The most important aspect of broiler production is feeding, whose costs represent about 70% of total costs. Thus, the growth of poultry production has been based on a strong consumer demand for ...products that are cheap, safe, and healthy. That kind of product is old bread, whose return from the store represent a problem for its remediation. For the use of the old bread as a feed, the European Union has promulgated a series of regulations and directives, which order a ban on its utilization without prior treatment. The most common treatments are pelleting and extrusion. In poultry, the upper limit for the use of the old bread in feedstuff is often prescribed and amounts to 15%. The aim of this paper was to determine a possibility to use 5 and 10% old brown pelleted bread in feed mixtures for broilers fattening. The study has shown that the addition of old bread significantly improves broiler production indicators. The best results and a more favorable ratio of omega 6 and omega 3 fatty acids in the chicken muscles were obtained in the group fed with a 10‐percent share of old brown bread (p<0.05). Such a processed old bread can be used as a new ingredient in animal feed production as a partial replacement for maize component.
Najvažniji aspekt proizvodnje brojlera jest hranidba, čiji troškovi čine oko 70% ukupnih troškova proizvodnje. Tako se rast peradarske proizvodnje temelji na snažnoj potražnji potrošača za proizvodima koji su jeftini, sigurni i zdravi. Takav je proizvod stari kruh, čije vraćanje iz trgovine predstavlja problem sanacije. Za korištenje staroga kruha kao hrane za životinje Europska unija donijela je niz propisa i smjernica kojima se propisuje zabrana korištenja bez prethodne dorade. Najčešći tretmani su peletiranje i ekstruzija. Kod peradi je često propisana gornja granica za uporabu staroga kruha u hrani za životinje, a ona iznosi 15%. Cilj ovoga rada bio je utvrditi mogućnost korištenja 5 i 10% staroga crnog peletiranog kruha u krmnim smjesama za tov brojlera. Istraživanje je pokazalo da dodavanje staroga kruha značajno poboljšava proizvodne pokazatelje brojlera. Najbolji rezultati i povoljniji omjer omega 6 i omega 3 masnih kiselina u pilećem mišiću dobiveni su u skupini koja se hranila s 10% udjela staroga crnog kruha (p<0,05). Takav obrađeni stari kruh može se koristiti kao novi sastojak u proizvodnji hrane za životinje kao djelomična zamjena za kukuruznu komponentu.
Zbog ekonomskih i ekoloških razloga nastavlja se unapređivanje proizvodnje i širenje korištenja biogoriva u svijetu i Europskoj uniji (EU). Zbog ograničene površine za proizvodnju biomase, biogoriva ...bi mogla zamijeniti fosilna goriva samo u jednom dijelu. Po EU do 2030. godine, uz razvoj ostalih obnovljivih izvora energije, biogoriva bi u Hrvatskoj zamijenila naftu u prometu za 25 %, što iznosi 452.325 t. Danas poljoprivredne površine zauzimaju 2,955.728 ha. Od toga su 1,074.159 ha pogodne, 1,074.510 ha ograničene, a 806,328 ha trajno nepogodne površine za poljoprivrednu proizvodnju. Potencijali obradivih površina iznose 2,150.000 ha, a obrađuje se svega 1,092.000 ha. Danas je moguće u poljoprivredi iz biomase (organskih ostataka i otpadaka) dobivati 673.530 t/godišnje biogoriva, a da se ne ugrozi stalnost prirodnog obnavljanja organske tvari u tlu. Hrvatska raspolaže s 2,688.687 ha šuma i šumskog zemljišta, gdje godišnje prirašćuje 10,526.000 m3, a sječivi etat je 6,564.000 m3. Od toga se za industrijsko drvo i ogrjev iskoristi 60 % ili 3,938.400 m3, a ostatak od 40 % ili 2,625.000 m3 ostaje kao otpad u šumi. Ako bi se otpad sveo na normalnu količinu od 15 % ili 984.600 m3 onda bi za bioenergiju ostalo 45 % ili 2,953.800 m3. Ta količina drva za bioenergiju dovoljna je za proizvodnju 600.000 t biogoriva u ekvivalentnim količinama nafte. Koristeći postojeće zalihe u poljoprivrtedi i šumarstvu danas se može proizvesti 1,273.530 t/godišnje biogoriva. Taj iznos premašuje za 2,8 puta potrebnu količinu, koju će Hrvatska, trebati koristiti 2030. umjesto fosilnih goriva. Hrvatska raspolaže s potrebnim površinama u poljoprivredi, kao i s kvalitetnim šumama u svrhu proizvodnje hrane i biogoriva po postojećim direktivima EU.
Kako Republika Hrvatska općenito nema modele korištenja biogoriva, u ovom radu istraživali su se tehničko – tehnološko – troškovni agrarni modeli iskorištenja jednog od najzanimljivijih ...poljoprivrednih biogoriva – biodizelskoga goriva.
Na temelju dobivenih modela i ocjenom rentabilnosti strukture troškova, odredio se najučinkovitiji te najpovoljniji model proizvodnje biodizelskoga goriva u Republici Hrvatskoj, odnosno neposredno povećanje proizvodnje u poljoprivredi. Iz dobivenih rezultata vidi se da model proizvodnje bio-dizelskoga goriva s nositeljem proizvodnje, poljoprivrednom tvrtkom s pogonom za rafinaciju sirovoga ulja ima najbolju ocjenu rentabilnosti uz najbržu amortizaciju uloženih sredstava. Međutim, zbog trenutnih neriješenih vlasničkih odnosa i loše financijske situacije poljoprivrednih tvrtki, model proizvodnje biodizelskoga goriva s nositeljem proizvodnje, poljoprivrednom zadrugom prihvaćen je kao najpovoljniji model proizvodnje biodizelskoga goriva u ovom trenutku za Republiku Hrvatsku.
Cilj ovog rada je utvrditi kakvoću digestiranog ostatka nakon anaerobne digestije pilećeg gnoja. Istraživanja su provedena na postrojenju za proizvodnju bioplina u Republici Austriji anaerobnom ...digestijom pri 35°C. Istraživanja su obuhvatila kemijske analize (pH, elektroprovodljivost, suha tvar, žareni ostatak i gubitak žarenjem, organska tvar, C, N, P, K, Ca, Mg, Na, Mn, Zn, Cu, Fe, Pb, Cd) i bakteriološke pretrage uzoraka. Utvrđeno je da digestirani ostatak u svim uzorcima, koji su blago alkalni, sadrži niski udio suhe tvari od koje je oko 75% organska tvar. Biogeni elementi su u svim istraživanim uzorcima u umjerenoj koncentraciji, vrijednost teških metala nalazi se u dopuštenim granicama. Analizom N:P:K, vrijednosti biogenih elemenata i teških metala može se zaključiti da se digestirani ostatak nakon anaerobne digestije pilećeg gnoja može primijeniti u poljoprivrednoj proizvodnji, posebice u ratarstvu i travnjaštvu. U digestiranom ostatku su pronađeni mezofilni i termofilni mikroorganizmi, dok kriofilnih nije bilo. Ni u jednom uzorku nisu pronađene patogene bakterije. Sve izolirane bakterije potpuno su uništene nakon sterilizacije.
PDF
