This paper analyzes the situation regarding the collection from nature and trade in edible taxa of fungi in Serbia. Data for the period 1993 -2016 were analyzed and compared with the data of the ...Customs Administration for the period 2004 -2016 on ex-ported quantities and issued permits. The Decree on the collection and trade in wild species, i.e. fungi taxa, has also been analyzed here and its amendments were proposed. The paper analyzes the threatening factors to the fungi populations in nature and proposes measures and activities to improve the situation.
Wild edible mushrooms have received significant scientific and socio-economic attention in the last few decades, since they have become the subject of a booming trade business. Through last decades, ...Serbia, a small country positioned in the South East of Europe, has become a source country for extensive export of commercially important species of wild mushrooms. The data used for international analyses of national policy on mushroom protection and trade are cited usually from personal communications and therefore are not really reliable. Extensive investigations into diversity or ecology of macro fungi in Serbia have never been undertaken. The forestry sector, which is managing all forests in the country, has absolutely neglected its role in ecosystems while habitats of macro fungi have been permanently destroyed. There are only two legal acts that refer to mushroom protection directly and none aims to protect their habitats or diversity in practice. In this contribution, a comprehensive review of official data on research, conservation, socio-economic importance and legislation on wild edible mushrooms and truffles in Serbia was provided. Additionally, the application of existing legal acts on conservation of macro fungi and data on wild mushroom trade in the period between 1993-2016, during which time the trade control has been initiated was analysed. The currently valid system of conservation and trade control are discussed in the frame of protection of wild mushroom species and their habitats and measures for upgrading this system in order to meet the requirements of the sustainable use of natural resources in the socio-economic conditions of Serbia are proposed. Keywords: Wild mushrooms conservation, wild mushrooms trade, mushrooms of Serbia, truffle trade in Serbia
ABSTRACT Study was conducted on a sample consisting of 38 mouflon horns from hunting grounds in Serbia. The parameters that were analyzed (length of the left horn, length of the right horn, ...circumference of the horns, spread of the horns, color of the horns, ring and curvature) were measured according to the propositions adopted by the The International Council for Game and Wildlife. The aim of the paper was to determine the absolute and mean values of the length of the left horn and of the right horn, the circumference of the horns, span of the horns, annularity and curve of the horns, as well as the existence of mutual dependence between certain parameters of mouflon trophies. Using the method of descriptive statistics, the mean values of the length of the left and right horns were obtained. Results showed that the right horn was slightly more developed in the observed population. Namely, the mean value of the length of the right horn is larger, while the mean values of the circumference of the left and right are almost the same. The results of Pearson's correlation showed a statistically significant positive correlation between certain morphometric parameters of the horns, such as the length of the horns and the circumference of horn in the second and in the third third distance from the base. A positive correlation was also observed between curvature of horns and circumference in the first and second thirds, as well as between curvature of horns and horn span.
ABSTRACT This paper presents animal genetic resources of Serbia. Breeds of horses, donkeys, cattle, buffalo, sheep, goats, pigs, chickens, geese, turkeys, ducks, guinea fowls, dogs and bees were ...analyzed. The number of populations these indigenous breeds in Serbia has been shown in this paper. It is proposed that 15 breeds (13 breeds and 2 strains), which are not protected by the Decree of the Ministry of Agriculture of Serbia on animal genetic resources, be included in the Decree in the future, in order to preserve and improve their numbers. An urgent establishment of the animal gene bank of Serbia has been also proposed. It is given a proposal of measures for further activities on the preservation and improvement of the state of animal genetic resources in Serbia.
