Javna nabava legislativno je u Hrvatskoj prvi puta regulirana 1997. godine, a sustav upravne zaštite prava učesnika u postupku javne nabave ustanovljen je tek 2001. godine.U radu je prvo prikazana ...geneza upravne zaštite, a zatim suvremena pravna vrela upravne zaštite - Zakon o javnoj nabavi (2007. i 2008.) i Zakon Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (2010.) te Zakon o općem upravnom postupku (2009.) koji se primjenjuje kao supsidijaran procesni propis. U radu se kritički razmtratraju relevantna pitanja upravne zaštite - nadležnost (Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, predmet upravne zaštite, pokretanje postupka (žalba, legitimacija, sadržaj i oblik, izjavljivanje i način predaje, suspenzivni učinak), postupak odlučivanja o žalbi (pravila postupka, stranke u postupku, prava i dužnosti naručitelja, postupanje Državne komisije (utvrđivanje činjeničnog stanja, dokazivanje), odlučivanje Državne komisije (način odlučivanja, ovlasti, odluke), troškovi postupka i sudska zaštita.
Public procurement in Croatia was legislatively regulated for the first time in 1997. The system for administrative protection of the participant rights in public procurement was only established in ...2001. In this paper, the genesis of administrative protection is firstly shown, as are the modern legall sources for administrative protection including the Public Procurement Act in 2007 and 2008 and the Government Commission for Controling Public Procurement Procedure Act of 2010, and the General Administrative Procedure Act of 2009 which are applied as subsidiary regulation. Relevent issues of administrative protection are critically reviewed such as authority (Government Commission for Controling Public Procurement Procedure) the subject of administrative protection, commencing a procedure (appeal, legitimation, content and form, pronouncement and method of transmission, suspensive affect), appeal decision procedure (procedural rules, parties to a dispute, rights and duties of the client, Government Commission procedure, determining facts and proof, Government Commission decision (method of decision, authority and decision), costs of proceedings and court protection.
Javna nabava legislativno je u Hrvatskoj prvi puta regulirana 1997. godine, a sustav upravne zaštite prava učesnika u postupku javne nabave ustanovljen je tek 2001. godine.
U radu je prvo prikazana ...geneza upravne zaštite, a zatim suvremena pravna vrela upravne zaštite - Zakon o javnoj nabavi (2007. i 2008.) i Zakon Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (2010.) te Zakon o općem upravnom postupku (2009.) koji se primjenjuje kao supsidijaran procesni propis. U radu se kritički razmtratraju relevantna pitanja upravne zaštite - nadležnost (Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, predmet upravne zaštite, pokretanje postupka (žalba, legitimacija, sadržaj i oblik, izjavljivanje i način predaje, suspenzivni učinak), postupak odlučivanja o žalbi (pravila postupka, stranke u postupku, prava i dužnosti naručitelja, postupanje Državne komisije (utvrđivanje činjeničnog stanja, dokazivanje), odlučivanje Državne komisije (način odlučivanja, ovlasti, odluke), troškovi postupka i sudska zaštita.
Non-governmental organisation for environmental protection can significantly improve the implementation of environmental law. Their important role in environmental protection is recognised by the ...Convention on Access to Information, Public Participation in Decision-Making and Access to Justice in Environmental Matters adopted in Aarhus in 1998 (the Aarhus Convention). The Aarhus Convention came into force in the Republic of Croatia on June 25, 2007 upon the adoption of the Environmental Protection Act as the main act for implementing the Convention into the Croatian legislation. The Aarhus Convention guarantees the procedural environmental rights (access to information, public participation in decision-making and access to justice). The two acts which are particularly important for the implementation of the Convention in the Croatian legal system are the General Administrative Procedure Act and the Administrative Disputes Act. In this paper, the author analyses the manifold legal status of non-governmental organisations (NGOs) in environmental protection proceedings. First, an NGO may have the status of a party whose rights, obligations or legal interests are being decided upon in the administrative procedure (for instance, an administrative proceeding on exercising the right of an NGO to access environmental information). Second, an NGO which is active in the field of environmental protection and meets all the requirements in accordance with the Environmental Protection Act shall be deemed to be a concerned party and shall, therefore, have the right to participate in environmental protection proceedings in which the Act provides for the general public and/or concerned public participation (e. g. environmental impact assessment procedure). Third, an NGO may have a procedural legitimacy to pursue a review and protection in the field of administrative law in case some other action of a public authority has violated certain right, obligation or legal interest of an NGO (for instance, depriving an NGO of the right to participate in the process of preparing the waste management plan). Forth, an NGO may submit information (a notice) to a relevant authority pointing to the need to initiate an administrative proceeding ex officio in order to protect the public interest (e. g. a notice to the inspection authorities about environmental pollution). Although the subject matter of this proceeding does not involve the NGO’s right, obligation or legal interest (in which case it would be regarded as a disputing party), the General Administrative Procedure Act makes provisions for the legal protection in case when a public authority has issued an information that the motion to initiate an administrative proceeding has been denied, as well as in case when a public authority has failed to respond to the motion within the time limit.
Razmatraju se de lege lata i de lege ferenda postupci i ovlasti izvršne vlasti u obavljanju nadzora nad općim aktima predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave – općina i gradova. Izvršna ...vlast – općinski načelnik odnosno gradonačelnik, predstojnik ureda državne uprave u županiji, središnje tijelo državne uprave i Vlada Republike Hrvatske ovlašteni su u samoupravnom djelokrugu obustaviti od primjene opći akt, i to samo zbog ocjene da je protivan Ustavu ili zakonu, dok konačnu odluku o njegovoj ustavnosti i zakonitosti
donosi Ustavni sud. Vlada raspolaže i širim ovlastima te može čak pod određenim pretpostavkama i raspustiti predstavničko tijelo. U poslovima prenesenog (povjerenog) djelokruga središnja tijela državne uprave mogu obustaviti od primjene opće akte jedinica lokalne samouprave a Vlada ih može ukinuti ako ih ocijeni nezakonitim ili nesvrhovitim.
Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave - općina i gradova - donose u samoupravnom i prenesenom djelokrugu općenormativne akte i druge opće akte. U radu se kritički razmatraju raznovrsni ...oblici nadzora ustavnosti i zakonitosti tih akata de lege lata - nadzor koji se provodi unutar jedinice lokalne samouprave, državni nadzor (predstojnika ureda državne uprave u županiji, središnjeg tijela države uprave i Vlade Republike Hrvatske), sudska kontrola putem ekscep- cije nezakonitosti te postupak i ovlasti Ustavnog suda Republike Hrvatske u ocjeni ustavnosti i zakonitost osporenog akta. Razmatra se i ostvarivanje zakonom uređenog sustava nadzora u praksi te daju prijedlozi za njegovo bolje pravno reguliranje i djelovanje.