The aim of this research was to investigate the opinions of parents at different stages of parenthood, about the myths of authoritarian parenting and gender stereotypes in parenting in the context of ...their own upbringing and social expectations. Considering the influence of one’s own parents, the way of growing up and the influence of wider society and social norms, the initial assumption of the research was that the way of growing up, as a family factor and social norms, as a social factor, define parents’ opinions on myths about authoritarian parenting and gender stereotypes in parenting. Twelve respondents participated in the research; a qualitative method of semi-structured interview was used. The results of the research showed that family factors, such as the way of growing up and the parenting style, but also social factors such as the social environment and media, influence parents’ opinions of myths about authoritarian parenting and gender stereotypes in parenting. Also, it was found that parents differ in their opinions on the myths about authoritarian parenting and gender stereotypes in parenting, depending on the stage of parenthood they are currently in.
Vpliv družine na posameznika je zelo močan in traja vse življenje. Družina se loči od drugih dejavnikov, ker posameznik v družinskem okolju preživi največ časa. V okviru družine otrok napravi prve ...korake, izreče prve besede, pridobi prvo znanje in prve vrednote, oblikuje temelje za nadaljnji razvoj v popolno osebnost. Starši so otrokovi prvi in najodgovornejši vzgojitelji, vzgoja pa je najpomembnejša in verjetno najzahtevnejša naloga vsakega starša. Mladostniško obdobje je v življenju posameznika velikega pomena zaradi procesa osamosvajanja in individuacije. Je prehodno obdobje, ki vodi iz otroštva v zrelost, in je tudi najbolj dinamično v posameznikovem razvoju. V tem obdobju se mladostniki spreminjajo in zorijo ter postanejo sposobni sprejemati lastne odločitve. Odnosi s starši močno vpivajo na njihovo vedenje. Naš prispevek analizira družino skozi družinsko interakcijo, ki ima naslednje razsežnosti: zadovoljstvo z družino, sprejetost ali zavračanje s strani matere in očeta. Namen raziskave je bil ugotoviti, ali starševsko ravnanje in zadovoljstvo z družino, kot ju doživlja mladostnik, vplivata na njegova stališča do raznih vidikov družinskega življenja. Raziskava je zajela 862 dijakov zadnjih letnikov srednje šole, od katerih jih je bilo 385 moškega spola in 477 ženskega. Izsledki so pokazali statistično pomembno korelacijo med ovrednotenimi dimenzijami družinskih odnosov in stališči mladostnikov do družinskega življenja, z izjemo odnosa do dela. Pridobljena spoznanja je mogoče uporabiti v programih, ki naj skrbijo predvsem za pripravo mladih na starševske in zakonske vloge in razvijajo veščine, ki jih bodo mladostniki potrebovali pozneje v družinskem življenju za konstruktivno reševanje problemov, s katerimi se bodo srečevali.
U ovom istraživanju pažnja je bila usmjerena prema obiteljskom životu, odnosno, načinimaponašanja i postupanja roditelja u odnosu s adolescentima. Cilj istraživanja bio je utvrditi kakoadolescenti ...percipiraju dimenzije roditeljskog ponašanja te koje razlike postoje među njima.Dimenzije roditeljskog ponašanja određene su kao prihvaćanje i odbacivanje posebno od stranemajke i posebno od strane oca. Zanimalo nas je koje razlike postoje s obzirom na spol, veličinumjesta stanovanja, vrstu škole koju ispitanici pohađaju, strukturu obitelji, broj djece u obitelji,obrazovanje i radni status roditelja te SES obitelji. Istraživanje je provedeno na uzorku od 862učenika završnih razreda srednje škole u dvije županije. Rezultati su pokazali da se postavljenahipoteza djelomično potvrdila, odnosno, razlike su se pokazale u odnosu na četiri ispitivanevarijable. Utvrđeno je da djevojke doživljavaju značajno veće prihvaćanje od strane majke negomladići, dok mladići doživljavaju veće prihvaćanje od strane očeva. Odbacivanje od strane majkeveće je u naseljima koja imaju više stanovnika, a manje u manjim naseljima. Značajno većeprihvaćanje od strane oca doživljavaju adolescenti koji žive s oba biološka roditelja te adolescentikoji žive s oba biološka roditelja i članovima šire obitelji, nego adolescenti koji žive s jednimroditeljem ili jednim roditeljem i poočimom ili pomajkom. Adolescenti koji žive u obiteljima sispodprosječnim SES-om doživljavaju manje prihvaćanja i više odbijanja od strane majke negooni adolescenti koji žive u obiteljima s prosječnim i iznadprosječnim SES-om. U odnosu na ocadobiveni su slični rezultati, tj. adolescenti iz obitelji s ispodprosječnim SES-om doživljavajumanje prihvaćanja i više odbijanja od strane oca.
