Cilj je ovoga preglednog rada ukazati na moguće rizike prijevremenoga poroda za daljnji razvoj djece te prikazati rezultate recentnih istraživanja psihofizičkoga zdravlja roditelja prijevremeno ...rođene djece. Istraživanja pokazuju da posljedice koje prijevremeno rođenje ima za djecu mogu biti ozbiljne, pri čemu rizik od neurorazvojnih poremećaja raste s nižom gestacijskom dobi djeteta i nižom porodnom težinom. Rizici prijevremenoga rođenja djeteta za roditelje mogu se očitovati neposredno i/ili dugoročno, od akutne stresne reakcije do poslijetraumatskoga stresnog sindroma, poteškoća u razvoju privrženosti, perzistirajuće intenzivne brige i straha za dijete, što je dodatno naglašeno prelaskom djeteta iz bolničkoga okruženja na kućnu njegu. Inicijalna emocionalna i informativna podrška medicinskoga osoblja, prakticiranje tzv. klokanske njege, dostupnost stručnjaka za mentalno zdravlje te neformalni izvori podrške izuzetno su važni čimbenici prilagodbe roditelja. Pregled suvremenih istraživanja upućuje na potrebu za daljnjim ispitivanjima čimbenika koji se dovode u vezu s (ne)uspješnom psihofizičkom prilagodbom roditelja na prijevremeno rođenje djeteta i skrb o nedonoščetu. Budući da je adekvatno suočavanje roditelja važan preduvjet razvojnih ishoda kod neurorizične djece, bitno je osigurati programe podrške roditeljima da bi se osnažila njihova znanja i kompetencije.
The aim of this review is to highlight possible risks preterm birth can have for the development of children and to present the results of recent research on psychophysical health of parents of prematurely born children. Research shows that, for children, the consequences of preterm birth can be serious, with the risk of neurodevelopmental disorders increasing with lower gestational age of the child as well as birth weight. For parents, the effects of child’s preterm birth can manifest immediately and/or long-term, and range from an acute stress reaction, to post-traumatic stress syndrome, difficulties in the development of attachment, persistent intense worry and fear for the child, which is further emphasized by the child’s transition from a hospital environment to home care. Initial emotional and informative support of the medical staff, practicing kangaroo care, as well as the availability of mental health experts and informal support sources are extremely important for parents’ adaptation. A review of contemporary research points to the need for further investigation of factors associated with the (un)successful psychophysical adaptation of parents to the premature birth of a child and the care of a premature infant. Since adequate parental coping is an important prerequisite for developmental outcomes in neuro-risk children, it is important to provide support programs for parents in order to strengthen their knowledge and competences.
Istrazivanja sustavno potvrduju tzv.pozitivan efekt ljubimacana zdravlje ipsihofizicku dobrobit njihovih vlasnika. Pritom bi struktura i subjektivni dozivljaj socijalne okoline vlasnika mogli biti ...vaznizasam proces razvoja emocionalne bliskosti s ljubimcem. Takoder, cini se da kvaliteta interpersonalnih odnosa uvjetujeinacinna kojice se odnoss ljubimcem odraziti na vlasnikovu dobrobit. Cilj ovog istrazivanja stogajebio provjeriti snaguismjer povezanosti afektivne vezanostizaljubimca i zivotnoga zadovoljstva kod vlasnika ljubimaca, uzkontrolu efekata varijabli socijalne okoline, teanalizirati njihove moguce moderirajuce efekte. U istrazivanju je sudjelovalo 219 vlasnika pasa koji su ispunili formu upitnika papir-olovka. Uz opce sociodemografske informacijeikratku procjenu socijalne podrske, prikupljenisui podaciodozivljaju usamljenosti, zivotnom zadovoljstvu iafektivnoj bliskostisljubimcem. Rezultati su pokazali kakojeafektivna vezanostzaljubimca pozitivan prediktor zadovoljstva zivotom kod vlasnika pasa,itopod uvjetima kadaseefekti kvalitete socijalne okoline drze pod kontrolom. Socijalna usamljenost djeluje kao moderator odnosa afektivne vezanosti za ljubimca izivotnoga zadovoljstva. Podatke o kvaliteti interpersonalnih odnosa nuznojeukljuciti u istrazivanja implikacija odnosa vlasnik--kucni ljubimac. Kljucne rijeci: afektivna vezanost za ljubimca, zadovoljstvo zivotom, kvaliteta socijalne okoline
