Svrha: Cilj rada je istražiti, prezentirati i sagledati ulogu obveznog primjerka tiskane knjige kao iskaza nacionalne (odnosno teritorijalno-državne) produkcije, a koja je kao takva temelj nacionalne ...baštine te prikazati provedenu kritičku analizu konceptualnog opsega i potencijalnog dosega obveznog primjerka tiskane knjige.Metodologija/pristup: Istraživanje je, temeljem definiranih kriterija, izrađeno na obveznom primjerku tiskanih knjiga u NSK u razdoblju od 2015. do 2018. godine. Poradi cilja ovoga rada, tradicionalni istraživački pristup je usmjeren na kvalitativne i kvantitativne metode te povijesne i deskriptivne u iskazu povijesne podloge nastanka i razvoja obveznog primjerka.Analiza/rezultati: Provedeno istraživanje ukazuju da postojeći modeli statističke obrade podataka ne prezentiraju nacionalnu produkciju.Izvornost/primjenjivost istraživanja: Originalnost je prisutna u činjenici da se radi o prvoj ovakvoj analizi navedenog cilja, a predloženi modeli mogu poslužiti kao smjernica za razvoj novih modela.
Prikaz knjige: Directory of rare book and special collections: in the United Kingdom and the Republic of Ireland. 3. izd. London: Facet Publishing, 2021. ISBN: 9781783304264
Printer’s mark (signet) is a trademark that the printer printed on books and with which it can be identified. As a typographic feature of a printer’s/individual title, it appears already in the very ...beginnings of printing. In addition to the role of an identifier, its function was also protection against forgeries, since the printing of books was an expensive and complex process, but also communicative as documents, information, visual representation or messages expressed through symbolic representation. Since the 16th century, when the title page took on its present-day features, typographical element is almost always found in the same place - centered in the middle of the page below the title and author’s name, and above the name of the printer, the place and year of printing, as well as the permission to print ( if it is stated), and the motifs that appear in artistic expression are diverse. The authors of the printer’s mark are mostly unknown, so it is assumed that they were mostly printers. After a historical review of the earliest appearance of printing marks in Croatia and Europe, and a presentation of some of the printing marks of the most important European printers, paper presents research on printer’s marks carried out on digitized Croatica (works by Croatian authors, works printed in Croatia, works that talk about Croatia and Croats) on a sample of 44 units of library materials stored in the fund of the National and University Library in Zagreb printed in Latin letters, from the 16th, 17th and 18th centuries. The aim of the paper is to draw attention to the printer’s mark as a rare or almost non-existent independent subject of research among Croatian scholars, due to its importance in the study of book history. The research brings the names of the printers of works by Croatian authors (Croatica), the systematization of printing marks grouped into 9 groups according to artistic motifs, as well as information on the existence of mottos. The idea of ambiguity of the name of a printing mark, which as such should be associated with a certain book in a situation where printers continuously use the same mark for all works, is also put forward, which indicates that the printing mark assumes the function of a logo.
Cilj je rada postaviti ishodišta za proučavanje povijesti hrvatskog iseljeničkog novinstva u Čileu od najranijeg razdoblja doseljenja Hrvata do kraja 1914. godine, među kojima je brojčano dominantnu ...grupaciju činilo stanovništvo s Brača. Radilo se prvenstveno o ekonomskoj migraciji uzrokovanoj ekonomskim promjenama u društvu općenito, ali i ekonomskim promjenama kao posljedicama političkih kretanja. U novu domovinu donose tradicionalnu potrebu organiziranja u razna društva, ali i svijest o vlastitoj nacionalnoj pripadnosti s vlastitim jezikom. Neobično brza asimilacija (već u prvoj generaciji) dovodi u pitanje opstojnost te potrebu očuvanja baštine. Iseljeničke novine u kojima surađuju, uređuju ih i pokreću Bračani – novinari, među kojima se ističu Ivan Krstulović i Luka Bonačić s novinama „Domovina“ iz Punta Arenasa, u dosadašnjoj literaturi sagledavane su gotovo isključivo s aspekta političke orijentacije i borbe. Cilj je rada kroz primjer rubrike „Iz mjesta i okolice“, koja je održala kontinuitet tijekom cijelog razdoblja izlaženja lista „Domovina“ i čijim je sastavnim dijelom bila, prikazati, s aspekta socijalne povijesti, da su lokalne novine odražavale i bilježile pojave i događanja značajna za svakodnevni život zajednice sa svrhom očuvanja njezina identiteta.