A survey of the birth and mortality of European Bison (Bison bonasus bonasus L1758) conducted from 2000 to 2018 in two nurseries showed that the females in the first study group had the first mating ...at an average age of 42.54 months, with an interval from 23 to 84.5 months. The average age of the first mated females in the second study group was 31.67 months, with an interval from 39.5 to 66.93 months. The average time between calving for the first group females was 9.95 months, with an interval from 0.5 to 28.5 months. The calving interval for the second group was 8.53 months with variation from 1 to 32 months. The first group had a maximum of seven calves, while the maximum in the second group was 13.A total of 33 calves were born in the first group during the study period, 16 males (48.48%) and 17 females (51.51%), while 40 calves were born in the second group,16 males (40.0%) and 24 females (60.0%).The mortality rate in the first group ranged between 14.3 and 30.0%, with a mortality rate of males of 20 to 60% and for females of 16.66 to 50%. In the second group, the mortality rate was from 9.09 to 23.08%, for males 33.33% and from 11.11 to 25.0% for females. The results indicate that future studies should address greater attention to birth and mortality rates.
Prateći natalitet i mortalitet, u dva stada, u razdoblju 2000.-2018., europskog bizona (Bison bonasus bonasus L. 1758) ustvrđeno je da se prvoj oglednoj skupini prvo parenje krava događa, u prosjeku, s uzrastom od 42,54 mjeseca, uz interval variranja od 23 do 84,5 mjeseci. U drugoj oglednoj skupini uzrast ženskih grla pri prvom parenju bila je prosječno, 31,67 mjeseci s intervalom variranja od 39,5 do 66,93 mjeseci. Međutelidbeni interval u ženskih grla u prvoj skupini bio je, prosječno, 9,95 mjeseci s intervalom 0,5-28,5 mjeseci. U drugoj skupini ovaj je interval prosječno iznosio 8,53 mjeseca uz variranje od 1-32 mjeseca. Kada je riječ o broju teljenja ustvrđeno je da je u prvoj skupini, maksimalan broj teljenja bio 7, a u drugoj skupini 13. Kada je riječ o odnosu spolova oteljene teladi u prvoj je skupini za promatrano razdoblje, oteljeno 33 teleta, 16 muških (48,48 %) i 17 ženskih (51,51%). U drugoj skupini oteljeno je 40 - 16 muških (40,0 %) i 24 ženska (60,0 %) teleta. Mortalitet grla, u promatranom razdoblju, u prvoj skupini kretao se od 14,29 % do 30,0 %. Promatrano po spolovima muških grla se kretalo u granicama od 20,0 % do 60,0 %, a u ženskih grla od 16,66 % do 50,0 %. U drugoj promatranoj skupini mortalitet se kretao u granicama od 9,09 % do 23,08 %. Smrtnost muških grla je bila 33,33 %, a ženskih od 11,11 % do 25,0%.Na osnovu analize dobivenih rezultata jasno je da se proučavanju nataliteta i mortaliteta u populaciji europskih bizona mora pristupiti organiziranije i temeljitije.
The donkey, as a work animal, is gradually losing its value. Agriculture industrialization, mechanization of many processes on mountain and valley farms have lead to a reduction of donkey livestock. ...This reduction gives cause for concern, and is good reason to study all aspects of these domestic animals in order to revive its role, to restart livestock growth in its familiar habitats, and to introduce it into new environments. This study focuses on these aspects. The domestic donkey (Equus asinus) originated from Africa, and there are two kinds of African donkeys: Nubian and Somali. Their enormous, almost mystical, endurance is well known. There is no place in the world where a donkey is not able to perform the most difficult work, above all in transporting goods. A donkey has an amazing capability of stable movement through the most difficult places. For study sample consisted of 44 donkeys (28 males and 16 females) from Austria. The following morphometric parameters were analysed: height at the withers, height at the back, height of the croup, body length, chest depth, chest width, chest circumference anterior, chest circumference posterior, shin circumference, head length, skull length, face length, skull width, face width, length of ears. Measurements were performed using a ruler, tape measure and vernier callipers. The average height at the withers of males was 116.40 cm, ranging from 99.60 to 140.60 cm, while for females, the average was 102.38 cm, ranging from 90.50 to 125.70 cm. Body length of males was on average 121.85 cm with a standard deviation of 11.79, while the mean body length for females is 115.80 cm, with a range of 101.00 to 131.00 cm. Male head length ranged from 48.00 to 71.00 cm, with an average of 55.60 cm, while in females, head length was on average 50.06 cm, ranging from 43.00 to 56.00 cm. Using the Pearson correlation, a very significant or significant positive statistical correlation was observed between almost all parameters of males, while for females, Pearson correlation values had slightly different values than for males. There was no statistically significant correlation between chest width and anterior chest circumference with nearly any other parameters. For females, a negative correlation between the skull width and all other parameters was also observed.
