Wood processing and furniture manufacture in the Republic of Croatia have been developed on high quality forest raw material, and their activities are based on the use of forest raw material, long ...wood-processing tradition and good quality of human resources. Therefore, this is an important economic segment of the country. However, due to global economic trends, and also due to inadequately developed and low production efficiency, insufficient use of capacities and underdeveloped production of higher processing stages, the total income of the industrial wood processing is relatively low with respect to the potential of raw materials. It is, therefore, important to determine the position of the sector with the focus on market research. For this reason, the analysis was conducted and comparison made between certain market indicators such as production, exports, imports, consumption, and sales share of Croatian manufacturers, wood processing (DD 20) and furniture manufacture (DN 36), in the domestic market. In the observed period, an increasing trend was recorded of the production of other wood products and furniture manufacture, in favor of production of other wood products. From 2000 to the end of 2008 export values of other wood products were higher in relation to furniture export values, while in the field of import determinant values reversed. In the observed period, product sales of Croatian manufacturers in sectors DD 20 and DN 36 in the domestic market were variable. Key worlds: wood sector, furniture, other wood products, market indicators Prerada drva i proizvodnja namjestaja Republike Hrvatske razvila se na visokovrijednoj sumskoj sirovini, a svoj rad temelji na njezinu iskoristavanju, dugogodisnjoj tradiciji prerade drva te na kvalitetnim ljudskim resursima. Stoga je ta djelatnost vazan segment gospodarstva Republike Hrvatske. Medutim, kako zbog globalnih gospodarskih kretanja, tako i zbog nedovoljno obnovljene i niskoproduktivne proizvodnje, nepopunjenosti kapaciteta te nerazvijene proizvodnje visih faza prerade, ukupni je prihod industrijske prerade drva u odnosu prema potencijalu sirovine relativno nizak, pa je potrebno sto prije steci uvid u stanje sektora, u cemu vaznu ulogu ima istrazivanje trzista. Stoga je provedena analiza i usporedba pojedinih trzisnih pokazatelja poput proizvodnje, izvoza, uvoza, potrosnje, prodaje i udjela prodaje hrvatskih proizvodaca na domacem trzistu proizvoda podrucja prerade drva (DD 20) i namjestaja (DN 36). Proizvodnja ostalih drvnih proizvoda, kao i proizvodnja namjestaja u promatranom su se povecavale iz godine u godinu razdoblju i to u korist proizvodnje ostalih drvnih proizvoda. Vrijednosti izvoza ostalih drvnih proizvoda u odnosu prema vrijednosti izvoza namjestaja u razdoblju od 2000. do kraja 2008. godine bile su vece, dok je na podrucju uvoza utvrden obrnut odnos. S obzirom na 2000. godinu svake sljedece godine do kraja 2008. potrosnja proizvoda primarne prerade (DD 20), kao i potrosnja namjestaja (DN 36) se povecavala. Prodaja proizvoda hrvatskih proizvodaca podrucja DD 20 i podrucja DN 36 na domacem je trzistu u promatranom razdoblju bila promjenjiva. Kjucne rijeci: drvni sektor, namjestaj, ostali drvni proizvodi, trzisni pokazatelji
In forests of Gorski kotar, Croatia the fat dormouse (Glis glis L.) is the numerous dormouse species. In years with high population densities fat dormice start cause damage on trees. Mainly they ...damage the bark of common spruce (Picea abies (L.) Karst.). This work presents the analysis of morphological parameters of 248 caught individuals (119 males and 129 females) of fat dormouse. Animals were caught on three locations from year 2001 to 2009 in forests managed by »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb, forest administration Delnice. First location represents forest culture of common spruce (Picea abies (L.) Karst.) (location »a«) under management of forest office Delnice. Second and third locations under management of forest office Mrkopalj represent forest culture of common spruce (Picea abies (L.) Karst.) (location »b«) and natural forest of common beech (association Fagetum montanum croaticum Ht.) (location »c«). Animals were caught with snap traps set individually or in pairs in trees around 1 to 5 meters above ground. Ripe pods of the carob tree were used as bait. Traps were set late afternoon and checked next day early in the morning or during the day. Body length as morphological parameter was measured with steel tape and body mass with one gram accuracy scale. In total on all three locations 127 individuals were caught in year 2001, 53 individuals in year 2007 and 68 individuals in year 2009. For the whole time period 102/248 animals were caught on location »a«, 64/248 on location »b« and 82/248 on location »c«. On all 3 locations in year 2001 the highest number of animals was recorded reflecting favorable trophical conditions. Analysis of animals showed for all three locations 1:1 sex ratio with small difference on location »c« with sex ratio of 1:1.16 (m:f). The data shows max body length with 43.0 cm that was recorded on location »b« and min with 23.5 cm on location »a«. Max and min body mass (250g, 55g) were recorded on location »a». The maximal body length with tail and body mass were recorded in years with small population densities, which corresponds to previous findings of increased body mass in years with unfavorable trophic conditions (Bieber 1997). Sheffe’s post hoc test shows significant differences and fluctuations of measured parameters between different locations and years. Result also show on average larger and heavier animals in natural forests of common beech and smaller and lighter animals in forest culture of common spruce. These interesting findings show different body weight and length depending on habitat of dormouse.
