The paper examines the dual role of mathematics education in society, on the one hand as an instrument of technological and economic development, and on the other as a mechanism for status ...attainment. Therefore, the authors discuss the role of mathematics education in raising economic competitiveness and productivity, in the (re)production of social inequalities, and its relevance for active citizenship. Drawing on the concepts of human capital and high status knowledge, it is asserted that the economic and status attainment aspects of mathematics education cannot be separated, since the actual (over)accentuation of the economic aspect strengthens the tendency for educational reproduction of social inequalities, which in the end can be economically dysfunctional. The authors emphasise the need for retreat from educational policies focused primarily on individual economic effectiveness – conceptualised through abstract holders of human capital – towards policies that combine the issue of human resources development with the question of structural inequalities in (mathematics) education and the wider society.
U radu se ispituje kako mladi u Hrvatskoj konceptualiziraju svoje identitete u vidu »mjesnih identiteta« kao vrste društvene identifikacije koja obuhvaća pripadnost društvenoj skupini koja se ...definira njezinom lokacijom. Rad se temelji na podacima prikupljenima u okviru fokusnih grupa u kojima je sudjelovalo 68 učenika i učenica osnovnih i srednjih škola u dobi između 11 i 17 godina u trima gradovima u Hrvatskoj: Rijeci, Zagrebu i Zadru. Konceptualni okvir analize uključuje mjesne identitete, građansku i kulturnu komponentu nacionalnog identiteta i intersekcionalnost. Analiza pokazuje da učenici i učenice izražavaju snažan regionalni identitet u kojem značajno mjesto zauzimaju stereotipi koji se odnose na razlike između priobalja i unutrašnjosti, između ruralnih i urbanih područja te između sjevera i juga. Nacionalni kulturni identiteti i rubni europsko-balkanski identiteti podjednako su snažni te pružaju zanimljive primjere inkluzije i isključivanja »drugog i drukčijeg«. Mladi obuhvaćeni istraživanjem izražavaju istodobno težnju k europejstvu, osjećaj nepotpunog odnosno još nedostignutoga europejstva, kao i osjećaj pripadnosti balkanskome kulturnom krugu. Analiza je pokazala i zajedničko razumijevanje podjele između Europe i Balkana shvaćene kao razdjelnice koja se nalazi uvijek sjeverozapadno u odnosu prema lokalitetu učenika: iako po pravilu teže Europi, učenici još nisu prešli europski »prag« te su još uvijek »nagnuti« prema Balkanu, koji se prikazuje kao nepristojan, svadljiv, nerazvijen i neuredan. Na tom tragu, autori upućuju na složene i kaleidoskopske identitetske konstrukcije mladih u Hrvatskoj, u kojima se različiti i suprotstavljeni elementi međusobno ne isključuju, nego koegzistiraju na različite načine.
U radu se ispituju individualne i kontekstualne odrednice samoefikasnosti srednjoškolskih nastavnika za poučavanje u socio-kulturno heterogenim razredima. Pritom se taj specifičan vid samoefikasnosti ...nastavnika dovodi u vezu sa sviješću o različitosti i otvorenosti prema iskustvu (individualni aspekt), kao i s nastavničkom procjenom školske klime i udjelom učenika manjinskih nacionalnosti (kontekstualni aspekt). Formulirani su sljedeći istraživački problemi: 1) ispitati veze nastavničke svijesti o različitosti i otvorenosti prema iskustvu sa samoefikasnošću za poučavanje u socio-kulturno heterogenim razredima; 2) ispitati veze nastavničke procjene školske klime te udjela učenika manjinskih nacionalnosti sa samoefikasnošću za poučavanje u socio-kulturno heterogenim razredima; 3) ispitati moguće moderacijske učinke nastavničke procjene školske klime i udjela učenika manjinskih nacionalnosti na odnos izmeðu samoefikasnosti za poučavanje u socio-kulturno heterogenim razredima s jedne te svijesti o različitosti i otvorenosti prema iskustvu s druge strane. Podaci su prikupljeni mrežnim upitnikom na 268 nastavnika iz 20 srednjih škola u sjevernoj Hrvatskoj te analizirani multiplom hijerarhijskom regresijskom analizom. Nalazi pokazuju da su svijest o različitosti, otvorenost prema iskustvu, pozitivna školska klima te viši udio učenika manjinskih nacionalnosti u pozitivnoj vezi sa samoefikasnošću nastavnika za poučavanje u socio-kulturno heterogenim razredima. Moderacijski efekti nisu bili statistički značajni, što upućuje na zaključak da povezanost svijesti o različitosti i otvorenosti prema iskustvu s nastavničkom samoefikasnošću ne ovise o analiziranim odrednicama školskoga konteksta.