Istraživanja stajališta društvene zajednice prema pristupima djeci s teškoćama u razvoju preduvjet su društvenih promjena u smjeru ravnopravnosti. Stoga se ovim istraživanjem nastojala utvrditi ...razina slaganja građana Republike Hrvatske s tvrdnjama vezanim uz prevalentne modele pristupa djeci s teškoćama u razvoju i aktivnosti koje proizlaze iz određenih modela te moguće razlike s obzirom na sociodemografske karakteristike. Pritom su korištena tri modela pristupa djeci s teškoćama u razvoju: model samilosti, medicinski model i društveni model ljudskih prava (model koji integrira osnovne odrednice društvenog modela i modela ljudskih prava). Istraživanje je provedeno metodom telefonske ankete te je obuhvatilo reprezentativan uzorak punoljetnog stanovništva Hrvatske (N=600). Rezultati su ukazali na visoko slaganje sudionika sa svim tvrdnjama, što s obzirom na nizak odaziv sudionika (oko 20%) zasigurno dijelom proizlazi iz autoselekcije ispitanika i socijalne poželjnosti odgovora na postavljena pitanja. Unatoč ograničenjima, među kojima treba spomenuti i samu metodu telefonskog anketiranja koja ne dopušta obuhvatne operacionalizacije, rezultati provedenog istraživanja ukazuju da se građani Hrvatske najviše slažu s tvrdnjom koja podržava društveni model ljudskih prava, čemu u prilog ide i podatak da slaganje s ovom tvrdnjom ne varira s obzirom na sociodemografske karakteristike. Suprotno tome, rezultati ukazuju na značajnu ulogu roda, dobi, razine obrazovanja i roditeljstva u slaganju s tvrdnjama koje podržavaju model samilosti i medicinski model. Rad prikazuje i podatke o mnijenju građana Hrvatske prema aktivnostima usmjerenima na djecu s teškoćama u razvoju, koje također varira s obzirom na sociodemografske karakteristike te raspravu o teorijskim i praktičnim implikacijama dobivenih rezultata.
Glavni je cilj ovog istraživanja bio provjeriti primjenjivost osnovnih koncepata teorije privrženosti u području veza ljudi i njihovih kućnih ljubimaca, odnosno definirati osnovna obilježja ...spomenutog odnosa u kontekstu privrženosti. Privrženost je u odnosu vlasnik-kućni ljubimac interpretirana u kontekstu bliskih odnosa u okviru obiteljske, romantične i prijateljske domene. U istraživanju je sudjelovalo 219 vlasnika kućnih ljubimaca (pasa), koji su osobno kontaktirani te su pristali popuniti upitnik. Mj erni su instrumenti zastuplj eni u primij enj enom upitniku Upitnik karakteristika i funkcij a privrženosti, Modificirani Brennanov Inventar iskustava u bliskim vezama i Upitnik privrženosti prema kućnim ljubimcima. U odnosu je s kućnim ljubimcem izražena funkcija separacijske anksioznosti pred sigurnim utočištem kao indikatorom realizacije privrženog ponašanja. Vlasnici pasa percipiraju odnos s romantičnim partnerom kao onaj u kojem je najsnažniji doživljaj sigurnog utočišta, dok je isti najmanje izražen upravo u odnosu s kućnim ljubimcem. Razlike u doživljaju separacijske anksioznosti meðu odnosima nešto su manje izražene iako prisutne i podržavaju vodeći status partnerskog odnosa. Utvrðen je nizak stupanj konzistencije meðu dimenzijama privrženosti u odnosima s ljudima i odnosu sa psom kao kućnim ljubimcem. Pojedinci koji su skloniji izbjegavati bliskost i odbijati intimnost vjerojatnije će i realizirati manje privrženih ponašanja u specifičnim odnosima (vrijedi za sve ispitivane vrste odnosa). Istraživanje je pridonijelo definiranju karakteristika odnosa vlasnik-kućni ljubimac jer se njime zahvaća pretpostavljena uloga koju privrženost igra u takvom odnosu. Općenito, rezultati upućuju na zaključak prema kojem odnos s kućnim ljubimcem te odnosi u preostale tri bliske interpersonalne domene dijele u odreðenoj mjeri zajedničku osnovu, u smislu kvalitete privrženosti, u teorijski očekivanom smjeru. Može se zaključiti da odnos s kućnim ljubimcem imitira blizak interpersonalni odnos.
