Author discusses bloody prosecutions of the Catholic Church in Mexico in the period between 1926 and 1929. The prosecutions started when Plutacro Elias Calles, known as a keen anti-clericalist and ...Mason, came to power. Still, these prosecutions were not caused only by Calles' rule but they were result of a long lasting struggle between Catholic Church and liberal state of Mexico that was founded in the nineteenth century. Mexican Constitution of 1917 in many ways constrained social and religious activities of Catholics in Mexico, and at the same time such a constitution was a good basis for many anticlerical laws that Calles imposed in 1926. All this in perspective gave a solid ground to the prosecution of Catholic Church in Mexico, and this prosecution provoked a rebellion of peasants, who were supported by the National league for defense of religious freedom. Quite soon this uprising grew into a war that is remembered in historiography as Guerra Cristera or Cristiada. Intensity of this conflict finally resulted with softening of the anti-clerical laws in 1929 and cease of the prosecutions, though even later activities of Catholic Church in Mexico were quite limited. The analysis of intensity of these events and prosecutions was based on the texts published in the Croatian Catholic weekly press Katolicki list and Katolicki tjednik KEY WORDS: Mexico, Catholic Church, liberalism, anti-clericalism, Constitution of 1917, Plutarco Elias Calles, prosecution, Guerra Cristera. U radu se raspravlja o krvavim progonima koji su zadesili Katolicku crkvu u Meksiku u razdoblju od 1926. do 1929. godine. Progoni su zapoceli dolaskom na vlast zagrizenog antiklerikalca i slobodnog zidara Plutaca Eliasa Callesa, a plod su vise desetljeca starog sukoba Katolicke crkve i liberalne Meksicke drzave, koja se pocela stvarati u 19. stoljecu. Ustav iz 1917. godine u mnogome ce ograniciti drustveno i vjersko djelovanje meksickih katolika, a s druge strane posluzit ce Callesu da 1926. godine donese niz anticrkvenih zakona kojima ce zapoceti progon Crkve u Meksiku. Sam progon izazvat ce ustanak, uglavnom seoskog stanovnistva podupiranog Nacionalom ligom za obranu vjerske slobode te ce prerasti u pravi rat koji ce ostati zapamcen u povijesti kao Guerra Cristera ili Cristiada. Upravo ce zestina toga ustanka dovesti do ublazavanja antikatolickih zakona od strane drzave 1929. godine i rezultirat ce prestankom progona, iako ce i kasnije biti razdoblja u kojima ce se ogranicavati djelovanje Katolicke crkve u Meksiku. Na temelju pisanja katolickih tjednika Katolicki list i Katolicki tjednik u radu se nastoji rekonstruirati zestinaprogona koji su zadesili Crkvu u Meksiku u spomenutom razdoblju. KLJUCNE RIJECI: Meksiko, Katolicka crkva, liberalizam, antiklerikalizam, Ustav iz 1917., Plutarco Elias Calles, progoni, Guerra Cristera.
Marijan Lanosović (1742. – 1812.) zabilježio je kao profesor na bogoslovnoj školi franjevačkog Generalnog učilišta u Osijeku 1783. godine svoja predavanja iz crkvenog prava u dva sveska: Jus publicum ...ecclesiasticum /Essekini 1783/ i Jus privatum ecclesiasticum /Essekini 1783/. Te relativno nepoznate Lanosovićeve radove otkrio je, obradio i objavio franjevac Franjo Emanuel Hoško, autor brojnih radova iz franjevačke povijesti u kontinentalnoj Hrvatskoj s posebnim interesom za 18. st. i jozefinističko razdoblje. Prvi svezak, koji sadrži javno crkveno pravo, predstavlja izvrstan izvor za poznavanje ključnih zasada jozefinističkoga crkvenog prava
iz druge polovice 18. stoljeća. Iz njega se razabire na koji se način jozefinističko crkveno pravo uvodilo u Hrvatsku neposredno prije negoli je država oduzela Crkvi pravo odgoja i obrazovanja vlastitog svećenstva. Taj spis nastao je upravo u razdoblju prije negoli su ukinute franjevačke visoke škole. On je jasan pokazatelj koliko su visoku cijenu bili spremni platiti franjevci Provincije sv. Ivana Kapistrana kako bi i dalje mogli samostalno obrazovati svoje
mlade članove u nadi da će izbjeći njihovo slanje u tzv. generalna sjemeništa, gdje je studij takvog prava bio neupitan.