This paper deals with the influence of sampling locations on sapwood group chemical composition of beech wood (Fagus sylvatica L.) determined by standard isolation methods for major wood chemical ...components. Previous researches came to the conclusion that chemical composition varies between samples of the same wood species from different sampling locations based on phytocoenological criteria (soil type and phytocoenoses). This has been confirmed by this paper. Compared to previous studies, the results obtained show the increase of accessory material and lignin content, decrease of wood polyoses content, while ash and cellulose content remain unchanged.It has been shown by comparison of each location with identical chemical components and their correlation that sampling locations differ between themselves significantly (in terms of statistics) in accessory material and cellulose content, while the difference in ash, cellulose and wood polyoses content is negligible. Likewise,based on phytocoenological criteria of each sampling location, research results only show statistically significant differences in the accessory material content.
Sitni glodavci iz podporodica Murinae (pravi miševi) i Arvicolinae (voluharice) u šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) tijekom godina masovne pojave otežavaju prirodnu obnovu šuma, uzrokujući ...štete na sjemenu, stabljici i korijenu mladih hrastovih biljaka. U okviru istraživanja provedenih od 2011. g. do 2013. g. na području šumarije Lipovljani utvrđena je relativna brojnost glodavaca zajedno s udjelom dominantnih podporodica u populaciji te njihovim prostornim rasporedom. Analizirane su također štete od glodavaca na stabljici i korijenu lužnjakovog pomlatka, u okviru čega je provedena morfološka obrada oštećenoga i neoštećenoga korijenja te njihova usporedba. Utvrđeno je da pri relativno niskoj brojnosti glodavaca (0–16 %) više od petine hrastova pomlatka (22 %) može biti uništeno zbog posljedica grizenja korijena, osobito ako u strukturi populacije glodavaca dominiraju voluharice. Nadalje, pokazalo se da hranjenje glodavaca korijenjem hrasta starosti do pet godina posljedično znači gubitak do 77 % volumena korijena, 96 % korijenovih vrhova te smanjenje duljine korijena i do 97 %, čime je potvrđeno da je preživljavanje oštećenih biljaka potpuno onemogućeno. Hranjenje glodavaca korom stabljike za posljedicu je imalo stvaranje grizotina površine od 16,5 mm2 do 766,5 mm2 i to prosječno na 1,6, a najviše na pet mjesta na stabljici. Utvrđeno je da su štete na korijenu i stabljici rasle sa starošću biljaka. Usporedbom prosječnih vrijednosti volumena, duljine i broja vrhova korijena oštećenih i neoštećenih biljaka, ustanovljeno je da su razlike među njima statistički značajne kod gotovo svih visinskih kategorija biljaka i debljinskih kategorija korijena za koje je provedena usporedba. Ovim je istraživanjem dobiven kvalitativni nalaz šteta od glodavaca na korijenu hrastova pomlatka, te je potvrđeno da je sustavno praćenje dinamike, ali i udjela podporodica u strukturi populacija sitnih glodavaca, zajedno s evidentiranjem stanišnih prilika i prouzročenih šteta, preduvjet ekološki i ekonomski odgovornoj zaštiti šuma.