Posljednjih desetljeća polako, ali stalno, magarac gubi mjesto kao svugdje prisutna radna snaga. Industrijalizacija poljoprivrede, mehanizacija mnogih poslova u brdskim i planinskim predjelima prouzročili su smanjenje broja magaradi. Intenzitet smanjenja prešao je granicu alarmantnosti. Da bi se uspješno vodila akcija revitalizacije magaradi u njihovim uobičajenim, a i novim arealima neophodno je ovu domaću životinju upoznati s različitih aspekata. U tom je smislu obavljeno i ovo istraživanje. Domaći magarac (Equus asinus) potječe iz Afrike. Razlikuju se nubijski i somalijski magarci. Poznata je velika radna izdržljivost magaradi, koja je pomalo i mistična. Ne postoje geografski predjeli gdje magarad ne obavljaju najteže oblike rada, prije svega transporta. Za svako čuđenje je njihova mogućnost kretanja i stabilnost po nepristupačnim terenima. Za potrebe ovog rada korištena je ukupno 44 magaradi (28 mužjaka i 16 ženki). Proučavane jedinke su s područja Republike Austrije. Analizirani su sljedeći morfometrijski parametri: visina grebena, visina leđa, visina križa, dužina trupa, dubina prsa, širina prsa, obujam prsa prednji, obujam prsa zadnji, obujam cjevanice, dužina glave, dužina lubanje, dužina facijalnog dijela, širina lubanje, širina facijalnog dijela, dužina ušiju. Mjerenje je obavljeno pomoću Litinovog štapa, pantljike i pomičnog mjerila s nonijusem. Prosječna visina grebena iznosila je 116,40 cm, a interval variranja od 99,60 cm do 140,60 cm. Visina grebena ženki varira od 90.50 cm do 125.70 cm. U prosjeku ženke su visoke 102,38 cm sa standardnom devijacijom od 8,28 i standardnom grješkom od 2,07. Dužina trupa u mužjaka u prosjeku je iznosila 121,85 cm sa standardnom devijacijom od 11,79. Dužina trupa ženki iznosila je od 101,00 cm do 131,00 cm. Srednja vrijednost dužine trupa u ženki bila je 115,80 cm. Dužina glave mužjaka bila je od 48,00 do 71,00 cm, s prosječnom vrjednošću od 55,60 cm. Dužina glave u ženskih jedinki varira od 43,00 do 56,00 cm. Glava je prosječno bila duga 50,06 cm sa standardnom devijacijom od 3,23. Primjenom Personove korelacije zabilježena je vrlo značajna ili značajna pozitivna statistička korelacija između gotovo svih parametara u mužjaka. U ženki vrijednosti Personove korelacije imaju nešto drugačije vrijednosti nego u mužjaka. Između širine prsa i prednjeg obujma prsa nije bilo statistički značajne korelacije s gotovo svim ostalim parametrima. Za ove parametre jedino je pozitivna vrlo značajna statistička korelacija zabilježena između dužine trupa i širine prsa, kao i prednjeg obujma prsa; zatim između prednjeg i zadnjeg obujma prsa i dubine prsa ova dva parametra. U ženki je zabilježena i negativna korelacija između širine lubanjskog dijela i svih ostalih parametra.