In 1783 Marijan Lanosovic (1742-1812), as a professor at theological school of the Franciscan General College in Osijek, has recorded his lectures on Canon Law in two volumes: Jus publicum ...ecclesiasticum and Jus privatum ecclesiasticum. These relative- ly unknown studies were later discovered and analyzed by Franciscan Franjo Emanuel Hosko, who is author of many studies about Franciscan history, especially in the conti- nental Croatia. The first volume about the public law represent an exceptional primary source for understanding of the Josefinist Canon Law influence to the Croatian lands in the second half of the eighteenth century. This tractate reveals methods and models of implementation of this law in the period that preceded abolishment of the Fran- ciscan College. Moreover, it reveals what price Franciscans from the province of St. John Capistran were ready to pay in order to maintain independent education of their young members, since the proposed future education in, so called, General Seminaries included study of Josefinism Canon Law. KEY WORDS: Chrurch, state, Josefinism, Franciscan schools, papal rule, reigning power. Marijan Lanosovic (1742.-1812.) zabiljezio je kao profesor na bogoslovnoj skoli franjevac- kog Generalnog ucilista u Osijeku 1783. godine svoja predavanja iz crkvenog prava u dva sveska: Jus publicum ecclesiasticum /Essekini 1783/ i Jus privatum ecclesiasticum /Essekini 1783/. Te relativno nepoznate Lanosoviceve radove otkrio je, obradio i objavio franjevac Fra- njo Emanuel Hosko, autor brojnih radova iz franjevacke povijesti u kontinentalnoj Hrvatskoj s posebnim interesom za 18. st. i jozefinisticko razdoblje. Prvi svezak, koji sadrzi javno crkveno pravo, predstavlja izvrstan izvor za poznavanje kljucnih zasada jozefinistickoga crkvenog pra- va iz druge polovice 18. stoljeca. Iz njega se razabire na koji se nacin jozefinisticko crkveno pravo uvodilo u Hrvatsku neposredno prije negoli je drzava oduzela Crkvi pravo odgoja i obrazovanja vlastitog svecenstva. Taj spis nastao je upravo u razdoblju prije negoli su ukinute franjevacke visoke skole. On je jasan pokazatelj koliko su visoku cijenu bili spremni platiti franjevci Provincije sv. Ivana Kapistrana kako bi i dalje mogli samostalno obrazovati svoje mlade clanove u nadi da ce izbjeci njihovo slanje u tzv. generalna sjemenista, gdje je studij takvog prava bio neupitan. KLJUCNE RIJECI: Crkva, drzava, jozefinizam, franjevacke skole, papinska vlast, vladarska vlast.
Povijesne veze plemićkih obitelji s redovništvom i crkvenim institucijama bile su stvarnost feudalnog društva. Od srednjeg vijeka do modernog razdoblja vodeće plemićke obitelji u hrvatskim zemljama ...bile su osnivači redovničkih samostana i njihovi pokrovitelji, a često i ključni čimbenici u njihovu širenju. Frankopani su od najranijeg razdoblja franjevačke prisutnosti u hrvatskim zemljama njegovali bliske odnose s franjevcima i poticali njihovo širenje na velikom području svoje vlasti, da bi u 17. stoljeću jedini samostan pod njihovim patronatom ostao samostan na Trsatu. S druge strane Zrinski su, ako se uzme u obzir i njihova povezanost s protestantizmom, bili manje povezani s redovništvom, ali u vrijeme katoličke obnove postaju važni za osnivanje samostana u Čakovcu. U radu se promatra odnos tih dviju obitelji s franjevcima u hrvatskim zemljama, s osobitom naglaskom na odnose Frana Krste Frankopana prema franjevcima trsatskog samostana te odnos Nikole Zrinskog prema samostanu u Čakovcu. Ta dva samostana, jedina na njihovim područjima u hrvatskim zemljama, pokazuju povijesno, religijski i društveno oblikovane odnose tih velikaških obitelji prema franjevcima i njihovoj ulozi na prostoru njihove vlasti.