Empirical findings systematically confirm the positive pet effect on health and psychophysical well-being of pet owners. At the same time, the structure and subjective quality of the owner's social ...milieu could be important for the development of an emotional bond with a pet. Also, it seems that the quality of interpersonal relations determines the way in which the relationship with a pet is reflected on the owner's well-being. The aim of this research was to investigate the strength and direction of the relation between emotional relatedness to a pet and life satisfaction in pet owners, while controling for effects of variables indicating the owner's social milieu, and also to analyze their possible moderating effects. There were 219 dog owners who completed a paper-pencil questionnaire form. The following data was collected: general sociodemographic information and short estimation of social support, the experience of loneliness, life satisfaction and emotional relatedness to a pet. Emotional relatedness to a pet is a positive predictor of life satisfaction in dog owners, even when effects of the quality of social milieu are controled. Social loneliness is a moderator of the relation between emotional closeness to a pet dog and life satisfaction. Data on interpersonal relations quality are necessary in the research of pet ownership implications.
Cilj je ovoga preglednog rada ukazati na moguće rizike prijevremenoga poroda za daljnji razvoj djece te prikazati rezultate recentnih istraživanja psihofizičkoga zdravlja roditelja prijevremeno ...rođene djece. Istraživanja pokazuju da posljedice koje prijevremeno rođenje ima za djecu mogu biti ozbiljne, pri čemu rizik od neurorazvojnih poremećaja raste s nižom gestacijskom dobi djeteta i nižom porodnom težinom. Rizici prijevremenoga rođenja djeteta za roditelje mogu se očitovati neposredno i/ili dugoročno, od akutne stresne reakcije do poslijetraumatskoga stresnog sindroma, poteškoća u razvoju privrženosti, perzistirajuće intenzivne brige i straha za dijete, što je dodatno naglašeno prelaskom djeteta iz bolničkoga okruženja na kućnu njegu. Inicijalna emocionalna i informativna podrška medicinskoga osoblja, prakticiranje tzv. klokanske njege, dostupnost stručnjaka za mentalno zdravlje te neformalni izvori podrške izuzetno su važni čimbenici prilagodbe roditelja. Pregled suvremenih istraživanja upućuje na potrebu za daljnjim ispitivanjima čimbenika koji se dovode u vezu s (ne)uspješnom psihofizičkom prilagodbom roditelja na prijevremeno rođenje djeteta i skrb o nedonoščetu. Budući da je adekvatno suočavanje roditelja važan preduvjet razvojnih ishoda kod neurorizične djece, bitno je osigurati programe podrške roditeljima da bi se osnažila njihova znanja i kompetencije.
Glavni je cilj ovog istraživanja bio provjeriti primjenjivost osnovnih koncepata teorije privrženosti u području veza ljudi i njihovih kućnih ljubimaca, odnosno definirati osnovna obilježja ...spomenutog odnosa u kontekstu privrženosti. Privrženost je u odnosu vlasnik-kućni ljubimac interpretirana u kontekstu bliskih odnosa u okviru obiteljske, romantične i prijateljske domene. U istraživanju je sudjelovalo 219 vlasnika kućnih ljubimaca (pasa), koji su osobno kontaktirani te su pristali popuniti upitnik. Mjerni su instrumenti zastupljeni u primijenjenom upitniku Upitnik karakteristika i funkcija privrženosti, Modificirani Brennanov Inventar iskustava u bliskim vezama i Upitnik privrženosti prema kućnim ljubimcima. U odnosu je s kućnim ljubimcem izražena funkcija separacijske anksioznosti pred sigurnim utočištem kao indikatorom realizacije privrženog ponašanja. Vlasnici pasa percipiraju odnos s romantičnim partnerom kao onaj u kojem je najsnažniji doživljaj sigurnog utočišta, dok je isti najmanje izražen upravo u odnosu s kućnim ljubimcem. Razlike u doživljaju separacijske anksioznosti među odnosima nešto su manje izražene iako prisutne i podržavaju vodeći status partnerskog odnosa. Utvrđen je nizak stupanj konzistencije među dimenzijama privrženosti u odnosima s ljudima i odnosu sa psom kao kućnim ljubimcem. Pojedinci koji su skloniji izbjegavati bliskost i odbijati intimnost vjerojatnije će i realizirati manje privrženih ponašanja u specifičnim odnosima (vrijedi za sve ispitivane vrste odnosa). Istraživanje je pridonijelo definiranju karakteristika odnosa vlasnik-kućni ljubimac jer se njime zahvaća pretpostavljena uloga koju privrženost igra u takvom odnosu. Općenito, rezultati upućuju na zaključak prema kojem odnos s kućnim ljubimcem te odnosi u preostale tri bliske interpersonalne domene dijele u određenoj mjeri zajedničku osnovu, u smislu kvalitete privrženosti, u teorijski očekivanom smjeru. Može se zaključiti da odnos s kućnim ljubimcem imitira blizak interpersonalni odnos.
