e., domination and subordination. We identified two dominant media frames in reporting: discursive construction of migrants as a social problem and conflict as a constitutive relationship between social actors. We discuss these findings and argue that this type of research enables a critical reflection on the role of media in public representations of marginalised social groups such as asylum seekers, which could then enable a more inclusive social environment and humane treatment of marginalised groups.
The paper examines distinctiveness of war veterans compared to general population in Croatia according to three important political phenomena: political participation, party preferences and ...ideological self-identification. Analysis of sociological survey conducted in 2015 shows that there is no difference in the level of political participation measured by voting turnout in 2011 and 2015 parliamentary and 2015 presidential level between Croatian war veterans and the rest of the public. On the other side, war veterans differ from the rest of the electorate, with other variables held constant, in terms of party preferences and ideological self-identification. Compared to non-veterans, war veterans are more inclined to vote for the right and center-right parties and position themselves to the right side of the political spectrum. The paper discusses these differences, as well as its roots and consequences.
The paper explores organizing dynamics of Croatian war veterans and the key attributes of membership in veterans’ organizations. We use data from the Register of associations of the Republic of ...Croatia for the period 1991-2014, as well as data from 2015 survey research on sociodemographic profile, veterans’ identity and political preferences of members of veterans’ organizations. The results show that membership of veterans’ organizations is determined by the war experience, socio-demographic and political factors. Veterans’ organizations are predominantly local in nature, and the key internal divisions are based on victimization and the status of volunteer. Members and non-members of veterans’ organizations significantly differ in political orientations. Members of war veterans organizations are more oriented towards the right side of the political spectrum, indicating that on certain occasions veterans’ organizations could direct the collective action of war veterans in support of right-wing political parties and candidates in the political arena. The paper discusses insights on associational density, differences between members and non-members of veterans’ organizations as well as patterns and cycles of veterans’ organizing.
U Zagrebu pored brojnih javnih kulturnih ustanova i niza drugih kulturnih organizacija u neprofitnom i profitnom sektoru djeluje i 15 javnih centara za kulturu. Njihov je nastanak i kasniji rad ...odreðen specifičnim kulturnim politikama koje su se razvijale nakon Drugog svjetskog rata. U tranzicijskom razdoblju javni kulturni centri ostaju bez jasne pozicije i uloge u kulturnom sustavu te se stoga ovaj rad bavi pitanjem kako voditelji tih institucija konstruiraju uloge kulturnih centara. Provedeni su polustrukturirani intervjui u devet kulturnih centara, a tematskom je analizom izdvojeno šest tema vezanih za ulogu i svrhu tih institucija u Zagrebu: dostupnost kulture, stvaralaštvo i posredovanje, prvi ulazak u kulturu, (re)produkcija zajednice, javni servis te koristan ostatak. Prve su četiri teme vezane uz kulturne paradigme izvrsnosti, demokratizacije kulture i kulturne demokracije i pokazuju da nisu nestale, nego još uvijek imaju djelatnu ulogu. Posljednje dvije teme signaliziraju krizu kulturnih centara u tranzicijskom i posttranzicijskom vremenu koja se tiče društvene baze te pozicije u okvirima javnih politika. Ti uvidi omogućuju nam razumijevanje lokalnih reakcija na društvene, kulturne i političke promjene te nam otkrivaju kako se kulturni centri nose s problemom legitimacije i pronalaženja svrhe u novom kulturnom sustavu.
Cilj rada je istražiti dinamiku udruživanja hrvatskih ratnih veterana te ustanoviti ključna obilježja koja doprinose članstvu u veteranskim organizacijama. Analiziraju se podaci veteranskih ...organizacija iz Registra udruga RH za razdoblje od 1991. do 2014. godine te podaci o socio-demografskim karakteristikama, veteranskom identitetu i političkim preferencijama članova veteranskih organizacija prikupljeni anketnim istraživanjem 2015. godine. Rezultati pokazuju da je članstvo veteranskih organizacija određeno ratnim iskustvom, socio-demografskim te političkim obilježjima. Veteranske organizacije su dominantno mjesnog karaktera, a ključne interne razlike u udruživanju određene su posljedicama rata i načinom ulaska u rat. Zabilježene su značajne razlike između članova i ne-članova veteranskih organizacija u smislu da su članovi u većoj mjeri orijentirani prema desnom političkom spektru, što pokazuje da u određenim prilikama veteranske organizacije mogu značajno usmjeravati kolektivno djelovanje ratnih veterana u političkoj areni. U radu se raspravljaju uvidi o asocijacijskoj gustoći veterana, razlike između članova i ne-članova veteranskih organizacija te obrasci i ciklusi veteranskog udruživanja.
The paper explores organizing dynamics of Croatian war veterans and the key attributes of membership in veterans’ organizations. We use data from the Register of associations of the Republic of Croatia for the period 1991-2014, as well as data from 2015 survey research on sociodemographic profile, veterans’ identity and political preferences of members of veterans’ organizations. The results show that membership of veterans’ organizations is determined by the war experience, socio-demographic and political factors. Veterans’ organizations are predominantly local in nature, and the key internal divisions are based on victimization and the status of volunteer. Members and non-members of veterans’ organizations significantly differ in political orientations. Members of war veterans organizations are more oriented towards the right side of the political spectrum, indicating that on certain occasions veterans’ organizations could direct the collective action of war veterans in support of right-wing political parties and candidates in the political arena. The paper discusses insights on associational density, differences between members and non-members of veterans’ organizations as well as patterns and cycles of veterans’ organizing.
Mnogi se pitaju, na prvi pogled logično i opravdano, koja je uopće svrha suočavanja s prošlošću. Prema njima, umjesto bolnoga i beskorisnoga pa i štetnoga suočavanja s minulim nasiljem i zločinima, ...pojedinci, narodi i društva trebaju ostaviti prošlost iza sebe i sasvim se okrenuti (boljoj) budućnosti. Iako prihvaćamo dobrohotnost većine tih kritičara, nas troje autora ove knjige spadamo među ljude koji se ne slažu s tvrdnjama o uzaludnosti ili štetnosti suočavanja s prošlošću, i to iz više razloga. Ponajprije ističemo razlog koji je po našem mišljenju najvažniji: suočavanje je ne samo potrebno nego i nužno zbog svih kojima prošlost uopće nije prošlost, već je traumatiziranost zbog neposredno ili posredno pretrpljenoga nasilja u ratnim i drugim sukobima osnovna odrednica njihove sadašnjosti, a nekima i budućnosti. Takav odnos prema prošlosti imaju milijuni ljudi koji žive u mnogim zemljama i na različitim kontinentima.
Terrorist attacks of 11 September 2001 against the United States of America have had global implications. They were seen as attacks on essential values of western civilisation, democracy, open ...society and civil rights and liberties. In this paper authors analyse security measures and counterterrorist policies of various countries, with the focus on the United States, that followed either as a reaction or as a result of the emergence of a new and global terrorism. Declaration of the permanent state of emergency, significant changes in the state legislation and the suspension or substantial deregation of civil rights and liberties have, as authors argue, remodeled and modified the very foundation of the political community. In other words, the means of the defence had become the strongest instrument of the attacker. Breaches and pivotal points within the international order, emerged due to systemic nation-state's inability to adequately respond to a global and stateless threat, also serve as a warning of emptiness of the concept of rights of man outside of those of the citizen.
PDF
