Lovran u Krleži Krapić, Goran
Zbornik Lovranšćine,
01/2023, Letnik:
9, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Lovran u Krležinu životu nije tek, kako se to na prvi pogled čini, usputna stanica. To je mjesto važna prekretnica prije puta u Galiciju i novih književnih djela. U Lovranu je Krleža tijekom oporavka ...1916., u vrijeme Prvoga svjetskog rata, razmišljao o životu i smrti te vjerojatno i o svojemu stvaralaštvu (preuzeo je cijankalij za ratište i uskoro će spaliti rukopise). O Lovranu piše u tekstovima diskurzivnoga književnog roda (Davni dani, Dnevnik 1943. i Izlet u Istru). Navedeno se mjesto javlja i u njegovim poznatim književnim djelima (Tri domobrana, Povratak Filipa Latinovicza i Zastave), ne kao ključan motiv, nego kao onaj koji nam pomaže doživjeti likove. Lovran, kao i cijeli Kvarner, vrijedan je istraživanja u kontekstu Krležina života i stvaralaštva. Čini se kako ima nemalu vrijednost te kako preko njega možemo doći do brojnih saznanja o Krleži i njegovim pojedinim djelima.
Although it might seem as such at the first glance, Lovran was not an unimportant station for Krleža. That place was his important turning point before the journey to Galicia and new literary work. He spent time recovering in Lovran in 1916, during the World War I, thinking about life and death and, probably, about his creative work (he received cyanide for a battlefield and soon he burnt his manuscripts). He wrote about Lovran in discursive literary texts (Olden Days, Diary 1943, and Journey to Istria). This place is also mentioned in his well-known literary works (Three Guardsmen, The Return of Philip Latinowicz and Banners), not as main motive, but as one that is important to understand the characters. Lovran, just like the entire area of Kvarner, is worth exploring in the context of Krleža’s life and work. It seems like Lovran is offering a valuable insight about Krleža and some of his works.
Lovran u Krležinu životu nije tek, kako se to na prvi pogled čini, usputna stanica. To je mjesto važna prekretnica prije puta u Galiciju i novih književnih djela. U Lovranu je Krleža tijekom oporavka ...1916., u vrijeme Prvoga svjetskog rata, razmišljao o životu i smrti te vjerojatno i o svojemu stvaralaštvu (preuzeo je cijankalij za ratište i uskoro će spaliti rukopise). O Lovranu piše u tekstovima diskurzivnoga književnog roda (Davni dani, Dnevnik 1943. i Izlet u Istru). Navedeno se mjesto javlja i u njegovim poznatim književnim djelima (Tri domobrana, Povratak Filipa Latinovicza i Zastave), ne kao ključan motiv, nego kao onaj koji nam pomaže doživjeti likove. Lovran, kao i cijeli Kvarner, vrijedan je istraživanja u kontekstu Krležina života i stvaralaštva. Čini se kako ima nemalu vrijednost te kako preko njega možemo doći do brojnih saznanja o Krleži i njegovim pojedinim djelima.
Although it might seem as such at the first glance, Lovran was not an unimportant station for Krleža. That place was his important turning point before the journey to Galicia and new literary work. ...He spent time recovering in Lovran in 1916, during the World War I, thinking about life and death and, probably, about his creative work (he received cyanide for a battlefield and soon he burnt his manuscripts). He wrote about Lovran in discursive literary texts (Olden Days, Diary 1943, and Journey to Istria). This place is also mentioned in his well-known literary works (Three Guardsmen, The Return of Philip Latinowicz and Banners), not as main motive, but as one that is important to understand the characters. Lovran, just like the entire area of Kvarner, is worth exploring in the context of Krleža’s life and work. It seems like Lovran is offering a valuable insight about Krleža and some of his works.
Na temelju analogija s komparatističkim idejama, istraživanja metodičke literature, iskustva rada u nastavi te osmišljavanja i provođenja projekata Aktualnost Julesa Vernea, Književni svemir Arthura ...C. Clarkea, GAMbit i Genijalke iz romana u Gimnaziji Andrije Mohorovičića Rijeka postavlja se teza o mogućnosti međupredmetnoga povezivanja sadržaja u gimnazijama s pomoću književnih djela. Pretpostavlja se kako bi takav način rada pozitivno utjecao na učenički odnos prema književnim tekstovima, neovisno o njihovim budućim zanimanjima, te povećao broj čitatelja u budućnosti. Ovom se prigodom predstavlja uvodni dio budućega doktorskog rada, kojim se nastoji ispitati postavljena teza te ponuditi prijedloge poučavanja različitih sadržaja s pomoću književnih tekstova.
