In this perspective analysis, we strive to answer the following question: how can we advance integrative biology research in the 21st century with lessons from animal science? At the University of ...Ljubljana, Biotechnical Faculty, Department of Animal Science, we share here our three lessons learned in the two decades from 2002 to 2022 that we believe could inform integrative biology, systems science, and animal science scholarship in other countries and geographies. Cultivating multiomics knowledge through a conceptual lens of integrative biology is crucial for life sciences research that can stand the test of diverse biological, clinical, and ecological contexts. Moreover, in an era of the current COVID-19 pandemic, animal nutrition and animal science, and the study of their interactions with human health (and vice versa) through integrative biology approaches hold enormous prospects and significance for systems medicine and ecosystem health.
The climatic conditions in Croatia are deteriorating which significantly increases the frequency of heat stress. This creates a need for an adequate dairy farming strategy. The impact of heat stress ...can be reduced in many ways, but the best long-term solution includes the genetic evaluation and selection for heat stress resistance. In order to create the basis for genetic evaluation, this research determined the variation in daily milk yield (DMY) and somatic cell count (SCC) as well as the differences in resistance to heat stress due to production level (high, low) and breed (Holstein, Simmental) of dairy cattle breed in Croatia. For statistical analysis, 1,070,554 test-day records from 70,135 Holsteins reared on 5679 farms and 1,300,683 test-day records from 86,013 Simmentals reared on 8827 farms in Croatia provided by the Croatian Agricultural Agency were used. The results of this research indicate that the high-producing cows are much more susceptible to heat stress than low-producing especially Holsteins. Also, the results of this research indicate that Simmental breed, in terms of daily milk production and somatic cell count, could be more resistant to heat stress than Holstein. The following research should determine whether Simmentals are genetically more appropriate for the challenges that are in store for the future milk production in this region. Furthermore, could an adequate production level be achieved with Simmentals by maintaining the heat resistance?
U svjetlu sve izraženijih te bržih klimatskih promjena širom svijeta, te u cilju redukcije financijskih gubitaka mliječnih farmi i osiguravanja održivog poslovanja, nužnost implementacije uzgojnih ...vrijednosti za rezistentnost na toplinski stres u uzgojne strategije, biva sve izraženija. Procjena uzgojnih vrijednosti podrazumijeva prethodnu determinaciju threshold vrijednosti. Stoga je cilj ovoga rada bio utvrditi threshold vrijednost za dnevnu količinu mlijeka, dnevni sadržaj mliječne masti te bjelančevina za holstein i simentalsku pasminu na mliječnim farmama u Hrvatskoj. S tim je ciljem analizirano 1.070.554 testday zapisa 70.135 holstein krava uzgajanih na 5679 farmi te 1.300.683 test-day zapisa 86.013 krava simentalske pasmine uzgajanih na 8827 farmi u Hrvatskoj zajedno s podacima o ambijentalnoj temperaturi te relativnoj vlazi na farmi prikupljenih tijekom redovne kontrole mliječnosti u razdoblju od siječnja 2005. do prosinca 2012. Temeljem provedene analize mogu se donijeti slijedeći zaključci: threshold vrijednost za dnevnu količinu mlijeka uvelike ovisi o redoslijedu laktacije te pasmini (holstein: 68, 69 te 72 za 1., 2., te 3+ laktaciju; simentalska: 77 za 1); dnevni sadržaj mliječne masti te bjelančevina statistički visoko signifikantno opada uslijed toplinskog stresa (THI jednak 66-80) u obje pasmine te u svim laktacijama; višetelke su rezistentnije na toplinski stres u odnosu na prvotelke; krave simentalske pasmine su rezistentnije na toplinski stres u odnosu na holstein.
Aiming determination of the variability of production traits (daily milk
yield and composition) and microclimate parameters (ambient temperature and
humidity) in the barns; as well as the correlation ...between the analyzed
groups of traits, 1,636,192 test-day records from Simmentals and 1,275,713
test-day records from Holsteins were analysed. Performed analysis indicate
high variability of production traits due to cow?s breed, parity as well as
breeding region. Also, high variability of microclimate parameters in the
barns due to season and breeding region was found. Furthermore,
statistically highly significant (p < 0.001) correlations between the
production traits and microclimate parameters were determined. Finally, the
negative effect of inadequate microclimate on daily milk production was
determined in both breeds in all breeding regions. Since genetic evaluation
and selection of dairy cattle for heat resistance is only long-term method
for heat stress managing, determined effect will be taken into account in
the statistical model for estimation of genetic parameters and breeding
values.