Prerada drva i proizvodnja namještaja Republike Hrvatske razvila se na visokovrijednoj šumskoj sirovini, a svoj rad temelji na njezinu iskorištavanju, dugogodišnjoj tradiciji prerade drva te na ...kvalitetnim ljudskim resursima. Stoga je ta djelatnost važan segment gospodarstva Republike Hrvatske. Međutim, kako zbog globalnih gospodarskih kretanja, tako i zbog nedovoljno obnovljene i niskoproduktivne proizvodnje, nepopunjenosti kapaciteta te nerazvijene proizvodnje viših faza prerade, ukupni je prihod industrijske prerade drva u odnosu prema potencijalu sirovine relativno nizak, pa je potrebno što prije steći uvid u stanje sektora, u čemu važnu ulogu ima istraživanje tržišta. Stoga je provedena analiza i usporedba pojedinih tržišnih pokazatelja poput proizvodnje, izvoza, uvoza, potrošnje, prodaje i udjela prodaje hrvatskih proizvođača na domaćem tržištu proizvoda područja prerade drva (DD 20) i namještaja (DN 36). Proizvodnja ostalih drvnih proizvoda, kao i proizvodnja namještaja u promatranom su se povećavale iz godine u godinu razdoblju i to u korist proizvodnje ostalih drvnih proizvoda. Vrijednosti izvoza ostalih drvnih proizvoda u odnosu prema vrijednosti izvoza namještaja u razdoblju od 2000. do kraja 2008. godine bile su veće, dok je na području uvoza utvrđen obrnut odnos. S obzirom na 2000. godinu svake sljedeće godine do kraja 2008. potrošnja proizvoda primarne prerade (DD 20), kao i potrošnja namještaja (DN 36) se povećavala. Prodaja proizvoda hrvatskih proizvođača područja DD 20 i područja DN 36 na domaćem je tržištu u promatranom razdoblju bila promjenjiva.
Poduzeća koja ne mogu predvidjeti prodaju svojih proizvoda posluju u neizvjesnosti. U ovom smo istraživanju analizirali dvije kvantitativne metode koje daju najbolje rezultate u predviđanju prodaje: ...Holt-Wintersovu metodu eksponencijalnog izglađivanja viših redova i jednostruku linearnu regresiju. U poduzeću koje se bavi prodajom parketa radi predviđanja buduće prodaje prikupljeni su podaci o mjesečnoj prodaji u razdoblju od 2000. do 2009. godine. Na temelju izračunatih predviđenih vrijednosti prodaje omogućena je usporedba primijenjenih metoda. Ovisno o manjim odstupanjima od realiziranih vrijednosti izabrana je prikladnija metoda. Primijenom Holt-Wintersova multiplikativnog modela eksponencijalnog izglađivanja viših redova dobiveni su bolji rezultati, te bi ta metoda trebala biti rabljena za predviđanje prodaje parketa u analiziranome drvnom poduzeću.
Prerada drva i proizvodnja namještaja pripada važnijim industrijskim granama u zemljama jugoistočne Europe. Njezin udio u bruto nacionalnom dohotku svrstava tu industrijsku granu među one koje bi ...trebale naći svoje mjesto u nacionalnim strateškim planovima. Međutim, medijsko praćenje prerade drva i proizvodnje namještaja u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama jugoistočne Europe, daleko zaostaje za promocijom nekih drugih industrijskih i ekonomskih grana i sektora. Ovaj će članak prikazati trenutačnu situaciju u promotivnim aktivnostima drvnog sektora u medijima nekih zemalja jugoistočne Europe i istaknuti postojeće razlike među pojedinim zemljama. Usto će dati neke ideje kako popraviti postojeću situaciju u drvnom sektoru u odnosu prema drugim, promotivno visoko pozicioniranim industrijskim granama u pojedinim zemljama jugoistočne Europe.
U četiri tvrtke koje se bave preradom drva analizirane su postojeće police osiguranja. Istraživanjem je utvrđeno da promatrane tvrtke ne uviđaju potrebu za kvalitetnim osiguranjem. Analizom polica ...osiguranja u razdoblju od 2002. do 2006. godine uočen je trend kretanja prema širem i obuhvatnijem osiguranju imovine i imovinskih interesa, ali je taj trend prespor. Istodobno je opasnost od velikoga štetnog događaja koji nije obuhvaćen policama osiguranja znatna. Stabilnost tvrtki temelji se na sigurnosti u radu, a s kvalitetnim osiguranjem imovine i imovinskih interesa tvrtke bi sigurnije poslovale. Osiguranje imovine specifičan je problem i zahtijeva širu obradu kako bi potreba za osiguranjem bila kvalitetno prezentirana. Ovaj rad naglašava potrebu osiguranja imovine, a posebno će u vremenu koje dolazi osiguranje imovine i imovinskih interesa biti sve potrebnije i sve važnije za stabilno poslovanje tvrtki.
