Međunarodna komparativna istraživanja velikih razmjera (engl. International Large Scale Assessment ili ILSA) u području obrazovanja u svjetskim se razmjerima provode već pedesetak godina. Veliku ...pozornost šire javnosti, u Hrvatskoj, ali i u ostalim zemljama, privlači ono najveće OECD PISA istraživanje, koje je u posljednjem ciklusu 2018. godine dosegnulo broj od 79 zemalja sudionica, a čiji se rezultati koriste, između ostaloga, kao temelj za procjenu ključnih pokazatelja u području obrazovanja (na primjer jedno od sedam mjerila u ET 2020 Framework).
Rad doprinosi razumijevanju nejednakosti u obrazovanju odraslih u Hrvatskoj
primjenom konceptualnog okvira lanca odgovora. Korištenjem podataka europske Ankete o
obrazovanju odraslih iz 2016. godine ...u radu se istražuju nejednakosti u svim fazama procesa
(dispoziciji, traženju i pristupu informacijama, percipiranim preprekama te iskustvu) s obzirom
na socio-demografske čimbenike utvrđeno povezane s razlikama u pristupu (dob, spol,
roditeljski status, mjesto stanovanja, obrazovanje, dohodak i radni status).
Socio-demografske odrednice pokazale su se povezanima s nejednakostima u pristupu cjeloživotnom
učenju kroz sve karike lanca odgovora, ali se snaga i obrasci te povezanosti razlikuju.
Nejednakosti u dobivanju informacija o usavršavanju i njihovu aktivnom traženju
bitno su veće od nejednakosti u deklariranoj potrebi za usavršavanjem, posebno kad je u pitanju
razina obrazovanja i status u zaposlenosti, pri čemu se nejednakosti u informiranosti ne
mogu razumjeti kroz nejednakosti u traženju. Nejednakostima doprinosi doseg informacija
koji postižu poslodavci i obrazovne institucije, kao i ograničeno protudjelovanje informacija
HZZ-a. Raščlanjivanje prepreka daje očekivane rezultate: troškovi su ponajviše izazov onima
nižih primanja i starijima, udaljenost osobama iz rjeđe naseljenih područja, obiteljske obveze
ženama, posebno onima s djecom, a zdravlje i dob starijima. Preklapanje rasporeda s poslovnim
obvezama priječi zaposlene i one koji su već pohađali obrazovanije. Niža razina obrazovanja
izdvaja se kao rizična kod obiteljskih obveza i dispozicijskih prepreka. Pohađana usavršavanja
u pravilu se percipiraju korisnima, uz izostanak značajnije segmentacije u kvaliteti iskustava i
nešto povoljnije ishode za sudionike na sredini obrazovne ljestvice.
Nalaze valja promatrati u konteksti strukture prilika hrvatskog režima obrazovanja odraslih
koje omeđuju djelovanja pojedinaca. Rezultati ukazuju na poželjne smjerove unaprjeđenja u
vidu pojačanog ciljanog informiranja o prilikama, ali i bitnih investicija u konkretnije mogućnosti
obrazovanja i prevladavanja prepreka.
Stambene karijere u Hrvatskoj Rodik, Petra; Matković, Teo; Pandžić, Josip
Revija za sociologiju,
02/2020, Letnik:
49, Številka:
3
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Visok udio kućevlasništva malo govori o tome na koje načine pojedinci i kućanstva u Hrvatskoj rješavaju svoje stambeno pitanje, a krossekcijski podatci o strukturi stambenih statusa, stambenim ...politikama te predtranzicijskim istraživanjima stambene opskrbe daju nedostatne odgovore na to pitanje. Oslanjajući se na koncepte stambenog statusa, stambene tranzicije i stambene karijere te na periodizaciju dominantnih sustava stambene opskrbe od 1975. do 2015., u radu adresiramo sljedeća pitanja: prvo, koji su dominantni oblici stambenih tranzicija u Hrvatskoj, drugo, kako su stambene karijere povezane s ishodišnim statusima te treće, koji su dominantni obrasci stambenih karijera u Hrvatskoj. Navedena pitanja potom dovodimo u odnos s obilježjima stambene opskrbe u pojedinim razdobljima te ih, naposljetku, razmatramo iz perspektive međukohortnih razlika. Rad se temelji na analizi retrospektivnih anketnih podataka o stambenim karijerama koristeći metode povijesti događaja (eng. event history) i analize sekvence. Anketiranje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku (N=1000) u sklopu IPSOS Pulsovog Omnibus istraživanja u studenome 2016. godine. Analiza je usredotočena na identifikaciju obrazaca stanovanja u Hrvatskoj te na prikaz stambenih karijera pojedinaca u razdoblju socijalizma i postsocijalizma (1975. – 2015.). Kroz cijelo promatrano razdoblje dominira obiteljski tip stambene samoopskrbe, slijede stambene tranzicije s osloncem na tržišnu opskrbu, čiji je broj u porastu, a perzistentno su najmanje zastupljeni, i do razdoblja krize gotovo iščeznuli, socijalizirani modaliteti tranzicija. Stambene tranzicije iz roditeljskog doma počinju kasno, a trajanje jednom otpočetih stambenih statusa, napose onih vlasničkih, vrlo je dugotrajno. Stambene karijere relativno su jednostavne te u većini slučajeva vode vlasništvu kuće ili stana, često kroz ostanak u roditeljskoj nekretnini.
