Metodologija istraživanja koja na osnovi postavljenih ciljeva i zadataka, optimalizacije nekog poljoprivrednog kombinata, s različitom i složenom privrednom strukturom, od primarne proizvodnje ...(ratarstvo i stočarstvo), preko prerađivačkih kapaciteta i prodaje u okviru agroproizvodne i prometne strukture, do potpuno neutralnih proizvodnji, koje se historijskim uvjetima pojavljuju u kombinatu, traži da se postavi model, koji može na istim površinama dati: višu proizvodnju koja je bolje usklađena s mogućnostima industrije, odnosno marketinga, uz punu zaposlenost, dakle višu proizvodnost rada, ekonomičnost, rentabilnost i racionalnost proizvodnje. Pri tome se mora postaviti logistička shema, koja daje odgovore na niz pitanja: (1) što s onima, koji ostaju bez posla, (2) što s onim dijelovima, koji se ne uklapaju u osnovnu proizvodnu strukturu kombinata, (3) kako osiguravati potrebne sirovine za preradu, (4) kako razvijati nove proizvode, (5) na kojim osnovama postaviti marketing za te nove (kao i konstantne proizvode), kako osigurati prepoznatljivu marku, kako voditi promociju i si. (6) kako osiguravati sredstva za razvoj, (7) kako zadovoljavati kadrovske potrebe, a sve to u funkciji stvaranja uvjeta, da se kroz određeno vrijeme postavi logistika tako da rezultati budu kvalitetni.
Zbog toga je metodologiju potrebno postaviti tako da u okviru okruženja koje djeluje, može u praksi odgovoriti na sva pitanja, koja se postavljaju. U metodološkom pogledu potrebno je najprije postaviti polaznu hipotezu, koja predstavlja projektirano stanje nakon izvjesnog vremena, koje se želi dostići, zatim, polazeći od tog stanja u nazad, prema sadašnjici, potrebno je definirati vrijeme u kojem se poduzimaju
odgovarajući zahvati, definirati same zahvate i utvrditi posljedice pojedinih zahvata koje, pak moraju biti u praksi i potvrđene.
Uzimajući PIK “BELJE” za model, na kojem se stvara metodologija isoftwareza optimalizaciju poljoprivredno-industrijskih kombinata, ekipa Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku, smatra da se u isto vrijeme mora raditi na sasvim konkretnim organizacionim poslovima u PIK “BELJE”, kao i na stvaranju metodologije, koja može biti primijenjena i u drugim sredinama.
All market segments such as goods, services, ideas, labour and other factors should be regulated so as to improve market organisation and also to ensure competitiveness of all market participants. ...Since it is about market regulation in which natural and legal persons operate, it is necessary to define issues of the status by law, by the means of the Company Law, to determine kinds of businesses, labour related legislation, criminal and misdemeanour liability, fscal and other obligations controlled by administrative and judicial bodies as well as ''game rules'' introduced, controlled and sanctioned by market regulators - regulatory state agencies. In a metaphorical sense a market can be seen as a football organisation where status issues are resolved by the state, football rules are determined by world and European football association, competition system is furthermore regulated by a National football association and the mere match is organised by a referee organisation and referees on the field, whereas teams and football players decide about the score in a competitive game in front of the spectators who will eventually decide, depending on the game quality, if they would come to the next match. In any of these stages there is a market impact on competitiveness with various regulators. Market can be seen both as an abstract market and a specific market where competition is realised. Market always implies: supply (competition), demand (consumer - buyer) and money (profit), game rules (regulation). PUBLICATION ABSTRACT
MARKETING INFORMACIJA Mecanović, Ivan
Journal of information and organizational sciences,
12/1991, Letnik:
15
Journal Article
Recenzirano
Informacija se sve više pojavljuje kao roba na tržištu. Bez obzira ima li ona status medijske vijesti, ili informacije, koja se dobiva iz informatičkog sistema, informacija se proizvodi; sortira, ...čuva i lansira, te na taj način postaje proizvod, koji ima svoju cijenu koštanja, kao i svoju prodajnu cijenu, svoje potrošače i svoje tržište. Zbog toga je potrebno stvarati i marketing informacija. No, informacija je specifična roba osobne potrošnje. Korištenjem, ili spoznajnošču informacije od pojedinca, upotrebna vrijednost informacije se ne troši. Istom informacijom moguće je zadovoljiti interese i potrebe niza pojedinaca, pa i čitave populacije svijeta, ili pak sve zainteresirane za neku posebnu ili profesionalnu informaciju. Marketing kao filozofija ponašanja, orijentacija i praksa bavio se informacijom kao dijelom marketing mixa za pojedine proizvode, grupe proizvoda ili proizvodne sisteme, bazirajući odluke, koje se mogu donositi u okviru poduzeća, na informacijama, te stvarajući marketing informacijski sistem u okviru poduzeća, a za potrebe marketinga. Ovakve informacije predstavljale su poslovnu tajnu poduzeća. Uvođenjem računarske tehnike i informatike u privredu stvorene su mogućnosti bržih. informacijskih procesa, a informacija se dobivala brzo, ukoliko je prethodni rad na stvaranju hladnog pogona u informiranju. bio kvalitetno organiziran. To je stvorilo potrebu da se pristupi posebnoj proizvodnji informacija za potrebe tržišta, a kroz to i specifičnom marketingu informacija, koji respektira specifičnost informacije kao robe, upotrebljavajući i sam marketing informacijski sistem za informacije.
