Luciano Floridi is an Italian philosopher with an Anglo-Saxon career, who started a new philosophical discipline, the philosophy of information (Floridi 2002). As opposed to most authors who deal ...with this subject, Floridi, in his rich opus, treats information as a broader concept. However, this paper will treat information neither as a social and ethical phenomenon, nor as information and communication technologies. The aim of the paper is to examine information as a subject of philosophical investigation.The paper gives an overview of and a comment on the theory of semantic information that Floridi presented in two core articles: Semantic Conceptions of Information (2011) and Outline of a Theory of Strongly Semantic Information (2004). The first text gives an overview of ideas that form a framework for the philosophical analysis of information and presents the main theses of Floridi’s theory of semantic information. The second text is a step away from the philosophical towards the scientific theory by using situational logic as a basis for quantification (measurement) of two dimensions of semantic information: inaccuracy and vacuity.
Although subject indexing is part of the conceptual core of library and information sciences, it is characterized by theoretical and practical ambiguities. These are a result of the fact that subject ...indexing is inherently a subjective and interpretative process, while at the same time, neutrality, objectivity and consistency are core principles of subject indexing. Libraries and other information institutions base their subject indexing on objective, nomological and document-centered principles. This paper, based on desk research and literature analysis, will re-examine common theoretical frameworks and practical principles in subject indexing, critically assess standards and guidelines used in libraries and analyse them in the light of user tagging, which implies a conceptual tu U radu se prikazuju osnovne značajke RDF-a, općega podatkovnog modela za opisivanje izvora na mreži i mogućnosti njegove uporabe za predstavljanje normativnih datoteka u bibliografskoj domeni. U središtu pažnje je primjena Sustava za jednostavnu organizaciju znanja (Simple Knowledge Organizaton System, SKOS) i njegovog proširenja za leksičke oznake u obliku SKOS eXtension for Labels. SKOS je podatkovni model koji se zasniva na RDF-u i izražava osnovnu semantičku strukturu zajedničku svim nadziranim strukturiranim rječnicima poput tezaurusa, klasifikacijskih sustava, taksonomija i sustava predmetnih odrednica. Njegova namjena je da omogući izražavanje i objavljivanje postojećih strukturiranih rječnika na mreži kako bi se postigla njihova općenita interoperabilnost. U radu se komentiraju i neka rješenja iz Sheme za opisivanje autoriziranih metapodataka u RDF-u (Metadata Authority Description Schema in RDF, MADS/RDF) koja je proizvod Kongresne knjižnice. MADS/RDF predstavlja prvu RDF ontologiju za predstavljanje normativnih datoteka baštinskih ustanova. rn towards a subjective, user-oriented and contextual approach to subject indexing. U drugom dijelu rada razmatra se predstavljanje UNIMARC/A formata u RDF podatkovnom modelu. Prikazan je primjer modeliranja korporativne odrednice iz CROLIST-ove normativne datoteke uporabom elemenata iz različitih rječnika.
Luciano Floridi talijanski je filozof s anglosaksonskom karijerom koji je zaslužan za činjenicu da je prije desetak godina na zemljopisnoj karti filozofije ucrtana nova disciplina – filozofija ...informacije (Floridi 2002). Za razliku od većine autora koji se bave tom temom, Floridi u svom bogatom opusu zahvaća informaciju kao totalnu pojavu. No ovaj se rad neće baviti informacijom kao socijalnim i etičkim fenomenom, kao ni informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Cilj je rada predstaviti informaciju kao predmet filozofskog ispitivanja.
Rad je prikaz i komentar teorije semantičke informacije koju Floridi iznosi u dva temeljna teksta: Semantičke koncepcije informacije (2011) i Osnove teorije snažne semantičke informacije (2004). Prvi tekst donosi pregled dosadašnjih ideja koje čine okvir za filozofsku analizu informacije i prikazuje glavne teze Floridijeve teorije semantičke informacije. Drugi tekst predstavlja iskorak iz filozofske u znanstvenu teoriju tako što se primjenom situacijske logike pokušava dati osnova za kvantificiranje (mjerenje) dviju dimenzija semantičke informacije: netočnosti (engl. inaccuracy) i praznine (engl. vacuity).