Cilj rada je, u smislu interpretacije duha mjesta (genius loci), interdisciplinarnim
pristupom, prikazati povijest jedne grane obitelji Galjuf, koja je u razdoblju
od druge polovice XVIII. do početka ...XX. st. kao svoje sjedište imala dvorac
Vižovlje, koji se nalazi na zapadnom dijelu Krapinsko-zagorske županije,
nekoliko kilometara sjeverozapadno od Velikoga Trgovišća. U tom smislu, rad se
fokusirao na biografske podatke onih članova obitelji koji su bili vlasnici
dvorca. Problematiziran je i društveno-graditeljski status dvorca, na relaciji
dvorac–kurija, budući da ni stručno-znanstvena literatura nije uspostavila
jasne granice u određenju samih pojmova. Prikazani su osnovni arhitektonski
elementi dvorca, njegove mijene tijekom promatranoga razdoblja, uz osvrt na
sadašnje znanstvene spoznaje o njegovu izgledu temeljem dostupnih povijesnih
izvora. Govoreći o društvenom životu u dvorcu i mijenama koje su pratile
tadašnja društveno-ekonomska kretanja, važan izvor predstavlja Spomen-knjiga
posjetilaca dvorca u Vižovlju, kao jedna od rijetkih sačuvanih spomen-knjiga
zagorskih kurija i dvoraca, a koja je ujedno i paradigmatični prikaz života
zagorskoga sitnog plemstva kraja XVIII. i XIX. st.
The
goal of this paper is to, in way of interpreting the spirit of the place and
using an interdisciplinary approach, present the history of one branch of the
Galjuf family, which was seated at Vižovlje Manor in the west part of the
Krapina-Zagorje County, several kilometers northwest of Veliko Trgovišće. In
this sense, the paper is focused on the biographical data of those family
members who were the owners of the manor. The social-architectural status of
the manor in view of the terms dvorac and kurija is also discussed, since
Croatian professional and scholarly literature has yet to precisely distinguish
the meanings of these terms. The basic architectural elements of the manor are
described, as are the changes during the observed period, with reference to the
current scholarly knowledge about their appearance based on available
historical sources. A significant source on social life in the manor and the
changes that followed the social-economic developments of that time is the
»Spomen-knjiga posjetilaca dvorca u Vižovlju« (Commemorative Visitor Book of
Vižovje Manor), one of the rare preserved commemorative books from a Zagorje
manor. It is also a paradigmatic portrayal of the life of Zagorje’s minor
nobility in the late 18th and the 19th century.
Kraj 19. i početak 20. stoljeća obilježava pojačano iseljavanje iz Hrvatske zbog političkih i ekonomskih zbivanja u domovini. Ono je poglavito usmjereno u Sjevernu i Južnu Ameriku, a poslije će se ...nastaviti i u Australiju. Organizirane hrvatske iseljeničke zajednice već u samim početcima novoga života na drugim kontinentima počinju s izdavanjem svojih glasila na hrvatskome jeziku. Velik dio iseljeničke periodike sadržajno je bio usmjeren na užu ili širu lokalnu zajednicu pridonoseći njezinoj nacionalnoj koheziji, ali i ekonomskom boljitku. Takve novine poglavito su nastajale iz pera urednika i novinara amatera, što se odražavalo na kvalitetu sadržaja i njezinu prezentaciju. U radu je sistematiziran pregled najznačajnijih pionira novinarstva i nastajanja prvih hrvatskih iseljeničkih novina na kontinentima, a dovodi ga se u vezu s približnim vremenom dolaska većega vala naših emigranata i njihovom organizacijom i koncentracijom na pojedinim područjima. Kroz primjer jedne novinske rubrike cilj je iskazati da su iseljeničke novine, osim političke uloge, odražavale i bilježile pojave značajne za svakodnevni život zajednice sa svrhom očuvanja njezina identiteta.
