Predmet ovoga rada je proizvodnja budućnosti Hrvatske u znaku
integralne održivosti kao razvojnog koncepta i kriterija. Koncept i
kriterij integralne održivosti zahtijeva i pretpostavlja svjesno ...upravljanje
– a ne tek stihijno događanje – društvenim procesima te
upravljanje odnosom spram prirodnih osnova života. Proizvodnja
je svjesni i planski proces. Riječ "proizvodnja" ima smisla koristiti u
savezu s riječi "budućnost". Riječ "budućnost" označuje ono sutra,
sutrašnjicu nekog društva, a ovdje se prije svega odnosi na
budućnost živog svijeta, zraka, vode, tla, opstanka, kvalitete življenja
i zdravlja ljudi. Rad je prilog promišljanju koncepta / kriterija
integralne održivosti u kontekstu hrvatskog društva i prostora
Republike Hrvatske. U njemu predstavljamo ekološke/"okoliš
ne", ekonomske/gospodarske i socio-kulturalne režnjeve integralne,
cjelovite održivosti. Dio teksta inicijalno razrađuje temeljne
ciljeve proizvodnje budućnosti Hrvatske u znaku integralne
održivosti, pri čemu je riječ o: a. očuvanju i razvijanju prirodnih
osnova života u funkciji očuvanja zdravlja i esencijalne ekološ
ke, prirodne dobrobiti stanovništva i cjelokupnog živog svijeta
(flora i fauna); b. postupne "ekologizacije" ukupne produkcije
dobara i usluga te razvijanju takvih razvojnih odabira koji će
snažnije i promišljenije koristiti prirodne resurse Hrvatske kao kapitale za nove oblike bio-gospodarstva; c. socio-kulturalnim aspektima održivosti života ljudi u Hrvatskoj u dijelu u kojem su u
su-odnosima s ekološkim i ekonomskim aspektima održivosti.
Završni dio rada otvara temu "proizvodnja aktera za proizvodnju
budućnosti", čije znanje i usmjerenost te sposobnost i osposobljivanje
za razvoj na razini integralne održivosti sa sociološkog stajališ
ta temeljna je pretpostavka oživotvorenja ovakvog razvitka.
An investigation of the quality of life (QofL) in Yugoslavia, using questionnaire data on household income, housing, appliances, transportation, & summer vacations obtained from political leaders, ...managers, intellectuals, clerks, skilled labor, craftsmen, farmers, & unskilled workers (total N = 3,619). The hypothesis was confirmed that there is a hierarchy in QofL corresponding to the hierarchy of SCs: political leaders & managers have the highest QofL, while industrial & agricultural workers have the lowest. The DofL is therefore responsible for several basic material aspects of everyday life. 4 Tables. Modified HA
U ovome članku u prvom planu je pitanje socijalnih aktera ovog tipa odgoja i obrazovanja. Problematiziranje okupljanja inicijalnih aktera te potom i njihova sustavnog djelovanja na pod¬ručju odgoja i ...obrazovanja za održivi razvoj u tkivu hrvatskog društva ima ovdje dvije razine: jedna je razina akademskog raspravljanja, druga razina je praktična razina konkretnog samo¬organiziranja aktera (prisutnih i na konferenciji).
Prilog pokušava odgovoriti na sljede}a tri pitanja:
Koji socijalni akteri bi mogli inicirati ovakav proces i potom nositi i širiti aktivnosti odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj?
Koji su potencijalni edukatori, kreatori, »proizvo|ači« obrazovanja te koji su potencijalni educirani kao korisnici, »potrošači« ovog tipa obrazovanja?
Kakvu dobit, benifite akteri odgoja i obrazovanja, kako edukatori tako i educirani, mogu imati/živjeti iz participacije u takvom odgoju i obrazovanju?
= U žarištu su ovoga rada neke pretpostavke ostvarivanja održivog
razvoja, novoga koncepta razvoja, koji nastaje posljednjih godina kao odgovor
na izazove koje generiraju duboka strukturalna ...ograničenja postojećeg tipa
razvoja. Ove razvojne pretpostavke razmatraju se kroz nekoliko ograničavajućih
činitelja koje smo uočili u svakodnevnoj reprodukciji suvremenih društava,
bivajući u tome donekle određeni življenjem u društvu, u Hrvatskoj.
Razmatramo tezu da ostvarivanje koncepta održivog razvoja
zahtijeva društvene promjene. Dajemo osnovne karakteristike tih promjena.
Na individualnoj razini razmatramo važnost dviju temeljnih pretpostavki: aksioloških, vrijednosnih i kognitivnih, spoznajnih. U posebnom poglavlju razmotrili smo nastajanje i širenje vrednota održivosti i održivog razvoja.
Temeljna pretpostavka ostvarivanja održivog razvoja na razini
društva jest u nastajanju novih socijetalnih zakona koji će se postupno
stvarati iz: novonastajućih vrednota, novih izračuna
ekologijsko-ekonomijskih troškova proizvodnje i reprodukcije društava,
redefiniranja uloge institucija, obrazovanja za okoliš koje će se sustavno
širiti, izmjene pravnog sustava, djelovanja umjetnosti i religija kao
doživljajnog, duhovnog posrednika između života i individue. Socijetalne
zakonitosti koje će sustavno i strukturalno generirati održivi razvoj neće
nastajati bez prinude (bez vrijednosne, spoznajne, ekonomske, pravne i sl.
nužde), koja pritišće postojeće obrasce ponašanja i djelovanja te tjera na
društvenu promjenu.