Roditeljstvo je vrlo odgovorna i zahtjevna životna uloga koja se odvija u kontekstu mnogih društvenih promjena. Dinamika suvremene obitelji, očekivanja i težnje roditelja, promjene u shva- ćanjima ...prirode djece i roditeljskog autoriteta, ubrzan tehnološki razvoj i dostupnost raznih informacija o pozitivnom roditeljstvu samo su neki od čimbenika koji mogu oblikovati subjektivan do- življaj roditeljske uloge. U Hrvatskoj su vrlo rijetka istraživanja u kojima su u fokusu roditelji, a osobito kvalitativna istraživanja koja su usmjerena na subjektivna iskustva i brige roditelja djece različite dobi. U ovom će se radu prikazati rezultati kvalitativnog istraživanja koje je imalo za cilj istražiti osobna iskustva i izazove roditelja djece različite dobi, roditelja djece u ranom i kasnom djetinjstvu, adolescenciji i već "odrasle" djece. Kvalitativno istraživanje provedeno je u hrvatskim regijama te je sudjelovalo 103 roditelja (90 majki i 13 očeva) u 16 fokus-grupa. U prikazu rezultata detaljno će se razmotriti istraživačke teme, uz kategorizaciju osobnih iskustava i izazova roditelja djece različite dobi.
Metode i sredstva kažnjavanja u obitelji Vrkić Dimić, Jasmina; Petani, Rozana; Privara, Tijana
Acta Iadertina,
08/2022, Letnik:
19, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
U radu se na specifičan način prilazi problematici kažnjavanja u obitelji kroz nastojanje kontekstualizacije postojećih metoda odgoja, temeljem promišljanja istaknutih europskih pedagogijskih ...znanstvenika. Rezultati empirijskog istraživanja provedenog na učenicima 7. i 8. razreda osnovnih škola (N = 277) ukazuju na odgojnu praksu, time i praksu kažnjavanja, koja se kreće između tradicije i suvremenosti. Iako danas dominiraju oblici kažnjavanja imanentni životu u suvremenom konzumerističkom društvu, najčešće povezani s uskraćivanjem (materijalnih dobara s ciljem izostanka užitka i zabave kod djece), ipak i tradicionalni oblici kažnjavanja kroz dodatne oblike rada (koje smatramo vrijednom odgojnom metodom), ali i, nažalost, fizičko kažnjavanje djece u obitelji, pokazuju svoju perzistentnost, unatoč daleko nižim čestinama. U konačnici, na osnovama teorijskih spoznaja, te interpretacije predstavljenih rezultata istraživanja ‒ umjesto negiranja postojećih tradicionalnih oblika odgoja ‒ ističe se nužnost njihova evoluiranog poimanja i reinterpretacije s ciljem uklapanja pozitivnih i vrijednih elemenata tradicionalnog odgoja u suvremeni kontekst življenja.
Prihvaćanje spolnoga identiteta te odgovorno spolno ponašanje vrlo su važan dio razvoja adolescenata. Neoprezno seksualno ponašanje u adolescenciji može imati neposredne i dugoročne posljedice. Od ...neposrednih su najvažnije neželjena trudnoća te spolno prenosive infekcije te dugoročna djelovanja na reproduktivno zdravlje pa i na trajanje života. Stoga, spolno ponašanje adolescenata ima značajne individualne i društvene posljedice. Da bi se mladima pomoglo, prije svega, potrebno je prihvatiti činjenicu da će većina mladića i djevojaka postati seksualno aktivna u drugom desetljeću svoga života, a upravo zbog toga odgovorna društvena i zdravstvena politika ima obavezu razviti i osigurati programe seksualnoga odgoja koji bi uključivali informacije o kontracepciji, spolno prenosivim bolestima te učinkovite mjere zaštite od neželjene trudnoće i spolno prenosivih bolesti.
