Koncentrična pjegavost česta je i ekonomski važna bolest krumpira, a pojedinih godina može biti i proširenija od plamenjače krumpira. Uzročnik bolesti jest gljiva Alternaria solani, ali kao mogući ...uzročnik u nekim dijelovima svijeta navodi se i vrsta Alternaria alternata. Glavni simptomi bolesti javljaju se kao tamne pjege, smeđe do crne boje u koncentričnim krugovima, po kojima je bolest i nazvana. U Hrvatskoj su za suzbijanje koncentrične pjegavosti registrirani fungicide na bazi ovih djelatnih tvari: boskalid + piraklostrobin, cimoksanil + propineb, dimetomorf + mankozeb, iprovalikarb + propineb, metiram, propineb, difenkonazol, azoksistrobin, klortalonil to fungicidi na bazi bakra.
Bolesti vinove loze koje se danas u općeprihvaćenoj engleskoj fitopatološkoj terminologiji označavaju kao grapevine trunk disease (GTD) obuhvaćaju bolesti drva vinove loze s različitom ...simptomatologijom i etiologijom. Kao jedan od uzroka GTD-a navode se i fitopatogene gljive iz porodice Diaporthaceae. Iz ove porodice na vinovoj lozi do sada je u Hrvatskoj utvrđena samo vrsta Phomopsis viticola kao uzročnik bolesti crna pjegavost i Phomopsis cotoneastri. U svijetu se navodi još 15 vrsta koje spadaju u rod Diaporthe/Phomopsis s različitom patogenosti na vinovoj lozi pa se stoga neke vrste smatraju endofitima, a neke patogenima. Radi utvrđivanja etiologije bolesti drva vinove loze povezanih s gljivama iz porodice Diaporthaceae uzimani su uzorci bolesnog drva i rozgve vinove loze iz različitih vinogorja unutar svih 12 vinogradarskih podregija kontinentalne i primorske Hrvatske. Gljive su iz zaraženog drva izolirane u čistu kulturu na hranjivu podlogu. Taksonomski status izolata utvrđen je na temelju njihove fenotipske karakterizacije (karakteristike kolonija i spora) i analizom DNA-sekvencija molekularnog markera ITS (ITS1, 5.8S, ITS2). Najveći broj izoliranih gljiva identifi ciran je kao vrsta Phomopsis viticola, dok je manji dio izoliranih gljiva pripadao vrstama Diaporthe neotheicola i Diaporthe eres. Za vrstu Diaporthe eres ovo je prvi nalaz na vinovoj lozi u svijetu, a za vrstu Diaporthe neotheicola prvi nalaz u Hrvatskoj. Testovi patogenosti potvrdili su da je Phomopsis viticola izrazito patogena vrsta na vinovoj lozi, dok se vrsta Diaporthe neotheicola pokazala slabim patogenom, a vrsta Diaporthe eres utvrđena je kao srednje jak patogen pa bi mogla imati važniju ulogu u etiologiji GTD-a.
Važnije bolesti borovnica Miličević, Tihomir; Runje, Silvija; Kaliterna, Joško
Glasilo biljne zaštite,
11/2012, Letnik:
12, Številka:
6
Paper
Odprti dostop
Uzgoj borovnica, ponajviše američke borovnice (Vaccinium corymbosum) zadnjih se nekoliko godina sve više širi u nekim područjima Hrvatske, ali su površine pod uzgojem još uvijek male. Prema ...iskustvima iz svijeta borovnice (Vaccinium spp.) su podložne napadu velikog broja patogena (gljiva, bakterija, virusa i dr.) koji uzrokuju različite bolesti, a njihova pojava može znatno ugroziti proizvodnju. Od važnijih bolesti na borovnicama u ovom će radu biti prikazane antraknoza, siva plijesan, vlažna trulež i rak borovnica. Te se bolesti prema našim zapažanjima češće javljaju u nasadima kultiviranih borovnica, ali javljaju se i na samoniklim borovnicama.
