Uz kratak povijesni osvrt na neke temeljne postavke, nastojanja i rezultate hrvatske historiografije kulturne i filozofske baštine, u članku se analiziraju aspekti opsežnog rada Šime Jurića (Sinj, ...18. V. 1915. – Zagreb, 27. X. 2004), bibliografa, bibliotekara i bibliofila, posebice na istraživanju, otkrivanju, popisivanju i tumačenju nepoznate rukopisne i knjižne baštine u brojnim domaćim i stranim privatnim i javnim bibliotekama i bibliotekama crkvenih redova. Prateći povijesni razvoj domaće knjige, hrvatske pismenosti, tiskarstva i knjižarstva, od najstarijeg razdoblja glagolizma i medijevistike do novijih razdoblja, otvarajući mnoga i još otvorena stručno-metodološka pitanja, Jurić svojim opusom i svojim kritičkim napomenama i upozorenjima na djelatnosti ove u osnovi znanstvene discipline zadužuje buduće istraživače širokog znanstvenog profila, povjesničare, filologe, lingviste, kroatologei kroatise, povjesničare kulture, filozofije, umjetnosti i crkvene povjesničare. Radom se nastoji utvrditi povijesno mjesto koje Š. Jurić zauzima u hrvatskoj historiografiji 20. stoljeća.
In memoriam: Danilo Pejović (1928-2007) Schiffler, Ljerka
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine,
12/2008, Letnik:
34., Številka:
1-2 (67-68)
Web Resource
Kratak prilog proučavanju povijesti enciklopedičko-leksikografske djelatnosti, njenih početaka kao glavne odrednice kulturne sinteze, jedne od formanti stvaranja hrvatske jezične, kulturne i duhovne ...svijesti i temelja nacionalnog identiteta.
U kompleksu jedinstvenih domaćih stvaralačkih osobnosti javlja se Nikola Šop (1904.-1982.). Nerijetko je slučaj da su stvaratelji, umjetnici, pjesnici ujedno i filozofi. Potvrde za to nalazimo u ...velikoj i višestoljetnoj evropskoj i hrvatskoj povijesti književnosti. Govor koji poduzimamo u naslovom naznačenoj problematici bit će oprimjerenje te činjenice. O kojoj je i kakvoj filozofiji ovdje riječ? O onoj koju nam otkrivaju pjesnički ciklusi N. Sopa: Svemirski pohodi (Spedizioni cosmiche), Astralije, Kućice u svemiru (Casette nel cosmo), Sanjaći (Sognatori), Nedohodi (Nonconvenienti), Dok svemiri venu (Mentre i cosmi appassiscono). Dijelom rasvijetljen pjesnički Šopov ego, daleko manje i filozofijski, pjesnikov duhovni identitet još očekuje svoju punu reafirmaciju, svoja dalja čitanja, tumačenja i kritičke prosudbe.
Pitajući se za glavne teme i metodu mišljenja, autorica priloga ističe kako se radi o ontološkom strukturalizmu kao sintezi hegelijanstva, egzistencijalizma i strukturalizma kojom Stanko Lasić unutar ...vlastitoga filozofskog sustava rješava temeljne kontradikcije povijesti, kulture, duhovnosti i društva.
Knjiga knjižnica Schiffler, Ljerka
Književna republika (Zagreb, Croatia : 2003),
2003
9+10
Journal Article
Odprti dostop
Svojim tišinama i svježinom, biblioteke za mene su prava ljetna oaza. Mjesto uživanja u zbirkama rukopisa, starih iluminiranih kodeksa, vezanih ne samo uz sjajna stoljeća starih vremena, bogate građe ...za proučavanje višestoljetnih hrvatskih i svjetskih kulturnih odnosa, one postaju i posvemašnjim duhovnim prostorom u kojemu se sretno dodiruju i vezuju tihe niti vremena, ono prošlo sastaje se sa sadašnjim. Kao što je Matoš zapisao, »kultura jedne zemlje može se mjeriti brojem njenih biblioteka, knjiga i čitalaca.«
Značajke prirodnofilozofskog i znanstvenog opusa Josipa Zanchija (1710–1786), isusovca i profesora filozofije i teologije, retorike i matematike, u Grazu i Beču, utvrdila je i analizirala (ne baš ...obilato niti iscrpno i cjelovito) domaća i strana historiografija. Odnosi se to ponajprije na njegova djela iz područja fizike, filozofije, logike i metafizike.
U središtu ovog razmatranja Zanchijeva je metafizička filozofska rasprava Disertacija o uzajamnom odnosu ljudskog duha i tijela (Dissertatio de mutuo commercio inter mentem humanam et corpus, Viennae, 1748). Sadržajno-tematski i problemski ona čini jednu od značajnih sastavnica europske filozofije prosvjetiteljstva koja doživljava u svoje i kasnija razdoblja iznimnu recepciju. Sudbina te recepcije očituje se u različitim stajalištima, tendencijama, pa i polarizacijama mišljenja (empirizam, racionalizam, deterministički mehanicizam, okazionalizam, harmonizam), kojima se pridružuje i Zanchijeva rasprava, kao i kasnija Boškovićeva O duši i Bogu. Zamjetnom filozofskom kulturom, poznavanjem starijih i novijih ideja, analizira on brojna pitanja i probleme: naravi i značenja duha i materije, tvornosti, odnosa psihičkog i fizičkog ustroja čovjeka i prirode, funkcioniranja osjetilnog i razumskog, slobodne volje i nužnosti, ljudske spoznaje, ali i osvrte na rezultate novih otkrića u znanosti (fizika, matematika, medicina) i u filozofskim teorijama (Descartes, Leibniz, Wolff, Newton, Malebranche i dr.). Disertacija je ogledalo njegova nastojanja za prevladavanjem i odbacivanjem kartezijanskog dualizma, podvojenosti mentalnog i tjelesnog automatizma, dviju međusobno nezavisnih supstancija i teorije prestabilirane harmonije, te ukazivanje na proturječja, nedosljednosti i neodrživosti spomenutih teorija. Zanchijevo obrazlaganje i dokazivanje uzajamnosti psihofizičkog djelovanja nije lišeno duga spram tradicionalnih rješenja, ali nije ni zatvoreno prodoru novih ideja i hipoteza. Uvjeren u ograničenost i nesavršenost ljudske spoznaje, spomenuti odnos Zanchi vidi kao jedno od otvorenih pitanja mišljenja njegova vremena, ali ono se produžuje u filozofijskom diskursu današnjeg vremena, ostajući tako jednim od priloga svagda aktualnoj povijesti mišljenja.
Osnovom osobnoga proučavanja višestoljetne hrvatske filozofijske misli i njene europske kontekstualnosti ovdje nastojim odgovoriti na neka pitanja koja mi se rubno postavljaju, a smatram ih ...središnjima i za ovu prigodu.
Riječ je o dva sintagmatska plana: o govoru o hrvatskoj filozofiji iz filozofije u njegovoj horizontali i vertikali, o odnosu filozofije i vremena, povijesnog fakticiteta (via traditionis — via actualis) te fenomena europeizacije.
Odgovori na ta pitanja nude se iz shvaćanja i određenja filozofijskog mišljenja kao jednog od bitnih fenomena kulture i ljudskog stvaranja u kojem se nastoje nadići okviri spomenutih projekcija.
In memoriam: Miroslav Kurelac Schiffler, Ljerka
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine,
12/2005, Letnik:
31 ., Številka:
1-2 (61-62)
Web Resource