Cilj je istraživanja bio utvrditi spolno ponašanje, informiranost i mišljenje adolescenata o seksualnosti. Ispitano je 36 učenika i 64 učenice u dobi 16 – 18 godina, 27 učenika i 11 učenica izjasnilo se da su spolno aktivni. Rezultati su pokazali da su učenici skloniji rizičnom spolnom ponašanju, a u skupini pitanja koja su se odnosila na znanje o spolno prenosivim bolestima, ukupno gledajući, dobiveni su rezultati zadovoljavajući jer je većina učenika pokazala određeno znanje o ispitivanoj temi. Više učenica nego učenika smatra da je zdravstveni odgoj potreban u školama, a učenice su pokazale i veću spremnost za roditeljstvom nego učenici. Usprkos određenom znanju o spolno prenosivim bolestima i u istraživanju je utvrđeno da postoji potreba za seksualnim odgojem u školama.
U radu se polazi od aktualnih problema post-modernog društva koje je obilježeno informacijskom tehnologijom i komunikacijom. Značajno je da putem medija, posebice elektronskih (internet, blogging, ...video igrice) komunikacija postaje poveznicom svijeta brzih promjena i inovacija. Upravo takav svijet današnjice, dakle svijet novih potreba mladih za informiranjem, za inovacijama i komunikacijom te novom vrstom zabave ima dvostruku ulogu. S jedne strane,beznačajno pretvara u značajno, odnosno nepoznato u poznato, što omogućava uspješnu efektivnost u obrazovanju, dok s druge strane promovira nasilje. To je dovoljan razlog da se istakne značenje medijske i obiteljske pedagogije u empirijskim analizama fenomena nasilja i edukaciji mladih i njihovih roditelja.Danas su mediji dio obiteljskog ozračja te svojim postojanjem i porukama djeluju na obitelj i njezine članove, ali o upotrebi medija i njihovim pozitivnim ili negativnim učincima odgovorno odlučuju sami članovi obitelji. Može se reći da su roditelji neizbježan medijski socijalizator i jedan od presudnih čimbenika koji omogućuje djeci i mladima razlikovati fikciju od stvarnosti te pozitivne od negativnih sadržaja.Pod pojmom medijskog nasilja podrazumijeva se: indoktrinacija, laž, diskriminacija, uvrede, ucijene i rasna segregacija djece i mladih. Navodi se da su mediji (TV, filmovi, internet, blogging, video igrice) potencijalno moćni manipulatori koji vode samo kratkoročnoj ugodi, a zapravo prevladava dugoročno gubljenje osobnosti. Mogućnost rješavanja problema po pitanju nasilja u medijima vidi se u medijskoj i obiteljskoj pedagogiji.
Žele li ljudi djecu da bi ostvarili društveno poželjne norme i osjetili zadovoljstvo u postizanju punog identiteta odrasle osobe? Zbog čega ne žele djecu? Ta pitanja nemaju važnost samo za pojedinca ...nego i za stabilnost i budućnost cjelokupnog društva. Proces formiranja motivacije za roditeljstvom počinje vrlo rano, dugotrajan je i složen proces, ali ne sasvim razjašnjen. Različiti autori govore o različitim mehanizmima i različitim pokretačima ove motivacije, ali još uvijek ne postoji neko jedinstveno teorijsko objašnjenje. U ovom je radu razmatran klasični oblikroditeljstva, koji podrazumijeva oba roditelja različitog spola. Uzorak ovog istraživanja činilo je 170 ispitanika, studenata Sveučilišta u Zadru, a cilj je bio ispitati motivaciju za roditeljstvom te provjeriti relacije motivacije za roditeljstvom sa zadovoljstvom obiteljskim životom, ljubavnom vezom i generativnošću. Rezultati su pokazali da je na cjelokupnom uzorku najviše izražena altruistička motivacija za roditeljstvom. Također, pokazalo se da je altruistička motivacija za roditeljstvom izraženija kod studentica u odnosu na studente, dok studenti imaju značajno višerezultate na subskali potvrđivanja sebe u odnosu na studentice. Osim toga, altruistička motivacija za roditeljstvo ima najveći obrazac povezanosti s generativnošću.
