Aim. The paper describes a problem-based learning assignment through which conservation-restoration students become acquainted with the assessment and management of risks to cultural heritage. The ...assignment includes identification of threats, writing incident scenarios, proposing mitigation measures and identifying persons/institutions that can implement them. All risks are considered in the assignment, not just those related to disasters.
Approach/methodology. In the Introduction section, the concept of risk assessment and the context of the assignment are explained. A short description of objects selected as case studies is provided (three sculptures from the Sisak Steelworks Sculpture Park), as well as basic information about the students who worked on the assignment. Next, all the steps of the assignment are described. The final results are only broadly indicated.
Findings. Seventy-eight different incident scenarios were identified for outdoor sculptures. To help the reader understand the idea behind the assignment, mitigation measures for three incident scenarios are presented, and potential stakeholders listed.
Practical implications. Although the assignment used outdoor sculptures as case studies, it can be applied to any object or collection. The assignment does not have to be included in a preventive conservation course, nor does it have to be directed only to (conservation-restoration) students: it can be used by museum and heritage professionals as a first step in risk assessment for collections.
Originality/value. The topic presented in this paper is not well represented in Croatian professional literature. The assignment may be considered innovative in the context of the methodology of teaching conservation-restoration at higher education institutions in Croatia.
The number of weblogs related to conservation has increased rapidly over the past few years, and are a popular tool for dissemination of conservation-related information, and raising public interest ...in the preservation of cultural heritage. Some student blogs are integrated into university courses on conservation, and this paper presents three such examples, illustrating how blogs can be used as a teaching and learning support tool.
Digitalni repozitorij europskog projekta Conservation of Art in Public Spaces (CAPuS) okuplja, pohranjuje i omogućuje otvoreni pristup podatcima i dokumentaciji o umjetničkim djelima koja su u okviru ...projekta istraživana. Hrvatska je u repozitoriju zastupljena s Parkom skulptura Željezare Sisak. U radu se opisuje razvoj repozitorija (od početne ideje do javne objave) i objašnjava njegova podatkovna struktura. Na primjeru jedne sisačke skulpture (Branko Ružić, Vrata) prikazuje se raznovrsna građa koja je u repozitoriju dostupna, a koja je izuzetno korisna baštinskim stručnjacima i znanstvenim istraživačima. CAPuS-ov digitalni repozitorij podiže vidljivost hrvatske kulturne baštine u međunarodnom okruženju i, što je osobito važno, doprinosi podizanju svijesti u društvu o vrijednosti umjetničkih djela u javnim prostorima i potrebi njihova očuvanja.
U ovom tekstu opisuje se metodologija koja je primijenjena pri preuređenju čuvaonice Galerije umjetnina Branislav Dešković u Bolu na otoku Braču. Radovi su ostvareni u okviru nastave iz kolegija ...Konzervacija-restauracija štafelajnih slika i polikromiranog drva 3 koji prate studenti četvrte godine integriranoga preddiplomskog i diplomskog studija konzervacije-restauracije na Umjetničkoj akademiji u Splitu.
U ovome se radu govori o problematici izlaganja restauriranih predmeta iz zbirke starog oružja Povijesne postrojbe „Kliški uskoci“. Restaurirano oružje izloženo je u kliškoj tvrđavi, u zgradi ...oružarnice smještenoj iza trećeg obrambenog obzida, u prostoru koji zbog neregulirane mikroklime nije prikladan za čuvanje materijala osjetljivih na vlagu. Da bi se stvorili donekle prihvatljivi uvjeti za izlaganje predmeta, u dvije stolne vitrine implementiran je sustav pasivne kontrole relativne vlažnosti zraka.
Skulptura Josipa Diminića Objekt II iz 1979. godine prva je stručno restaurirana skulptura iz Parka skulptura nastalih u sklopu Kolonije likovnih umjetnika „Željezara Sisak“. Na primjeru Diminićeve ...skulpture prezentirani su etički i tehnički izazovi restauriranja obojenih (metalnih) skulptura na otvorenom.
Skulptura je godinama bila prepuštena propadanju. Boje su izblijedjele i počele se ljuštiti, čelične ploče je zahvatila korozija, sve su plohe bile išarane, u skulpturi se čak palila vatra. U dogovoru s umjetnikom, u sklopu konzervatorsko-restauratorskog zahvata odstranjeni su izblijedjeli i oštećeni premazni slojevi, a skulptura je nanovo obojena. Određivanje izvornih nijansi boja bilo je izuzetno složeno, jer nije sačuvana slikovna građa koja dokumentira izvorni izgled skulpture.
Početkom 1946. godine Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu priredio je didaktičku izložbu o konzerviranju i restauriranju umjetnina; prvu takvu izložbu u Hrvatskoj. Po svemu sudeći, autor izložbe bio ...je Zvonimir Wyroubal, voditelj restauratorske radionice Muzeja.
Premda izložba nije bila popraćena katalogom, njezin se likovni postav može gotovo do u detalje rekonstruirati na temelju nekoliko arhivskih dokumenata. U radu se prvi put navode umjetnine koje su bile prikazane na izložbi, opisuje njihov razmještaj u izložbenom prostoru i donosi sadržaj legendi koje su ih pratile.
Većina izloženih umjetnina pripadala je repertoaru predmeta koji su početkom Drugog svjetskog rata evakuirani iz pravoslavnih crkava i manastira na području Nezavisne Države Hrvatske i preneseni u Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu; u radu se sažeto opisuje akcija spašavanja tih umjetnina i njezino značenje za osnivanje prve javne restauratorske radionice u Hrvatskoj.
Ferdo Goglia (1869. – 1943.) smatra se našim prvim restauratorom-stručnjakom. Nakon završena studija kemije, Goglia je profesionalnu poduku iz restauriranja stekao u inozemstvu. I poslije je mnogo ...putovao po Europi, posjećujući umjetničke zbirke i restauratorske radionice, čime je svoju praksu obogatio novim iskustvima i spoznajama.
Restauriranju slika Goglia se posvetio neposredno prije Prvoga svjetskog rata. Isprva je radio privatno, a zatim je dodijeljen Arheološkom odjelu Narodnog muzeja u Zagrebu. U Arheološkom muzeju u Zagrebu, jednome od sljednika te ustanove, čuva se njegov radni dosje s dokumentima koji obuhvaćaju razdoblje od 1916. do 1931. godine. Ti su dokumenti tema ovoga rada. Osim toga što su vrijedan prilog poznavanju Goglijina profesionalnog djelovanja i stručnog usavršavanja, spomenuti arhivski izvori daju uvid u početke restauratorske profesije u Hrvatskoj
PDF