Doktorski rad „Modeliranje autoriziranih metapodataka u Općem okviru za opisivanje resursa“ jeste istraživanje najprikladnije mogućnosti da se bibliografski autorizirani metapodaci pohranjeni u ...UNIMARC/A formatu predstave kao semantički povezani i strojno razumljivi podaci pomoću podatkovnog modela kojeg nazivamo Opći okvir za opisivanje resursa (Resource Description Framework, RDF). Rezultat doktorskog rada je konkretan proizvod pod nazivom Ontologija autoriziranih podataka - OAP, koja se zasniva na apstraktnoj sintaksi SKOSXL/RDF podatkovnog modela i na semantici koja je modelirana prema specifičnim logičkim podatkovnim elementima UNIMARC/A formata koji opisuju bibliografske entitete. Skup elemenata OAP ontologije sastoji se od sto i dvije (102) klase i sto četrdeset i sedam (147) svojstava te je modularno proširen Ontologijom administrativnih podataka - ADM. Skup elemenata ADM ontologije sastoji se od jedne (1) klase i šesnaest (16) svojstava koja su modelirana prema specifičnim logičkim podatkovnim elementima UNIMARC/A formata koji opisuju UNIMARC/A zapis. Elementi OAP i ADM ontoloških rječnika, ili skraćeno jednostavno OAP, postižu istu razinu granulacije autoriziranih metapodataka kao i znatno veći broj UNIMARC/A označitelja sadržaja (kombinacija polje+indikatori+potpolje). Budući da je OAP model jednostavniji alat od UNIMARC/A formata ali omogućava saopćavanje istih informacija možemo reći da je postignuta svojevrsna optimizacija. U metodološkom smislu OAP ontologija kombinira induktivni (bottom-up) i deduktivni (top-down) pristup i pokušava postići ravnotežu između: a) jasnoće i konzistentnosti u definiranju bibliografskih entiteta kao OAP klasa i njihovih semantičkih odnosa kao OAP svojstava, i b) preciznosti i količine informacija koje opisuju te entitete u skupu autoriziranih podataka. Doktorski rad osim teorijskog obrazloženja sadrži i cjelovitu specifikaciju OAP ontologije u ljudski i strojno čitljivom obliku u OWL/XML notaciji čime su zadovoljeni teorijski i tehnički preduvjeti za njenu implementaciju.
The research addressed in this thesis, "Modelling authorized metadata in the Resource Description Framework," investigated the most suitable options, using the Resource Description Framework (RDF) data model, for representing authorized bibliographic metadata stored in UNIMARC/A format as semantically related and machine understandable data. The outcome of the research is a concrete product, Ontologija autoriziranih podataka (the Authority Data Ontology or OAP). OAP is based on the abstract syntax of the SKOSXL/RDF data model, and semantics that were modeled according to UNIMARC/A format-specific logical data elements describing bibliographic entities. The OAP element set consists of one hundred and two (102) classes and one hundred and forty seven (147) properties that are modularly extended by applying the Ontologija administrativnih podataka (Ontology of administrative data or ADM). The ADM element set consists of one (1) class and sixteen (16) properties that are modeled according to the UNIMARC/A format-specific logical data elements describing UNIMARC/A record. The OAP + ADM ontological vocabulary, which is abbreviated simply as OAP, achieves the same granularity of authorized metadata as well as a significantly higher number of UNIMARC/A content designators (a combination of field+indicators+subfield). Since the OAP vocabulary is a simpler tool than the UNIMARC/A format but transmits the same information it can be said that this approach achieves a kind of optimization. In terms of methodology, the OAP ontology combines both bottom-up and top-down approaches in trying to strike a balance between: a) clarity and consistency in defining bibliographic entities as OAP classes and their semantic relations as OAP properties, and b) the accuracy and amount of information that describes these entities in the authorized data set. In addition to its theoretical component, the thesis contains the full specification of the OAP ontology in human and machine-readable form in OWL/XML notation and thus meets the theoretical and technical conditions for its implementation.