Ljudska prava su temeljni standardi koje država mora jamčiti i osigurati svakom pojedincu. Osim zadovoljavanja bioloških potreba ona uključuju i sve druge uvjete života koji svakom pojedincu ...omogućuju da u potpunosti razvije i rabi svoje potencijale te da zadovoljava svoje društvene potrebe. Ljudima je trebalo puno vremena da prihvate činjenicu kako se ljudska prava odnosena sva ljudska bića, bez iznimke. I dijete je ljudsko biće i kao takvo treba uživati sva prava kao i odrasla osoba; djeca ih ne moraju "posebno" zaslužiti, i ona im se ne moraju "posebno" dati. No s obzirom na tjelesnu i psihičku nezrelost nametnula se potreba isticanja posebnih prava djeteta na zaštitu koja proizlaze upravo iz te činjenice. Obitelj je bila i ostala primarna zajednica čija je zadaća osigurati optimalne uvjete za rast i razvoj djeteta. Otuda njena važnost i nezamjenjivost sa stajališta pojedinca, ali i sa stajališta čitave društvene zajednice. Naravno, iz toga proizlazi da je obiteljska uloga najvažnija i u dječjem oblikovanju stavova i uvjerenja o njihovim pravima. Da bi se razumjela ljudska prava, a time i osposobilo za bolji život, potrebno je obrazovanje za ljudska prava koje treba započeti od najranije dobi. U tome bi se trebalo krenuti od prava djeteta, s obzirom na to da su ta prava djeci i mladima bliža. Obrazovanje za ljudska prava, učenje je koje razvija znanje i vještine, kao i vrijednosti za ljudska prava. Samo osobe koje razumiju ljudska prava radit će na osiguranju i obrani svojih i tuđih ljudskih prava.Empirijski dio rada odnosi se na rezultate koji su dobiveni istraživanjem kako adolescenti procjenjuju poštivanje svojih prava u obitelji, i to na uzorku od 104 ispitanika polaznika Ekonomsko-birotehničke škole u Splitu. Ukupno gledajući, dobiveni su rezultati pokazali da su mladi zadovoljni razinom poštivanja njihovih prava u obitelji.
Nema čovjeka koji se za života barem jednom nije susreo s odlukama profesionalnog izbora o nastavku obrazovanja ili zapošljavanju. Takve odluke u velikoj mjeri mogu odrediti budućnost čovjeka, njegov ...materijalni i društveni položaj, a samim time i budućnost šire zajednice. S obzirom na to uočava se velika važnost odgojno-obrazovnoga sustava da kvalitetno odgovori na izazove profesionalnoga razvoja učenika. U razdoblju završetka osnovne i srednje škole učenici se susreću s donošenjem odluka koje mogu odrediti njihovu budućnost i život. Stoga, odgojno-obrazovne ustanove u suradnji s obitelji i ostalim čimbenicima profesionalne orijentacije imaju ključnu ulogu u pomaganjuučenicima prilikom rješavanja problema na koje nailaze pri izboru zanimanja ili daljnjega obrazovanja. Pedagozi kao stručni suradnici trebaju profesionalno informirati i savjetovati učenike, uzimajući u obzir njihove specifičnosti, sklonosti, interese i sposobnosti, istovremeno svjesni i stalnih promjena koje se događaju na tržištu rada gdje dolazi do nestajanja pojedinih zanimanja, ali i nastanka novih. Upravo je zbog toga uloga školskoga pedagoga u području profesionalne orijentacije izuzetno važna i dragocjena, posebno u onim školama gdje je pedagog jedini stručni suradnik.
PDF