Glavni je cilj ovog istraživanja bio provjeriti primjenjivost osnovnih koncepata teorije privrženosti u području veza ljudi i njihovih
kućnih ljubimaca, odnosno definirati osnovna obilježja ...spomenutog odnosa u kontekstu privrženosti. Privrženost je u odnosu vlasnik-kućni ljubimac interpretirana u kontekstu bliskih odnosa u okviru obiteljske, romantične i prijateljske domene. U istraživanju je sudjelovalo 219 vlasnika kućnih ljubimaca (pasa), koji su osobno kontaktirani te su pristali popuniti upitnik. Mjerni su instrumenti zastupljeni u primijenjenom upitniku Upitnik karakteristika i funkcija privrženosti, Modificirani Brennanov Inventar iskustava u bliskim vezama i Upitnik privrženosti prema kućnim ljubimcima. U odnosu je s kućnim ljubimcem izražena funkcija separacijske anksioznosti pred sigurnim utočištem kao indikatorom realizacije privrženog ponašanja. Vlasnici pasa percipiraju odnos s romantičnim partnerom kao onaj u kojem je najsnažniji doživljaj sigurnog utočišta, dok je isti najmanje izražen upravo u odnosu s kućnim
ljubimcem. Razlike u doživljaju separacijske anksioznosti među odnosima
nešto su manje izražene iako prisutne i podržavaju vodeći status partnerskog odnosa. Utvrđen je nizak stupanj konzistencije među dimenzijama privrženosti u odnosima s ljudima i odnosu sa psom kao kućnim ljubimcem. Pojedinci koji su skloniji izbjegavati bliskost i odbijati intimnost vjerojatnije će i realizirati manje privrženih ponašanja u specifičnim odnosima (vrijedi za sve ispitivane vrste odnosa). Istraživanje je pridonijelo definiranju karakteristika odnosa vlasnik-kućni ljubimac jer se njime zahvaća pretpostavljena uloga koju privrženost igra u takvom odnosu. Općenito, rezultati upućuju na zaključak prema kojem odnos s kućnim ljubimcem te odnosi u preostale tri
bliske interpersonalne domene dijele u određenoj mjeri zajedničku osnovu, u smislu kvalitete privrženosti, u teorijski očekivanom smjeru. Može se zaključiti da odnos s kućnim ljubimcem imitira blizak interpersonalni odnos.
El objetivo principal de este trabajo fue verificar la aplicabilidad de conceptos básicos de la teoría de lealtad en relaciones
dueño-mascota, o sea, definir las características básicas de dicha relación en el contexto de lealtad. La lealtad en relación dueño-mascota
se ha interpretado en el contexto de relaciones cercanas del dominio familiar, romántico y amistoso. En la investigación participaron 219 dueños de mascotas (perros) contactados personalmente y que aceptaron rellenar el cuestionario. Los instrumentos de medición fueron los siguientes: el Cuestionario de Características y Funciones de Lealtad, el Inventario de Experiencias en Relaciones Cercanas de Brennan modificado y el Cuestionario de Lealtad a las Mascotas. En la relación con la mascota está acentuada la función de ansiedad por separación del refugio seguro como indicador de realización del comportamiento leal. Los dueños del perro perciben la relación con su pareja romántica como la relación que ofrece la sensación más fuerte de refugio seguro, mientras que la misma sensación está menos percibida en la relación con su mascota. Las diferencias en la sensación de ansiedad por separación entre las relaciones están menos expresadas, aunque presentes y apoyando
el estatus líder que tiene la relación con la pareja. Se ha determinado
un nivel bajo de consistencia entre las dimensiones de lealtad en relaciones con la gente y en relación con el perro como mascota. Es más
probable que las personas que tienden a evitar la cercanía y rechazar la intimidad, que realicen menos comportamientos leales en relaciones específicas (vale para todo tipo de relaciones investigadas). La investigación ha contribuido a definir las características de la relación dueño-mascota ya que cubre también el supuesto papel que la lealtad tiene en este tipo de relaciones. En general, los resultados llevan a la conclusión que la relación con la mascota y las relaciones en otros tres dominios cercanos interpersonales en cierta medida comparten la base, en el sentido de la calidad de lealtad, en la dirección teoréticamente esperada. Se puede concluir que la relación con
la mascota imita la relación cercana interpersonal.