High homeownership level shows little about how individuals and households in Croatia resolve their housing issue, while cross-sectional
data on tenure structure, housing policies, and pre-transitional research studies provide insufficient answers to this question. By relying on the concepts of housing tenures, housing transitions, and housing careers, as well as on the periodisation of dominant housing provision structures from 1975 to 2015, this paper addresses the following questions: first, what are the dominant forms of housing transitions in Croatia? Second, how are housing careers connected to the
resulting tenures? And third, what are the dominant patterns of housing
careers in Croatia? These questions are then related to housing provision characteristics in certain periods and, lastly, considered from the perspective of intercohort differences. This paper is based on an analysis of retrospective survey data on housing careers, which was carried out using event history and sequence analysis methods. The survey was conducted on a national representative sample (N=1000) as part of the IPSOS Puls Omnibus research in November 2016. The analysis is focussed on the identification of housing patterns in Croatia, and the account of individuals’ housing careers during the socialist and post-socialist periods (1975–2015). Throughout the whole period, family-type self-provision of housing was dominant, followed by housing transitions based on market supply that were rising in numbers. Persistently least represented and almost vanquished by the start of the
crisis period were socialised transition modalities. Housing transitions from parents’ home started late and the duration of once-started tenures was very long, especially in the case of homeownership. Housing careers are relatively simple and mostly lead to homeownership, often also through staying in a family home.
Rad doprinosi razumijevanju nejednakosti u obrazovanju odraslih u Hrvatskoj primjenom konceptualnog okvira lanca odgovora. Korištenjem podataka europske Ankete o obrazovanju odraslih iz 2016. godine ...u radu se istražuju nejednakosti u svim fazama procesa (dispoziciji, traženju i pristupu informacijama, percipiranim preprekama te iskustvu) s obzirom na socio-demografske čimbenike utvrðeno povezane s razlikama u pristupu (dob, spol, roditeljski status, mjesto stanovanja, obrazovanje, dohodak i radni status). Socio-demografske odrednice pokazale su se povezanima s nejednakostima u pristupu cjeloživotnom učenju kroz sve karike lanca odgovora, ali se snaga i obrasci te povezanosti razlikuju. Nejednakosti u dobivanju informacija o usavršavanju i njihovu aktivnom traženju bitno su veće od nejednakosti u deklariranoj potrebi za usavršavanjem, posebno kad je u pitanju razina obrazovanja i status u zaposlenosti, pri čemu se nejednakosti u informiranosti ne mogu razumjeti kroz nejednakosti u traženju. Nejednakostima doprinosi doseg informacija koji postižu poslodavci i obrazovne institucije, kao i ograničeno protudjelovanje informacija HZZ-a. Raščlanjivanje prepreka daje očekivane rezultate: troškovi su ponajviše izazov onima nižih primanja i starijima, udaljenost osobama iz rjeðe naseljenih područja, obiteljske obveze ženama, posebno onima s djecom, a zdravlje i dob starijima. Preklapanje rasporeda s poslovnim obvezama priječi zaposlene i one koji su već pohaðali obrazovanije. Niža razina obrazovanja izdvaja se kao rizična kod obiteljskih obveza i dispozicijskih prepreka. Pohaðana usavršavanja u pravilu se percipiraju korisnima, uz izostanak značajnije segmentacije u kvaliteti iskustava i nešto povoljnije ishode za sudionike na sredini obrazovne ljestvice. Nalaze valja promatrati u konteksti strukture prilika hrvatskog režima obrazovanja odraslih koje omeðuju djelovanja pojedinaca. Rezultati ukazuju na poželjne smjerove unaprjeðenja u vidu pojačanog ciljanog informiranja o prilikama, ali i bitnih investicija u konkretnije mogućnosti obrazovanja i prevladavanja prepreka.
