Unutar teksta raspravlja se o statusu historijskoga slikarstva u Hrvatskoj nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Rasprava se temelji na dosadašnjim istraživanjima (primarno na disertaciji ...„Historijsko slikarstvo u Hrvatskoj od ilirskog pokreta do Drugog svjetskog rata” obranjenoj na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2022. godine) te predstavlja prilog hipotezi o postupnom odumiranju žanra tijekom 1940-ih godina, a napose nakon razdoblja konsolidacije komunističke vlasti.
This article examines the status of history painting in Croatia following the end of the Second World War. Building on previous research, particularly the dissertation “History Painting in Croatia from the Illyrian Movement to the Second World War” (Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, 2022), it contributes to the hypothesis regarding the gradual decline of the genre during the 1940s, especially in the aftermath of the consolidation of communist power.
This article examines the status of history painting in Croatia following the end of the Second World War. Building on previous research, particularly the dissertation “History Painting in Croatia ...from the Illyrian Movement to the Second World War” (Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, 2022), it contributes to the hypothesis regarding the gradual decline of the genre during the 1940s, especially in the aftermath of the consolidation of communist power.
Unutar članka obrađuje se historijsko slikarstvo, odnosno lik kralja Tomislava tiskan na razglednicama tijekom obilježavanja tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine. Lik kralja ...Tomislava u izvornom je obliku bio dio plakata ili slike, a svoje je mjesto reproduciranjem pronašao na ukupno šest razglednica tijekom 1925. godine. Svaki od ovih šest motiva analizira se u kontekstu specifičnog slikarskog opusa, općeg likovnog stanja u međuratnom razdoblju te aktualnih društveno-političkih prilika. Razglednice se pritom uzimaju isključivo kao sredstvo masovne komunikacije kojim se posreduje historijsko slikarstvo, odnosno lik kralja Tomislava i doba uspona Hrvatskoga Kraljevstva. Unutar zaključka vrednuje se uloga historijskog slikarstva kao komunikatora informacija u obilježavanju tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine. Pritom se osobito upućuje na ulogu grafičkih reprodukcija i njihovu važnost pri formiranju kolektivne povijesne memorije i nacionalnog identiteta širih društvenih slojeva.
U članku se obrađuje historijsko slikarstvo nacionalne tematike u opusu Bele Čikoša Sesije. Na temelju poznatih i nekih manje poznatih djela (poput tzv.
Dolaska Hrvata
ili
Scene lova
,
Nikole Šubića ...Zrinskog
,
Trenkovih pandura
,
Pokrštenja Hrvata
te
Posljednjih
bogumila
) ističu se opće karakteristike Čikoševa bavljenja povijesnim temama i motivima. Interpretacije se temelje na prijašnjim znanstvenim i stručnim istraživanjima, a provode se u specifičnom biografskom, kulturnom, nacionalnom i političkom kontekstu. Čikoševi povijesni prizori analiziraju se, naposljetku, u svjetlu postupne negacije klasične akademske slike te jačanja simboličkih tendencija u umjetnosti.
The paper discusses historical painting of national subject matter in the oeuvre of Bela Čikoš Sesija. On the basis of known and some less known works (such as the so-called
Arrival of the Croats
or the
Hunting Scene
,
Nikola Šubić Zrinski
,
Trenck’s Pandours
,
Baptism of the Croats
and
The Last Bogomils
), the author emphasises general features of Čikoš’s approach to historical themes and motifs, with interpretations based on previous scholarly and professional research and considered within a specific biographical, cultural, national and political context. Finally, Čikoš’s historical scenes are analysed in the light of gradual negation of classical academic image and of strengthening of symbolic tendencies in art.
U članku se obrađuju i prezentiraju ilustracije češkog slikara Karela Svobode (1824.– 1870.) nastale za nikad objavljeno djelo Ljudevita Gaja Dogodovština Ilirije Velike. Analiza Svobodinih drvoreza ...i crteža, sačuvanih u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, uključuje ikonografsko određivanje i tumačenje prizora, njihovo postavljanje u kontekst kulturnopolitičkih zbivanja 1840-ih godina te početaka historijskog slikarstva u Hrvatskoj i na širem području Habsburške Monarhije.
The paper discusses historical painting of national subject matter in the oeuvre of Bela Čikoš Sesija. On the basis of known and some less known works (such as the so-called Arrival of the Croats or ...the Hunting Scene, Nikola Šubić Zrinski, Trenck’s Pandours, Baptism of the Croats and The Last Bogomils), the author emphasises general features of Čikoš’s approach to historical themes and motifs, with interpretations based on previous scholarly and professional research and considered within a specific biographical, cultural, national and political context. Finally, Čikoš’s historical scenes are analysed in the light of gradual negation of classical academic image and of strengthening of symbolic tendencies in art.
PDF