U razdoblju od 2007. do 2012. godine praćena je pojava fitopatogenih vrsta gljiva na nekim samoniklim biljnim vrstama u prirodnim ekosustavima i urbanim područjima Hrvatske (nacionalni parkovi, ...parkovi prirode i dr.). Identificirane su na temelju morfoloških karakteristika njihovih sporulirajućih struktura (plodna tijela, konidiofori i dr.) i spora. Identificiran je relativno veliki broj fitopatogenih vrsta gljiva (preko 150 vrsta) od kojih je za 12 vrsta prvi put potvrđen njihov nalaz u Hrvatskoj. To su bile sljedeće vrste: Cercospora bolleana, Cercospora violae, Cercospora scandens, Coniothyrina agaves, Erysiphe aquilegiae, Erysiphe sedi, Erysiphe buhrii, Hainesia lythri, Microsphaeropsis hellebori, Pseudocercospora ceratoniae, Septoria cyclaminis i Septoria primulicola. Neke biljne vrste kao Helleborus odorus i H. atrorubens utvrđene su po prvi put kao novi domaćini fitopatogenih gljiva.
Ispitana je zastupljenost Fusarium vrsta na sjemenu kultiviranih mahunarki – grahorice (Vicia sativa) i bijele vučike (Lupinus albus) te na sjemenu samoniklih mahunarki - roščićave svinduše (Lotus ...corniculatus), divlje lucerne (Medicago sativa), bagrema (Robinia pseudoacacia), trnovca (Gleditsia triacanthos), ljekovitoga kokotca (Melilotus officinalis), ptičje grahorice (Vicia cracca) i livadne kukavičice (Lathyrus pratensis). Determinirano je ukupno 13 Fusarium vrsta: F. verticillioides, F. acuminatum, F. avenaceum, F. tricinctum, F. oxysporum, F. scirpi, F. semitectum, F. culmorum, F. proliferatum, F. pseudograminearum, F. sporotrichioides, F.sambucinum i F. heterosporum. Na sjemenu kultiviranih mahunarki utvrđene su vrste F. verticillioides i F. proliferatum, a ostalih 11 Fusarium vrsta utvrđeno je na sjemenu samoniklih mahunarki, od kojih su najzastupljenije bile vrste F. avenaceum i F. acuminatum.
Rad donosi fenološke i biološke podatke za kestenovog moljca minera u tri grada središnje Hrvatske – Zagrebu, Sisku i Čakovcu, prikupljene u razdoblju od 2001–2008. godine. Suprotno dosadašnjim ...spoznajama, kestenov moljac miner u središnjoj Hrvatskoj razvija četiri, a rijeđe tri generacije godišnje. Let prve generacije leptira utvrđen je od posljednje dekade travnja do kraja svibnja, dok je period leta druge generacije zabilježen tijekom lipnja i prve dvije dekade srpnja. Treća generacija bilježi se od kraja srpnja do kraja kolovoza, a četvrta generacija u drugoj polovici rujna. Tijekom osam godina istraživanja, četvrta generacija izostala je samo jedne godine u dva od tri promatrana grada. U provedenim istraživanjima zabilježeno je kako je druga generacija kes tenovog moljca minera brojnija u odnosu na prvu i treću generaciju, dok je četvrta generacija najmanje brojna. Uočeno je i da ženke prve generacijeodlažu jaja pretežito na listove donje trećine krošnje divljeg kestena. Ženke sljedećih generacija odlažu jaja češće na više dijelove krošnje.
Fuzarijsku trulež ploda jabuke može uzrokovati veći broj vrsta roda Fusarium. Budući da je taksonomija roda Fusarium vrlo kompleksna te je podložna neprestanim promjenama posljednjih godina, cilj ...ovog rada bio je identificirati vrste roda Fusarium, izolirane sa zaraženih plodova jabuke na temelju morfoloških karakteristika i molekularnih analiza. Skupljena su ukupno 32 izolata roda Fusarium sa zaraženih plodova jabuke kultivara Golden Delicious, Jonagold, Idared i Pink Lady, nakon skladištenja u ULO („Ultra Low Oxygen“) uvjetima. Fuzarijska je trulež zabilježena na 9,4 % do 33,2 % plodova zahvaćenih skladišnim bolestima. Simptomi fuzarijske truleži bili su slični kod sva četiri kultivara, a javljali su se u obliku smeđe, mekane nekroze koja se postepeno širi, uz pojavu ili bez pojave vidljive sporulacije na površini ploda. Vrste su identificirane na temelju morfoloških karakteristika na krumpirsko-dekstroznom agaru (KDA) i agaru s listićem karanfila (LKA). Ukupno je 21 izolat determiniran kao vrsta Fusarium avenaceum, što je potvrđeno i lančanom reakcijom polimerazom (PCR) uz uporabu specifičnog para početnica FA-ITSF i FA-ITSR. Vrste F. pseudograminearum, F. semitectum, F. crookwellense i F. compactum identifi cirane su na temelju morfologije. Istraživanjem je utvrđeno da je F. avenaceum, vrsta koja je potencijalni proizvođač nekoliko mikotoksina, dominantan uzročnik fuzarijske truleži ploda jabuke nakon skladištenja. Visok postotak zaraze fuzarijskom truleži može izazvati kontaminaciju sokova jabuke i ostalih proizvoda mikotoksinima, sekundarnim metabolitima vrsta Fusarium štetnih za ljudsko zdravlje. Testovi patogenosti pokazali su da većina izolata uzrokuje pojavu tipičnih simptoma fuzarijske truleži nakon inokulacije na oštećeni plod. Navedeno upućuje na činjenicu da je F. avenaceum, kao dominantan uzročnik fuzarijske truleži ploda jabuke tipičan parazit rana.