Financiranje zajedničkih društvenih potreba i u nas i u svijetu vrši se na različite načine: (1) kao javnih službi, putem i kroz budžete, (2) kroz instituciju »slobodne razmjene rada« te samoupravne ...interesne zajednice i (3) djelovanjem tržišnih mehanizama. Ni jedan od navedenih načina ne odgovara u cijelosti suštini zajedničkih društvenih potreba, koje sve više tendiraju ka tome da budu infrastruktura razvitka društva. Zbog toga je potrebno sagledati suštinu zajedničkih potreba, pa primjenjivati kombinirano sva tri do sada prisutna oblika, ovisno o pojedinoj djelatnosti, odnosno o vremenskoj distanci između troškova koji nastaju u financiranju društvene potrebe i njezinih rezultata. Potrebe se mogu promatrati, također, kao pravo čovjeka, koje se najbolje osiguravaju kroz državu, koja mora garantirati prava i kao usluga, koja se može neposredno realizirati na tržištu, s više ili manje vremenske distance, kada može biti predmet tržišnih odnosa, odnosno i plana, kojim se planiraju standardi u zadovoljavanju zajedničkih društvenih potreba, a kada se može koristiti i institut slobodne razmjene rada. U svakom slučaju društvene djelatnosti i potrebe koje one zadovoljavaju su tako heterogene da je nemoguće stvoriti samo jedan oblik zadovoljavanja.
Odnos tržišta i samoupravljanja ne mora biti međusobno konfrontiran. Samoupravljanje kao đruštveno-ekonomski odnos polazi od osnovne premise po kojoj neposredni proizvođač upravlja dohotkom, kako u ...organizaciji udruženog rada, tako i izvan nje, a dohodak se ostvaruje na tržištu, na kojem vrijede i djeluju tržišne zakonitosti. Dakle, na tržištu se stvara dohodak kroz prodaju roba, kojima se zadovoljavaju potrebe kupaca, u konfrontaciji proizvoda, koji se moraju racionalno proizvoditi da bi se mogli i razmjenjivati po vrijednosti. Zbog toga je potrebno i u samoupravljanju razvijati marketing. Marketing predstavlja djelovanje na osnovi ekonomskih zakonitosti, pa se može razvijati i u kapitalizmu i socijalizmu, u kojem radnik odlučuje o rezultatu, ali se do rezultata dolazi samo djelovanjem tržišta. Normalno, potrebno je stvoriti pri tom mogućnost profesionalnog rada i znanja te pratiti razvoj da se ne bi ponovile greške iz ranijeg razdoblja, koje su profanirale tržište i dovele do dogovorne ekonomije.
MARKETING INFORMACIJA Mecanović, Ivan
Journal of Information and Organizational Sciences,
12/1991
15
Paper
Odprti dostop
Informacija se sve više pojavljuje kao roba na tržištu. Bez obzira ima li ona status medijske vijesti, ili informacije, koja se dobiva iz informatičkog sistema, informacija se proizvodi; sortira, ...čuva i lansira, te na taj način postaje proizvod, koji ima svoju cijenu koštanja, kao i svoju prodajnu cijenu, svoje potrošače i svoje tržište. Zbog toga je potrebno stvarati i marketing informacija. No, informacija je specifična roba osobne potrošnje. Korištenjem, ili spoznajnošču informacije od pojedinca, upotrebna vrijednost informacije se ne troši. Istom informacijom moguće je zadovoljiti interese i potrebe niza pojedinaca, pa i čitave populacije svijeta, ili pak sve zainteresirane za neku posebnu ili profesionalnu informaciju. Marketing kao filozofija ponašanja, orijentacija i praksa bavio se informacijom kao dijelom marketing mixa za pojedine proizvode, grupe proizvoda ili proizvodne sisteme, bazirajući odluke, koje se mogu donositi u okviru poduzeća, na informacijama, te stvarajući marketing informacijski sistem u okviru poduzeća, a za potrebe marketinga. Ovakve informacije predstavljale su poslovnu tajnu poduzeća. Uvođenjem računarske tehnike i informatike u privredu stvorene su mogućnosti bržih. informacijskih procesa, a informacija se dobivala brzo, ukoliko je prethodni rad na stvaranju hladnog pogona u informiranju. bio kvalitetno organiziran. To je stvorilo potrebu da se pristupi posebnoj proizvodnji informacija za potrebe tržišta, a kroz to i specifičnom marketingu informacija, koji respektira specifičnost informacije kao robe, upotrebljavajući i sam marketing informacijski sistem za informacije.