The goal of this paper is to, in way of interpreting the spirit of the place and using an interdisciplinary approach, present the history of one branch of the Galjuf family, which was seated at ...Vižovlje Manor in the west part of the Krapina-Zagorje County, several kilometers northwest of Veliko Trgovišće. In this sense, the paper is focused on the biographical data of those family members who were the owners of the manor. The social-architectural status of the manor in view of the terms dvorac and kurija is also discussed, since Croatian professional and scholarly literature has yet to precisely distinguish the meanings of these terms. The basic architectural elements of the manor are described, as are the changes during the observed period, with reference to the current scholarly knowledge about their appearance based on available historical sources. A significant source on social life in the manor and the changes that followed the social-economic developments of that time is the »Spomen-knjiga posjetilaca dvorca u Vižovlju« (Commemorative Visitor Book of Vižovje Manor), one of the rare preserved commemorative books from a Zagorje manor. It is also a paradigmatic portrayal of the life of Zagorje’s minor nobility in the late 18th and the 19th century.
Klanjec – život u 19. stoljeću Krpan Smiljanec, Marina
Historijski zbornik,
03/2020, Letnik:
72, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
Tema rada je rekonstrukcija dijela socijalne povijesti (kao segmenta lokalne povijesti) trgovišta Klanjec (bez okolnih mjesta) u 19. stoljeću. To je vrijeme ekonomskog, demografskog, političkog i ...kulturnog zamaha mjesta koje upravo krajem 19. stoljeća doživljava svoj najveći uspon. Daje se povijesni pregled razvoja administrativnog položaja mjesta, arhitektonsko-građevinskog razvoja trgovišta kroz kartografske izvore 18. i 19. stoljeća. Demografska kretanja u 19. stoljeću također se, kao neistražena tema, problematiziraju. Društveni i politički život iskazan
je kroz izbore za narodne zastupnike za Hrvatski sabor, ali daje i sliku popratnih događanja, pa i mentaliteta pučanstva. Od građanskih udruga naglasak je stavljen na Čitaonicu, kao središnjeg mjesta događanja i okupljanja prvenstveno „klanječke inteligencije“. Prilog radu jest tablica s prikazom zanimanja što može poslužiti kao temelj za dalja istraživanja ekonomske povijesti mjesta te tablica rekonstrukcija povijesnog slijeda vlasnika kuća prema kućnim brojevima, koja, osim povijesnog značenja, može biti i osnova za neki budući projekt kulturnog turizma.
Cilj je rada skrenuti pozornost na nekoliko elemenata bitnih za zavičajne zbirke i ukazati na njihov značaj. Prvenstveno i osnovno – lokalna je povijest temelj zavičajne zbirke. Njezino istraživanje, ...zasnovano na brojnim znanstveno-istraživačkim metodama, polazišna je točka za izgradnju zbirke, prezentaciju i komunikaciju sadržaja, a temeljeno na multidisciplinarnosti. Uz tradicionalne oblike prezentacije i komunikacije, knjižničarima na raspolaganju stoje i elektronički, posebice mrežna stranica. Takav pristup podrazumijeva dodatne kompetencije i afinitete zavičajnoga knjižničara. Istaknuta su dva, često zanemarena izvora za istraživanje povijesti – usmena povijest kao temelj socijalne povijesti te efemerna građa, kao „blago, a ne smeće“.
Kraj 19. i početak 20. stoljeća obilježava pojačano iseljavanje iz Hrvatske zbog političkih i ekonomskih zbivanja u domovini. Ono je poglavito usmjereno u Sjevernu i Južnu Ameriku, a poslije će se ...nastaviti i u Australiju. Organizirane hrvatske iseljeničke zajednice već u samim početcima novoga života na drugim kontinentima počinju s izdavanjem svojih glasila na hrvatskome jeziku. Velik dio iseljeničke periodike sadržajno je bio usmjeren na užu ili širu lokalnu zajednicu pridonoseći njezinoj nacionalnoj koheziji, ali i ekonomskom boljitku. Takve novine poglavito su nastajale iz pera urednika i novinara amatera, što se odražavalo na kvalitetu sadržaja i njezinu prezentaciju. U radu je sistematiziran pregled najznačajnijih pionira novinarstva i nastajanja prvih hrvatskih iseljeničkih novina na kontinentima, a dovodi ga se u vezu s približnim vremenom dolaska većega vala naših emigranata i njihovom organizacijom i koncentracijom na pojedinim područjima. Kroz primjer jedne novinske rubrike cilj je iskazati da su iseljeničke novine, osim političke uloge, odražavale i bilježile pojave značajne za svakodnevni život zajednice sa svrhom očuvanja njezina identiteta.
PDF