The paper examines the dual role of mathematics education in society, on the one hand as an instrument of technological and economic development, and on the other as a mechanism for status ...attainment. Therefore, the authors discuss the role of mathematics education in raising economic competitiveness and productivity, in the (re)production of social inequalities, and its relevance for active citizenship. Drawing on the concepts of human capital and high status knowledge, it is asserted that the economic and status attainment aspects of mathematics education cannot be separated, since the actual (over)accentuation of the economic aspect strengthens the tendency for educational reproduction of social inequalities, which in the end can be economically dysfunctional. The authors emphasise the need for retreat from educational policies focused primarily on individual economic effectiveness conceptualised through abstract holders of human capital towards policies that combine the issue of human resources development with the question of structural inequalities in (mathematics) education and the wider society. PUBLICATION ABSTRACT
Cilj rada je ispitati horizontalne nejednakosti u visokom obrazovanju u hrvatskom kontekstu. Polazeći od teorije kulturne i socijalne reprodukcije (Bourdieu, 2011.) postavlja se hipoteza da su, ...nezavisno od uspjeha u srednjoj školi, razlike u vjerojatnosti odabira više ili manje društveno selektivnih područja studija povezane s kulturnim i ekonomskim kapitalom studenata. Provedene analize temelje se na podacima prikupljenim tijekom akademske godine 2016./17. na uzorku od 1 533 studenta druge i treće godine na 13 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kako bi se provjerila polazna hipoteza, u prvom je koraku utvrđena hijerarhija fakulteta okupljenih u područja studija prema stupnju obrazovanja roditelja studenata. Primjenom multinomijalne logističke regresijske analize ispitani su učinci kulturnog i ekonomskog kapitala studenata na vjerojatnost odabira više ili manje društveno selektivnih područja studija. Dobiveni rezultati pokazuju da je vjerojatnost odabira područja studija povezana s ekonomskim i različitim oblicima kulturnog kapitala studenata. Za dio fakulteta učinak ekonomskog kapitala je izravan, a za dio neizravan odnosno posredovan srednjoškolskim uspjehom. S izuzetkom STEM područja, posjedovanje kulturnog kapitala povećava vjerojatnost odabira društveno selektivnijih fakulteta bez obzira na školski uspjeh. Dobiveni nalazi upućuju da se odabiri u visokom obrazovanju ne mogu odvojiti od socioekonomskog i sociokulturnog okruženja studenata.
The study examines the association of social background, academic-related and institution-related factors with indicators of higher education dropout risk, i.e. students' perceived probability of ...graduating and their consideration of leaving their studies. Bivariate analysis and multilevel logistic models were used to analyse data from 1533 students from 25 study programs of the University of Zagreb, Croatia. The results confirmed the assumption that higher education dropout risk may be associated with different factors (i.e. social background, academic and institution-related characteristics), but also that there may be differences regarding the two indicators of perceived dropout risk. Moreover, the analysis revealed that perceived dropout risk may be viewed as part of a process of self-selection in which a combination of different factors leads a student to withdraw from higher education. Accordingly, the impact of the covariates of dropout risk should not be viewed only relative to each other, but should be evaluated in the context of educational decision-making net of academic ability.
U radu su prezentirani rezultati empirijskog istraživanja koje, oslonom na Bourdiea (1977.), ispituje povezanost rodnih, socioekonomskih i sociokulturnih karakteristika učenika/ca s njihovim uspjehom ...iz matematike i izborom srednje škole. Istraživanje je provedeno na uzorku od 693 učenika/ca 8. razreda osnovnih škola u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.