Financiranje zajedničkih društvenih potreba i u nas i u svijetu vrši se na različite načine: (1) kao javnih službi, putem i kroz budžete, (2) kroz instituciju »slobodne razmjene rada« te samoupravne ...interesne zajednice i (3) djelovanjem tržišnih mehanizama.
Ni jedan od navedenih načina ne odgovara u cijelosti suštini zajedničkih društvenih potreba, koje sve više tendiraju ka tome da budu infrastruktura razvitka društva. Zbog toga je potrebno sagledati suštinu zajedničkih potreba, pa primjenjivati kombinirano sva tri do sada prisutna oblika, ovisno o pojedinoj djelatnosti, odnosno o vremenskoj distanci između troškova koji nastaju u financiranju društvene potrebe i njezinih rezultata. Potrebe se mogu promatrati, također, kao pravo čovjeka, koje se najbolje osiguravaju kroz državu, koja mora garantirati prava i kao usluga, koja se može neposredno realizirati na tržištu, s više ili manje vremenske distance, kada može biti predmet tržišnih odnosa, odnosno i plana, kojim se planiraju standardi u zadovoljavanju zajedničkih društvenih potreba, a kada se može koristiti i institut slobodne razmjene rada. U svakom slučaju društvene djelatnosti i potrebe koje one zadovoljavaju su tako heterogene da je nemoguće stvoriti samo jedan oblik zadovoljavanja.
Odnos tržišta i samoupravljanja ne mora biti međusobno konfrontiran. Samoupravljanje kao đruštveno-ekonomski odnos polazi od osnovne premise po kojoj neposredni proizvođač upravlja dohotkom, kako u ...organizaciji udruženog rada, tako i izvan nje, a dohodak se ostvaruje na tržištu, na kojem vrijede i djeluju tržišne zakonitosti. Dakle, na tržištu se stvara dohodak kroz prodaju roba, kojima se zadovoljavaju potrebe kupaca, u konfrontaciji proizvoda, koji se moraju racionalno proizvoditi da bi se mogli i razmjenjivati po vrijednosti. Zbog toga je potrebno i u samoupravljanju razvijati marketing. Marketing predstavlja djelovanje na osnovi ekonomskih zakonitosti, pa se može razvijati i u kapitalizmu i socijalizmu, u kojem radnik odlučuje o rezultatu, ali se do rezultata dolazi samo djelovanjem tržišta. Normalno, potrebno je stvoriti pri tom mogućnost profesionalnog rada i znanja te pratiti razvoj da se ne bi ponovile greške iz ranijeg razdoblja, koje su profanirale tržište i dovele do dogovorne ekonomije.
This paper deals with issues of creating a new network of local and regional self-government units. Introduction comprises basic ideas of reorganisation followed by the analysis of the isues: (1) ...relations between the state and the local (and regional) self-government authorities with a survey of their historical development, a relation between state administration and self-government in sense of theory as well as constitutional and legal regulation of the relations; (2) electoral system for representative and executive bodies in local and regional self-government units; (3) questions concerning local government authorities size e.g. area and population size, a need to establish democratic relations and immediate self-government as a factor that influences municipality size, efficiency relations, and cost-benefit among numerous factors while at the same time respecting tradition; (4) issue of interaction between administrations of local, regional government authorities and the state with principles for organizing modern administration as a service to local and regional self-government. PUBLICATION ABSTRACT
This paper deals with issues of creating a new network of local and regional self-government units. Introduction comprises basic ideas of reorganisation followed by the analysis of the issues: (1) ...relations between the state and the local (and regional) self-government authorities with a survey of their historical development, a relation between state administration and self-government in sense of theory as well as constitutional and legal regulation of the relations; (2) electoral system for representative and executive bodies in local and regional self-government units; (3) questions concerning local government authorities size e.g. area and population size, a need to establish democratic relations and immediate self-government as a factor that influences municipality size, efficiency relations, and cost-benefit among numerous factors while at the same time respecting tradition; (4) issue of interaction between administrations of local, regional government authorities and the state with principles for organizing modern administration as a service to local and regional self-government. Adapted from the source document.