Cilj istraživanja ovog rada bio je utvrditi volumno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje bukovih trupaca manjih promjera i niže kvalitete pri njihovoj obradi u grube drvne elemente i parketne ...daščice. Za potrebe istraži vanja izrađeni su bukovi trupci na lokaciji Šumskog gazdinstva “Borja” – Tes lić u Bosni i Hercegovini. Trupci su prije piljenja razvrstani u tri razreda srednjih promjera 18 do 20, 21 do 23 i 24 do 26 cm. Primarno piljenje trupaca tehnikom piljenja u cijelo, provedeno je na tračnoj pili trupčari. Sve dobivene piljenice raspiljene su u drvne elemente i parketne daščice poprečno-uzdužnim načinom piljenja.
Najbolje volumno iskorištenja trupaca u obliku drvnih elemenata i parket nih daščica postigli su trupci razreda promjera 24 do 26 cm, zatim slijede trup ci razreda promjera 21 do 23 te 18 do 20 cm sa neznatnom međusobnom razlikom. Rezultati pokazuju da su najkvalitetniji elementi ispiljeni iz trupaca razreda promjera 21 do 23 cm, zatim slijede trupci razreda promjera 24 do 26 te 18 do 20 cm. Najbolje rezultate vrijednosnog iskorištenja pokazali su trupci razreda promjera 24 do 26 cm, zatim slijede trupci razreda promjera 21 do 23 te 18 do 20 cm. Utvrđeno je da među njima postoji razlika ali ona nije statisti čki signifikantna.
Općenito gledavši rezultati su potvrdili neka dosadašnja istraživanja o ovoj tematici. Oni ukazuju na mogućnost uspješne pilanske obrade ovakve pi lanske sirovine ako se razmatraju samo istraživani tehnološki čimbenici. Pri tomu je vrlo važan pristup njenom odabiru i kvalitativnom razvrstavanju. Ta kođer su značajni i kriteriji kvalitete i dimenzija drvnih elemenata koji će se izrađivati iz takve sirovine. Koliko god se to činilo neracionalno, trenutna si tuacija na tržištu pilanske sirovine i proizvoda dovela je do toga da se ovakva pilanska sirovina vrlo često koristi za energetske potrebe bilo kao ogrjevno drvo u svom tradicionalnom obliku ili usitnjeno u sječku. Glede takvog stanja tržišta bukovih pilanskih proizvoda u istraživanjima koja slijede, trebalo bi se više pozabaviti uz ove istraživane tehnološke pokazatelje i ekonomskim poka zateljima i kriterijima uspješnosti pilanske obrade ovakve pilanske sirovine.
U šumama Gorskoga kotara najbrojnija je vrsta puha sivi puh (Glis glis L.) koji u godinama povećane brojnosti često uzrokuje oštećenja u šumi izgrizajući koru stabala. Najčešće oštećuje kulture ...obične smreke (Picea abies /L./ Karst.).Uradu su analizirani morfološki parametri ove vrste (duljina tijela s repom i masa tijela) na uzorku od 248 jedinki (119 mužjaka i 129 ženki) ulovljenih u šumama kojima gospodari poduzeće »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Delnice, Šumarije Delnice i Mrkopalj. Izlov životinja je obavljen 2001., 2007. i 2009. godine na području šumarije Delnice u kulturi obične smreke te na području šumarije Mrkopalj u kulturi obične smreke i prirodnoj šumi obične bukve (Fagus sylvatica L.). Ukupno je tijekom 2001. godine na sva tri lokaliteta ulovljeno 127 životinja, 2007. godine 53, a 2009. godine 68 jedinki. Godine 2001. zabilježena je najveća brojnost puhova u promatranom razdoblju na svim trima lokalitetima, dok je u iduće dvije godine praćenja varirala ovisno o lokalitetu. Godine u kojima su zabilježene najveće prosječne vrijednosti analiziranih parametara poklapaju se s godinama najmanje utvrđenih brojnosti. Omjer ulovljenih jedinki po spolu na svim je lokalitetima iznosio približno 1:1. Najveće i najmanje vrijednosti analiziranih parametara utvrđene su u smrekovim kulturama, dok su najveće prosječne vrijednosti utvrđene u prirodnim bukovim šumama. Potvrđeno je postojanje statistički značajnih razlika između analiziranih varijabli po godinama unutar lokaliteta i između njih. Razlike u vrijednostima prosječne duljine i mase tijela utvrđenih između lokaliteta upućuju na ovisnost tih morfoloških parametara o habitatu, tj. moguće postojanje više lokalnih rasa sivog puha. Definiranje temeljnih uzročnika tih razlika navodimo kao potencijalnu svrhu budućih istraživanja.
PDF