Domaći magarac (Equus asinus) ima specifičnu konstrukciju tijela. Građen je tako da međusobni odnos pojedinih dijelova tijela omogućava veliku radnu izdržljivost. Činjenica je da ova vrsta domaćih ...životinja potječe od divljih predaka nastalih i razvijenih u Africi, jasno ukazuje da se vrsta razvila u surovim klimatskim i ekološkim uvjetima koji su uvjetovali odgovarajući biološki odgovor. Biostatički model uvjetuje biodinamički efekt, odnosno produkciju biokinetičke energije. Kretanje, odnosno pomicanje tijela prema naprijed nastaje kao posljedica stvaranja biokinetičke energije i njezinog prenošenja od zadnjeg dijela tijela gdje i nastaje, prema prednjem dijelu tijela. Najefikasnije prenošenje biokinetičke energije omogućeno je postojanjem odgovarajućeg biostatičkog modela, odnosno građe tijela, što dovodi do biodinamičkog efekta, koji definiramo kao kretanje. Da bi se odvijao proces kretanja nužni su dobro razvijeni mišići. Razlikuju se dvije skupine mišića; a) mišići zdjeličnog područja, b) vanjski mišići zgloba kuka i sapi. Osnovna poluga za prijenos biokinetičke energije je bedrena kost. Generirana energija se iz zgloba kuka prenosi na bedrene mišiće čijim skraćivanjem dolazi do kretanja zadnje noge prema naprijed, njezino oslanjanje o tlo i guranje cijelog tijela prema naprijed. Generirana biokinetička energija uvjetuje biokinematički efekt koji nazivamo kretanjem.
Srbija je jedan od 6 evropskih centara biodiverziteta i zajedno sa Balkanskim poluostrvom predstavlja jedan od 153 centara svetskog biodiverziteta. Zbog značaja koji teritorija Srbije ima u pogledu ...biodiverziteta, njegovo racionalno i održivo korišćenje je ne samo od nacionalnog nego i evropskog, pa i svetskog značaja.U ovom radu je pored ekološkog, analiziran ekonomski značaj i potencijal divljih vrsta biljaka, gljiva i životinja.Kontrola sakupljanja i prometa divljih vrsta biljaka, gljiva i životinja započinje 1990.g., donošenjem Pravilnika sa spiskom vrsta čije se sakupljanje mora evidentirati. Prva Naredba o kontroli sakupljanja i prometa divljih vrsta biljaka, gljiva i životinja, doneta je 1993.g. i do današnjih dana menjala se više puta, kao i broj vrsta obuhvaćenih kontrolom sakupljanja i prometa.Analizirana je važeća Uredba o stavljanju pod kontrolu korišćenja i prometa divlje flore i faune, kao i Godišnji izveštaji Zavoda za zaštitu prirode Srbije za period 1993-2016.g. i to biljne vrste, gljive i životinjske vrste.Na osnovu sprovedenih analiza i istraživanja utvrđen je spisak od 50 vrsta biljaka, koje su u periodu od 1993. do 2016. godine bile najopterećenije sakupljanjem. Utvrđena su područja sa kojih se sakuplja lekovito bilje na osnovu analiza otkupnih stanica , sa predlogom okruga na kojima je potrebno sprovoditi monitoring stanja i sakupljanja lekovitog bilja u Srbiji.Predložen je spisak od 168 vrsta biljaka za dopunu postojećeg spiska vrsta obuhvaćenih Uredbom o kontroli sakupljanja i prometa.Analizirano je stanje plantažnog gajenja lekovitog bilja i predložen spisak od 107 vrsta lekovitih biljaka, za koje je utvrđeno da je savladana tehnologija gajenja i koje bi mogle da se gaje na području Srbije.Izvršena je analiza vrsta gljiva koje se sakupljaju iz prirode, sa posebnim osvrtom na tartufe, i utvrđeno je da je na području Srbije prisutno 6 vrsta jestivih tartufa, od čega su dve vrste slabo zastupljene. Predložen je monitoring za svih 6 vrsta jestivih tartufa. Sačinjena je karta područja na kojima se, prema sadašnjim saznanjima, mogu pronaći navedene vrste i za koja se predlaže monitoring.- Utvrđen je spisak vrsta, odnosno taksona gljiva, koje su se najviše sakupljale iz prirode (7 taksona), urađena je karta područja na kojima se vrši sakupljanje i predložen monitoring za navedene taksone na utvrđenim područjima sakupljanja.