Obrazovanje za okoliš dio je obrazovanja za promjene.
Obrazovanje za okoliš („environmental education“) ključna je djelatnost zaštite i gospodarenja okolišem koji smjeraju učinkovitosti. Zaštita i ...gospodarenje okolišem mogu biti učinkoviti samo ako surađuju s (obrazovanom) javnošću i ako imaju njezinu podršku.
Eksploatacija okoliša u okviru socijalističkog modela razvoja nije sadržavala učinkovitu zaštitu okoliša pa nije razvijala ni obrazovanje za okoliš. Taj posao tek predstoji.
Uvodno se objašnjava razlikovanje pojmova »ekološko obrazovanje« i »obrazovanje za okoliš« te pojmova »odgoj za okoliš« i »obrazovanje za okoliš«.
U nastavku se daje prikaz stanja i nekih osnovnih problema obrazovanja za okoliš u Hrvatskoj danas. Najkraće rečeno, ono se nalazi na samom početku, kako u institucionalnoj tako i u izvaninstitucionalnoj sferi. Kratak prikaz stanja obrazovanja za okoliš u Europi služi tek kao pomagalo za vrednovanje obrazovanja za okoliš u Hrvatskoj.
U zaključnom dijelu rada naznačuju se neke pretpostavke i perspektive razvoja obrazovanja za okoliš u Hrvatskoj.
Predmet ovog članka je koncept održivog razvitka (sustainable development) i društvene promjene koje su temeljne pretpostavke postupnog ostvarivanja takvog tipa razvitka. Polazimo od hipoteze da je ...koncept industrijskog razvitka koji je računao s neograničenim trošenjem prirodnih bogatstava došao svojem kraju, a da je koncept održivog razvitka (koji način i tempo razvitka podređuje očuvanju fizičke i prirodne osnove života) onaj koncept koji nudi izlaze iz globalnog (ekološkog) ćorsokaka. Taj koncept također uzimamo kao teorijski osnov za određenje proekoloških, odnosno antiekoloških orijentacija i praksi aktera.
U prvom dijelu rada sažeto je elaborirana uloga (društveno-humanističkih) znanosti u konceptualizaciji i operacionalizaciji tog koncepta. Predmet drugog dijela je analiza pojma održivog razvitka te objašnjenje vrijednosnog horizonta tog koncepta. U trećem dijelu prezentiran je sustavni prikaz društvenih promjena u društvenom i tehničkom podsustavu koje su pretpostavka da taj koncept razvitka zaživi. Posljednji dio bavi se određenjem proekoloških, odnosno antiekoloških stavova i ponašanja na temelju kriterija impliciranih u konceptu održivog razvitka.
Promjena odnosa prema prirodnim bogatstvima i biosferi kao temeljnoj potki života i razvitka središnji je kriterij rekonceptualizacije današnjeg tipa razvitka i temeljni kriterij za određenje tipa ekološke orijentacije i ekoloških praksi. U radu je prezentiran niz kriterija održivosti koji mogu poslužiti kao polazišni elementi za operacionalizaciju nacionalne strategije održivog razvitka.
Na osnovu rezultata istraživanja socijalne strukture u SR Hrvatskoj analiziraju se neki osnovni materijalni pokazatelji uvjeta života, odnosno kvaliteta svakidašnjeg života. Prikazani su slijedeći ...pokazatelji: materijalna primanja i problemi, uvjeti stanovanja, opremljenost domaćinstva, prijevozna sredstva, i način i mjesto provođenja godišnjeg odmora.
Osnovni je nalaz istraživanja, sa manjim odstupanjima kod pojedinih pokazatelja, da hijerarhija društvenih grupa prema kvaliteti svakidašnjeg života izgleda ovako: u gornjem dijelu društvene ljestvice su politički rukovodioci, te direktori u privrednim organizacijama i neprivrednim ustanovama; u središnjem dijelu se nalaze pripadnici inteligencije, obrtnici-privatnici, te službenici; dok se u donjem dijelu društvene ljestvice nalazi radništvo svih kvalifikacija i »čisto« seljaštvo. Prikazani rezultati, pretpostavljamo, uspješno mogu poslužiti različitim teorijskim razmatranjima i problematiziranjima socijalne strukture i kvalitete života.
Aim of the article is the survey of activities and works from the field of urban sociology in Croatia in the period from 1967—69, when urban sociology was constituted as a discipline, to 1975 ...finally. The outline of the concept of urban sociology, which has started to develop in our self-managing society through its participation in spatial and urban planning, has been given in the introduction. At the same time, the author mentions the constitution of the spatial planning sociology in the self- -managing social relations that have been trying to develop in Yugoslavia. The first chapter deals with social and scientific events preceding the constitution of urban sociology as a discipline. Theme of the second chapter is the constitution of urban sociology in the period of 1967—69 with a detailed survey of researches and other works, accompanied and documented by a great number of notes. This survey of works and consultations comprises the period from 1969 to 1975. The work is a supposition for the problem-critical review about the urban sociology in Jugoslavia. It implicitly points at the present degree of its progress, and some theoretical and methodological problems of its scientific progress. To see the existing condition renders possible the comprehension of the possibilities for the future progress of the discipline, owing to the team-work of the mostly young sociologists.