nema
Eggs of the common barbel (Barbus barbus) cause intoxication in humans after ingestion. In this work, the chemical composition of the haemolytically active fraction from methanolic barbel roe extract ...was analyzed. Compounds showing haemolytic activity and cytotoxicity towards normal and transformed cell lines were isolated and identified as polyunsaturated fatty acids, using online liquid chromatography–electrospray ionization mass spectrometry through tandem fragmentation experiments (HPLC–MS/MS). Arachidonic acid (C20:4), docosahexaenoic acid (C22:6) and eicosapentaenoic acid (C20:5) proved to be the three most abundant members of a complex series of free fatty acids ranging from C14:0 to C24:5.
► Eggs of the common barbel (Barbus barbus) cause intoxication. ► Barbel eggs contain haemolytic and cytotoxic polyunsaturated fatty acids. ► Polyunsaturated fatty acids were analysed by mass spectrometry. ► Arachidonic, docosahexaenoic, and eicosapentaenoic acids are the three most abundant members. ► Polyunsaturated fatty acids are responsible for the observed toxicity of barbel eggs.
U cilju utvrđivanja perzistencije utjecaja toplinskog stresa u mliječnih krava i to u ovisnosti o pasmini, redoslijedu laktacije te osjetljivosti na toplinski stres analizirano je preko 1,9 milijuna ...zapisa na kontrolni dan mliječnih krava uzgajanih u Hrvatskoj. Perzistencija utjecaja toplinskog stresa pri sukcesivnim kontrolama mliječnosti utvrđivana je u krava koje su imale signifikantan pad dnevne količine mlijeka pri različitim graničnim vrijednostima THI-a (65, 70, 75, 80, i 85). Utvrđeni rezultati ukazuju da krave koje su doživjele toplinski stres pri nižim vrijednostima THI-a imaju veći pad u dnevnoj proizvodnji mlijeka u narednim kontrolama. Nadalje, prvotelke te krave simentalske pasmine imale su relativno veći pad proizvodnje komparabilno sa grlima u višim laktacijama te holstein pasminom. Negativni utjecaj toplinskog stresa na dnevni sadržaj mlijeka utvrđen je u svih krava te je bio izraženiji u drugoj sukcesivnoj kontroli komparabilno s prvom. Utvrđeni porast broja somatskih stanica u holstein pasmine osjetljivije na toplinski stres (THI 65, 70, 75) indicira da holstein krave u uvjetima toplinskog stresa postaju podložnije pojavi mastitisa. U konačnici, što je niža THI threshold vrijednost, to je izraženiji i dugotrajniji utjecaj toplinskog stresa. Imajući na umu vrlo vjerojatne promjene klime u smjeru povećanja frekvencije dana sa toplinskim stresom, nužan je razvoj adekvatnih strategija za mliječno govedarstvo. U cilju pronalaska rješenja za problem toplinskog stresa u ovoj regiji nužna je provedba daljnjih istraživanja u cilju genetske evaluacije na rezistentnost na toplinski stres.
Prilikom procjene komponenti varijance te uzgojnih vrijednosti za dnevnu proizvodnju mlijeka krava holstein pasmine u uvjetima toplinskog stresa koji je definiran pri različitim graničnim ...vrijednostima THI-a (68, 70, i 72) korišteno je ukupno 1.275,713 zapisa na kontrolni dan prikupljenih na 90.159 krava. Temperaturno-humidni indeks (THI) koji je izračunat na osnovu izmjerene temperature i relativne vlage u stajama na dan kontrole mliječnosti, korišten je kao mjera toplinskog stresa. Prilikom statističke analize, dnevna proizvodnja mlijeka uvažena je kao bivariatno svojstvo i to u normalnim uvjetima (ispod THIthreshold vrijednosti) te u uvjetima toplinskog stresa (iznad THIthreshold vrijednosti). Primijenjeni statistički model uvažio je varijabilnost uslijed stadija laktacije, sezone teljenja, dobi pri teljenju, regije uzgoja, pariteta, permanentnog okoliša, interakcije između stada i godine te pojedine životinje. Procijenjene visoke vrijednosti genetske korelacije između dnevne proizvodnje mlijeka u normalnim te u uvjetima toplotnog stresa, kao i vrlo visoke vrijednosti korelacija između procijenjenih uzgojnih vrijednosti za dnevnu proizvodnju mlijeka (EBV) u normalnim i toplinsko stresnim uvjetima indiciraju da će visoko proizvodna grla u normalnim okolišnim uvjetima sličnu razinu proizvodnje održati i u uvjetima toplinskog stresa. Dobiveni rezultati ukazuju na činjenicu da su krave holstein pasmine vrlo dobro aklimatizirane na okolišne uvjete na farmama mliječnih goveda u Hrvatskoj. Međutim, ove rezultate treba uzeti s dozom opreza, obzirom da su mjerenja mikroklimatskih parametara u objektima provođena samo jednom na dan kontrole mliječnosti, tako da pouzdanost tih mjerenja može biti upitna. Zaključno, kako bismo utvrdili potpuno nedvosmislen zaključak, neophodna su daljnja istraživanja u kojima će se provoditi višestruka dnevna mjerenja mikroklimatskih parametara u farmskim objektima.
