U svom radu autorica istražuje mjesto, značenje i doprinos djela o trgovini B. Kotruljevića/B. Cotrugli, II Libro dell 'arte di mercatura (napisana 1458. i objavljena u Veneciji 1573. g.), s posebnim ...osvrtom na njegovu filozofsku praktičko-etičku dimenziju, što dosad nije bilo predmetom filozofske historiografije.
U studiji se ukazuje na duhovno-misaonu usmjerenost dubrovačkog humanista, filozofski i teološki obrazovanog, a razmatraju se i neka u tom smislu značajna pitanja i problemi koje otvara njegovo djelo, a koji se javljaju kao dominantni problemi mišljenja kako hrvatskog tako i europskog humanizma u cjelini.
Ponajprije se razmatraju spekulativne teorijske osnove i modeli prema kojima Kotruljević izgrađuje svoju sliku savršena trgovca, njegove osobnosti, života i djelovanja: postavke antičke grčke etike, helenističko-rimske baštine, patrističko-skolastičke doktrine, te humanistički etički ideali.
Potom se ispituju idejno-tematske i sadržajno-motivske podudarnosti kao i razlike između Kotruljevićevih koncepcija, ideja i teza i onih sadržanih u djelima nekih njegovih suvremenika (L. B. Alberti, A. Pandolfini, M. Palmieri). Autorica zaključno formulira svoju prosudbu o izuzetnom značenju koje pripada B. Kotruljeviću ne samo kao ekonomskom klasiku nego i kao mislitelju među naraštajima hrvatskih humanista, pisaca i pjesnika, znanstvenika, diplomata i državnika, koji su dali svoj doprinos povijesti etičke problematike, od Nikole Modruškog, Marka Marulića, Ivana Polikarpa Severitana/Barhule, do Matije Vlačića Ilirika, Fausta Vrančića, Nikole Gučetića i dr., ali i u redu veličina europskog humanizma, kao što je to primjerice Pico della Mirandola.
Etički motivi u poeziji Rajmunda Kunića Schiffler, Ljerka
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku,
06/1996
34
Paper
Odprti dostop
Poetika Rajmunda Kunića, promotrena u sklopu hrvatskoga i europskoga latiniteta 18. stoljeća, bogato je vrelo i za povjesničare filozofije. U ciklusu epigrama »Moralia« Kunić je zastupao ideje ...tolerancije, čovjekova samoodgoja, zajedničkog dobra i sreće zasnovane na skladu
mišljenja i življenja, vjere i morala, a da se nije priklanjao formalizmu i rigorizmu.
Obzirom na rezultate filozofsko estetičke historiografije, kao i na vlastita višegodišnja proučavanja Petrićevih estetička poetikoloških teorija, autorica u ovoj studiji u dvije tematske cjeline (I ...Pregled dosadašnjih istraživanja i budući zadaci; u Od škole mišljenja do slobode mišljenja) obrazlaže načela Petričeve estetičke refleksije, razmatrajući ih kako u njihovu duhovnopovijesnom i filozofskom obzoru, tako i u cjelini Petrićeve filozofije.
Tumačeći središnje pojmove Petričevog filozofsko-estetičkog rječnika (lijepo, čudesno, alegorijsko, pjesničko stvaranje, pjesnički zanos, invencija, pjesnička univerzalnost, sloboda, concetto i dr.), autorica ukazuje na mjesto i Ulogu Petrićeve filozofije umjetnosti, na korespondentnosti Petrićeve estetičko-poietičke refleksije i umjetničke zbilje (književnost, slikarstvo) njegova i narednoga stoljeća, te na njenu aktualnost u povijesti europske
Renesansa kao problem Schiffler, Ljerka
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine,
12/1993, Letnik:
19., Številka:
1-2 (37-38)
Paper
Odprti dostop
Autorica u svojoj raspravi »Renesansa kao problem« aktualizira neke teze europskih historiografskih istraživanja renesanse ovoga stoljeća, posebice zadržavajući se na kapitalnom opusu J. Huizinge i ...njegovim dvjema raspravama o renesansi iz 1920. i 1929. godine (»Das Problem der Renaissance«, »Renaissance und Realismus«), dovodeći ih u odnos spram određenih metodoloških i problemsko sadržajnih postavki hrvatske historiografije.
Time se želi ukazati na one misaone naznake na tragu kojih se odvija povijest tumačenja renesanse kao duhovnopovijesnog razdoblja u cjelini i pojedinim njegovim očitovanjima, posebice filozofskom mišljenju.
Kroz pregled alternativnih tumačenja »mita« renesanse te pitanja i dilema s kojima se suočava povjesničar filozofije kao i povjesničar kulture i historiograf, epistemološke, estetičke i noetičke naravi, autorica obrazlaže neka od pitanja koja će od renesanse sve do danas ostati središnjim pitanjima i temama proučavatelja europske i domaće hrvatske kulturne i duhovne povijesti, među ostalim, pojam duhovnopovijesnih razdoblja, konkretno srednjovjekovlja i renesanse, značenje nasljeđa i problem njegova tumačenja, odnos povijesti i stvarnosti, umjetnosti i zbilje, pojam realizma, historijske svijesti i ljudske spoznaje, zadaća povjesničara.