The goal of this research was to evaluate the efficiency of heat treated nectarine fruit (Prunus persica var. nectarina ‘Diamond Ray’) on maintaining the quality parameters after 4 week storage in NA ...(normal atmosphere) at 0°C and 5 days at 20°C (shelf life). Fruits were harvested closer to “ready-to-eat” maturity from a commercial orchard near Zadar (Croatia). The investigated postharvest treatments were hot air (hot air treatment till fruit reaches 45°C near stone – HAT 45/24) and immersion in hot water at a temperature of 48 °C for 6 minutes (HWD 48) and 52°C for 2 minutes (HWD 52). Fruit quality parameters (firmness, soluble solids, total acidity, pH) were also investigated. HAT 45/24 reduced weight loss and maintained firmness more than control or hot water treatments. Overall, heat treatments had a pronounced effect on decreasing decay, reducing chilling injury and maintaining quality of climacteric nectarine fruit. These treatments may extend the storage life by preventing both pathological and physiological disorders.
Kestenov moljac miner (Cameraria ohridella) najznačajniji je štetnik divljeg kestena (Aesculus hippocastanum), koji je sastavni dio europskih parkova. Štetnik se redovito javlja u velikim ...populacijama i čini značajne štete na listovima. Suzbija se tretiranjem lišća (folijarno) ili ubrizgavanjem insekticida u deblo (endoterapeutska metoda).
Rad prikazuje rezultate pokusa suzbijanja kestenovog moljca minera tretiranjem krošanja divljeg kestena gradskih parkova. Pomoću leđnog motornog orošivača tretirana su stabla viša od 15 m. Korišteni su regulatori rasta kukaca, imidakloprid, spinosad i Bacillus thuringiensis, uz utrošak škropiva od 3 l po stablu.
Najbolji rezultati u suzbijanju kestenovog moljca minera postignuti su tretiranjem listova u dva navrata (razmak između dvije aplikacije približno 43 dana) s insekticidom imidakloprid (91.4–97,2 % učinkovitosti) i regulatorima razvoja kukaca – diflubenzuron (89,5–94,9%), heksaflumuron (84,6–96,3 %), metoksifenozid (85,6–94,9 %) i lufenuron (85,8–94,4%). Nije zabilježena statistički značajna razlika u učinkovitosti suzbijanja gusjenica kestenovog moljca minera nakon jednokratne primjene imidakloprida (88,9–97,7 %) i diflubenzurona (85,9–95,3 %) u odnosu na dva tretiranja istim insekticidima u jednoj vegetaciji. Učinkovitost spinosada bila je značajno niža (67,4–89,3 %), dok je učinkovitost pripravka na osnovi B. thuringiensis bila još niža, neovisno da li je provedeno tretiranje samo s B. Thuringiensis (30,3–87,1 %) ili je primijenjen B. thuringiensis u kombinaciji s imidaklopridom (52,4–91,6 %).
Ohlađene kontejnerske (TP) i frigo (A+) sadnice sorte jagode kratkog dana „Raurica“ posađene su na crnu i bijelu jednorednu foliju početkom ljeta 2003. godine u okolici Zagreba. Berba plodova ...započela je vec 40 dana nakon sadnje i trajala je mjesec dana. Broj plodova, njihova prosječna masa i urod po jedinici površine bio je znatno veći kod TP u odnosu na A+ sadnicu. Rodnost jagoda uzgajanih na bijeloj foliji u odnosu na crnu bila je opravdano veća. Najbolji rezultat postignut je u kombinaciji TP sadnice i bijele plastične folije, a gdje je zabilježena rodnost od preko 10 t/ha plodova I klase. Sve to ukazuje kako ohlađene kontejnerske sadnice imaju dobru perspektivu u proizvodnji jagoda izvan sezone.
PDF