The main purpose of this research was to test the applicability of the basic concepts of the attachment theory in the field of relationship between humans and their pets, i.e. to define the basic features of the aforementioned relationship in the context of attachment. The relationship between the owner and the pet is interpreted in the context of close relationships within a family, romantic and friendly domain. The survey included 219 dog owners, who were personally contacted and who agreed to fill in the questionnaire. The measuring instruments used in the questionnaire were as follows: Attachment Features and Functions Questionnaire, Modified Experiences in
Close Relationships Inventory, Attachment to pets questionnaire. In a relationship with a pet, the function of separation anxiety before a safe haven is shown as an indicator of the attached behaviour. A relationship with a romantic partner is perceived by the dog owners as the one with the most powerful experience of a safe haven, while a relationship with a pet is perceived as the least powerful. Differences in the experience of separation anxiety between relationships are somewhat less evident, although they are present and support the leading
status of a relationship with a romantic partner. A low degree of consistency among the dimensions of attachment in a relationship with humans and a relationship with a pet has been established. Individuals who are more inclined to avoid closeness and refuse intimacy are more likely to establish fewer attached behaviours in specific relationships (applies to all investigated types of relationships). The research has contributed to defining the characteristics of the relationship between the owner and the pet since it includes the presumed role of the attachment in such a relationship. Generally, the results point towards the conclusion in the theoretically expected direction, which is that the relationship with the pet relates to the remaining three close interpersonal domains in terms of quality of attachment. It can be concluded that the relationship with the pet imitates a close interpersonal relationship.
Odnos između vlasnika i njihovih kućnih ljubimaca nema eksplicitno definiranu svrhu, ipak čini se da poprima obilježja obostranog afektivnog odnosa. Ovo je posebice istaknuto kada je riječ o psima ...kao kućnim ljubimcima, koji osim što su najpopularnija vrsta ljubimaca, ujedno su i vrsta za koju se čovjek snažno emocionalno veže. Istraživanja pokazuju kako u nekim slučajevima kućni ljubimci zamjenjuju manjak veza privrženosti s ljudima, dok u drugima proširuju raspon veza i socijalnih kontakata koji doprinose općem životnom zadovoljstvu te pružaju osjećaj ugode i potpore u težim trenucima. Cilj ovog istraživanja bio je pokušati utvrditi razlikuju li se dvije skupine vlasnika pasa u nekim odrednicama kvalitete bliskih interpersonalnih odnosa uzevši pritom u obzir aspekte privrženosti koje ostvaruju u odnosu sa svojim ljubimcem. Rezultati potvrđuju očekivanja; uzorak vlasnika pasa do kojeg se došlo tehnikom tzv. snježne grude realizira kvalitetnije bliske interpersonalne odnose i iskazuje veće životno zadovoljstvo, dok tzv. samoregrutirani uzorak vlasnika pasa slabije funkcionira u odnosima sa značajnim drugima, a uz to su i manje zadovoljni životom. Nadalje, skupina vlasnika pasa koja je lošija na interpersonalnom planu, privrženija je svom ljubimcu. Njihova motivacija za socijalnim kontaktom istaknuta je u potrebi za pažnjom i samouzdizanjem koje proizlazi iz te pažnje, što upućuje na moguće faktore unutar ličnosti koji bi mogli biti važni za interpersonalno funkcioniranje. Ključne riječi: privrženost, usamljenost, interpersonalni odnosi, kućni ljubimci
PDF