Brojna istraživanja upućuju na važnost ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO) za razvoj kognitivnih vještina te njihovu pripremu za školu, pri čemu je učinak RPOO-a, po pravilu, snažniji ...kod djece iz obitelji nižega socioekonomskog statusa (SES). Empirijske analize o društvenim nejednakostima u pristupu obrazovanju i školskom uspjehu u Hrvatskoj dominantno su se orijentirale na kasnije stadije školovanja, dok područje RPOO-a ostaje nepoznanicom. Cilj ovog rada bio je utvrditi obrasce povezanosti između pohađanja RPOO-a te kognitivnih postignuća u dobi od 10 i 15 godina u Hrvatskoj. Konkretnije, korištenjem podataka prikupljenih za Hrvatsku u okviru više ciklusa PISA i TIMSS istraživanja (2009.–2015.) ispitivalo se postoji li veza između pohađanja RPOO-a i kasnijih kognitivnih vještina iz područja matematike, čitanja i prirodoslovlja (opći doprinos) te razlikuje li se taj učinak s obzirom na SES roditelja (kompenzacijski učinak). Analiza nije poduprla hipotezu o kompenzacijskom učinku, ali je u većini slučajeva utvrđen određeni opći doprinos dugotrajnijeg pohađanja RPOO-a kognitivnim postignućima učenika od petine do desetine raspona jedne “razine znanja” u TIMSS i PISA testovima, a koji se ne može objasniti obrazovanjem ili zanimanjem roditelja, migracijskim podrijetlom, sastavom kućanstva ili obilježjima lokalne sredine. Promatrano u okviru obilježja hrvatskog sustava RPOO-a i ustanovljene velike nejednakosti u učestalosti i trajanju pohađanja programa s obzirom na SES roditelja, rad dodatno ukazuje na mehanizam efektivnog održavanja nejednakosti u obrazovanju u Hrvatskoj, koji daljnja ekspanzija RPOO-a može umanjiti.
There is growing concern that sexually explicit material (SEM) may influence young people's sexual activity. The present study aimed to assess the longitudinal association between frequency of SEM ...use and adolescent sexual debut.
The present study used two independent panel samples of Croatian adolescents (with four and five data collection waves, respectively). We employed discrete-time event history approach and propensity matching score analysis to explore the target association.
A consistent lack of significant association between SEM use and sexual debut was observed among male adolescents. Among female adolescents, the findings were inconclusive. We also found some evidence for the role of timing of first exposure to SEM.
Our findings are relevant for educational and adolescent health specialists, as well as concerned parents. Considering that this study focused on middle adolescence, future research should address a potential link between SEM use and early sexual debut.
In longitudinal studies of pornography use, selective loss of participants who may be more vulnerable to the effects of pornography than their peers is a serious concern. To explore the potential for ...such selective dropout, we used data from two independent large-scale panel studies of adolescents’ pornography use. Of the three types of attrition—early attrition, later attrition, and gaps in participation—only the first was substantially higher among more vulnerable adolescents, compared with other participants. Panel type (online vs. classroom-based) moderated only the association between vulnerability and participation gaps, which was significant in the classroom-based but not the online panel. Overall, this study’s findings point to the importance of delaying selective dropout by developing a comprehensive plan of action, for which we offer some guidelines.
Since the beginning of the COVID-19 pandemic, adherence to epidemiological measures was proved related to the information exchanged through personal networks. However, there is still limited evidence ...on the effect of specific network properties. Using data from a randomised national sample of adults in Croatia (N = 765), we examine the role of various personal networks attributes with regard to three dependent variables: risk assessment of COVID-19, adherence to epidemiological measures and intention to avoid vaccination. We propose "pandemic discussion networks" as personal networks that encompass social contacts with whom respondents exchange pandemic-related information. Network heterogeneity in terms of the discussants' education level contributed to more protective behaviour, while network heterogeneity in terms of age contributed to an inclination towards vaccination. These associations were confirmed independently of behavioural homophily in terms of risky health behaviour, which was also found.
This paper aims to explore the effects of the pandemic on future mobility aspirations, as COVID-19 pandemic induced disruptions in overall educational experience and international mobility. The ...authors assess whether the hardship caused by the pandemic has affected Croatian upper secondary school students’ international migration intent and aspirations for studying abroad. To that cause, authors combine three large-scale nationally representative studies conducted in the pre-pandemic (2017), pandemic (2021) and late-pandemic (2022) period. The results indicate that the number of days school spent in remote learning proved modestly associated with lower intent to migrate or to study abroad in 2021. However, contrary to expectations drawn from literature, the prevalence of intent of moving abroad remained persistent compared to pre-pandemic, while aspirations for studying abroad increased. The expected moderation effects of students’ socio-economic background on migration intent during the pandemic and school closure, failed to materialize, except for migration intent in 2021, when having tertiary-educated parents proved more advantageous. In line with recent Eurobarometer surveys, our analysis imply little evidence of long-term devaluation of mobility capital among Croatian upper secondary students, as the moderators throttling mobility aspirations have likely receded.
PDF