Rezultati pokazuju da učenice imaju bolje ocjene iz matematike od učenika te da češće nego učenici namjeravaju upisati gimnazije, ali znatno rjeđe strukovne škole sa zastupljenijom matematikom (tehničke škole). Učenici/e višeg ekonomskog i kulturnog statusa postižu bolji uspjeh iz matematike i češće biraju srednje škole sa zastupljenijom nastavom matematike. Bolji uspjeh iz matematike najsnažnije predviđaju rod, obrazovanje roditelja, posjedovanje klasične literature te pristup Internetu. Pri analiziranom odabiru srednje škole, odabir gimnazije je prvenstveno objašnjen kulturnim resursima obitelji učenika/ca, dok je odabir tehničke škole više objašnjen rodom učenika/ce. Dobiveni nalazi o rodnoj i socijalnoj diferencijaciji u skladu su s nalazima istraživanja u drugim zemljama.
The present paper focuses on social and emotional learning, and highlights empirical findings on its importance for teachers, students and schools. The importance of social and emotional learning in ...school settings has been a central focus of research for the last 30 years. The development of teachers’ social and emotional competencies has been an essential factor for improving social and emotional learning of students. Only when teachers are able to create a school climate in which students feel included and welcome, students can develop and enhance their social and emotional competencies. In this paper, we outline the main conceptual frameworks on social and emotional learning, emphasizing the CASEL framework, relevant for both young people and adults. We proceed by focusing on teachers’ social and emotional competencies, as teachers are one of the key figures for fostering and developing social and emotional competencies in school settings. Afterwards, we address the issue of development of teachers’ social and emotional competencies in various settings. The last part of the paper links teachers’ and students’ social and emotional competencies. We stress the importance of teachers’ social and emotional competencies for healthy teacher-student relationships, and students’ well-being and academic achievement. As teachers also need support for the development of these competencies, we advocate for comprehensive school-wide approach, in order to ensure the successful implementation of social and emotional learning in classrooms.
Polazeci od Bourdieuove teorije kulturne i socijalne reprodukcije, u radu se eli ispitati povezanost socioekonomskog porijekla, kulturnog kapitala i kolskog postignuca u tri nacionalna obrazovna ...sustava: hrvatskom, njemackom i danskom. Provedene analize temelje se na podacima prikupljenima PISA 2009 istraivanjem (N(H)=4 994; N(Nj)=4 9 79; N(D)=5 924). Primjenom regresijske analize ispituje se da li i u kojoj mjeri socioekonomsko porijeklo ucenika utjece na rezultat iz prirodoslovne pismenosti, cini li to posredstvom kulturnog kapitala, te jesu li ucinci kulturnog kapitala veci za ucenike nieg ili vieg socioekonomskog statusa. Dobiveni rezultati pokazuju da postoji pozitivna veza izmedu socioekonomskog statusa i rezultata iz prirodoslovne pismenosti u sve tri zemlje te da je ova veza razmjerno najjaca u Njemackoj. Kulturni kapital ucenika u sve tri zemlje posreduje ucinak obiteljskog socioekonomskog statusa na rezultat iz prirodoslovne pismenosti, iako odnosi ovih varijabli znacajno variraju izmedu hrvatskih, njemackih i danskih ucenika. Interakcijski efekti socioekonomskog statusa i kulturnog kapitala zabiljeeni su kod njemackih i danskih ucenika, kod kojih se obrasci obrazovnog iskljucivanja odvijaju primarno kroz utjelovljene kulturne dispozicije.Kljucne rijeci: kulturni kapital, obrazovne nejednakosti, socioekonomski status, obrazovno postignuce, PISA, Hrvatska, Njemacka, Danska.
Jennifer M. Silva Coming Up Short: Working- Class Adulthood in an Age of Uncertainty New York: Oxford University Press, 2013, 192 str.
Sonja Podgorelec, Sanja Klempić Bogadi Gradovi potopili škoje – ...promjene u malim otočnim zajednicama Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, 2013, 189 str.
Alistair Ross Understanding the Constructions of Identities by Young New Europeans: Kaleidoscopic selves Abingdon, Oxon – New York: Routledge, 2015, 217 str.
PDF