- Analizirane su vrste gljiva obuhvaćene kontrolom sakupljanja i prometa i predložen spisak od 10 vrsta gljiva, koje treba dodati na spisak vrsta obuhvaćenih kontrolom sakupljanja i prometa.Analizirano je gajenje gljiva sa posebnim osvrtom na mogućnosti mikorizacije sadnica dendroflore namenjenih pošumljavanju i predloženo dalje gajenje 3 taksona gljiva i 5 taksona gljiva, komercijalno značajnih, za mikorizaciju sadnica dendroflore, namenjenih pošumljavanju odnosno plantažnom gajenju.Predloženo je da se zaštita gljiva ubuduće obavlja pre svega stavljanjem pod zaštitu njihovih staništa, a da je zaštita količinama koje se odobravaju za sakupljanje, sekundarna mera.Analizirano je sakupljanje životinjskih vrsta iz prirode i utvrđeno je:- da je sakupljanjem od puževa, najopterećenija vrsta puža H.
The domestic donkey (Equus asinus) has a very specific body construction. It is built in such a way that the mutual relationship of individual body regions enables great work endurance. The fact that ...this breed of domestic animal originates from wild ancestors, originated and developed in Africa, clearly shows that the breed developed in harsh climatic and ecological conditions that conditioned the appropriate biological response. The biostatic model causes the biodynamic effect, i.e., the production of biokinetic energy. Movement forwards occurs as a consequence of the creation of biokinetic energy and its transfer from the back part of the body, where it originates, to the front part of the body. The most efficient transfer of biokinetic energy is enabled by the existence of an appropriate biostatic model, i.e., body structure, and this leads to a biodynamic effect that is defined as a movement. For the process of movement, the muscles must be well developed. Two muscle groups are distinguished; a) pelvic muscles, b) external hip and croup joint muscles. The basic lever for the transfer of biokinetic energy is the femur. The generated energy is transferred from the hip joint to the thigh muscles, which shortening leads to the movement of the hind leg forward, its leaning against the ground and pushing the whole body forward. The generated biokinetic energy cause the bio kinematic effect, which is characterized as a movement.
Domaći magarac (Equus asinus) ima specifičnu konstrukciju tijela. Građen je tako da međusobni odnos pojedinih dijelova tijela omogućava veliku radnu izdržljivost. Činjenica je da ova vrsta domaćih životinja potječe od divljih predaka nastalih i razvijenih u Africi, jasno ukazuje da se vrsta razvila u surovim klimatskim i ekološkim uvjetima koji su uvjetovali odgovarajući biološki odgovor. Biostatički model uvjetuje biodinamički efekt, odnosno produkciju biokinetičke energije. Kretanje, odnosno pomicanje tijela prema naprijed nastaje kao posljedica stvaranja biokinetičke energije i njezinog prenošenja od zadnjeg dijela tijela gdje i nastaje, prema prednjem dijelu tijela. Najefikasnije prenošenje biokinetičke energije omogućeno je postojanjem odgovarajućeg biostatičkog modela, odnosno građe tijela, što dovodi do biodinamičkog efekta, koji definiramo kao kretanje. Da bi se odvijao proces kretanja nužni su dobro razvijeni mišići. Razlikuju se dvije skupine mišića; a) mišići zdjeličnog područja, b) vanjski mišići zgloba kuka i sapi. Osnovna poluga za prijenos biokinetičke energije je bedrena kost. Generirana energija se iz zgloba kuka prenosi na bedrene mišiće čijim skraćivanjem dolazi do kretanja zadnje noge prema naprijed, njezino oslanjanje o tlo i guranje cijelog tijela prema naprijed. Generirana biokinetička energija uvjetuje biokinematički efekt koji nazivamo kretanjem.
PDF