U cilju analize metaboličkih poremećaja u krava simentalske pasmine korišteno je 2641223 zapisa na kontrolni dan. Rizik pojavnosti metaboličkih poremećaja indiciran je omjerom mliječne masti i ...bjelančevina (F/P) dok je subklinički poremećaj definiran F/P omjerom i dnevnom proizvodnjom. Najviša vrijednost rizika pojavnosti ketoze (KPR) utvrđena je 20. dana laktacije u svih krava izuzev onih u 4+ laktaciji kada je najveća vrijednost utvrđena pri 25. danu. Lagani pad KPR nakon utvrđenog maksimuma utvrđen je u svih grla uz izuzetak krava u 3. laktaciji u kojih je utvrđen drugi maksimum u 30. danu laktacije nakon čega u istih slijedi kontinuirani pad rizika pojavnosti. Najviši rizik pojavnosti acidoze (APR) utvrđen je u krava u 4+ laktaciji. Obzirom na stadij laktacije, najviši APR utvrđen je unutar prvih 10 dana laktacije i to, ovisno o redoslijedu laktacije, u 16-23 % analiziranih krava. Nakon utvrđenog maksimalnog APR slijedio je značajan pad rizika tijekom narednih 20 dana, te ponovni porast nakon 25. dana laktacije. Nadalje, utvrđen je značajan pad dnevne količine mlijeka te varijabilnost dnevnog sastava mlijeka kao posljedica subkliničkih poremećaja. Najizraženiji pad dnevne količine mlijeka uslijed ketoze/acidoze u iznosu od 7,45 kg/dan / 2,73 kg/dan utvrđen je u krava u 4+ laktaciji. Također je utvrđen pad proizvodnje i pri sljedećim kontrolama mliječnosti. Dnevni sadržaj mliječne masti značajno je reduciran uslijed subkliničke ketoze, dok je pri subkliničkoj acidozi utvrđen značajan porast. Suprotni su trendovi utvrđeni za dnevni sadržaj proteina. Uzimajući u obzir da su kriteriji indikacije postavljeni na populaciji krava holstein pasmine, te uvažavajući činjenicu da krave simentalske pasmine proizvode značajno manje mlijeka od holstein grla, potrebne su određene korekcije prije rutinske uporabe zapisa na kontrolni dan u svrhu rane detekcije metaboličkih poremećaja u stadima mliječnih krava simentalske pasmine.
U svjetlu sve izraženijih te bržih klimatskih promjena širom svijeta, te u cilju redukcije financijskih gubitaka mliječnih farmi i osiguravanja održivog poslovanja, nužnost implementacije uzgojnih ...vrijednosti za rezistentnost na toplinski stres u uzgojne strategije, biva sve izraženija. Procjena uzgojnih vrijednosti podrazumijeva prethodnu determinaciju threshold vrijednosti. Stoga je cilj ovoga rada bio utvrditi threshold vrijednost za dnevnu količinu mlijeka, dnevni sadržaj mliječne masti te bjelančevina za holstein i simentalsku pasminu na mliječnim farmama u Hrvatskoj. S tim je ciljem analizirano 1.070.554 testday zapisa 70.135 holstein krava uzgajanih na 5679 farmi te 1.300.683 test-day zapisa 86.013 krava simentalske pasmine uzgajanih na 8827 farmi u Hrvatskoj zajedno s podacima o ambijentalnoj temperaturi te relativnoj vlazi na farmi prikupljenih tijekom redovne kontrole mliječnosti u razdoblju od siječnja 2005. do prosinca 2012. Temeljem provedene analize mogu se donijeti slijedeći zaključci: threshold vrijednost za dnevnu količinu mlijeka uvelike ovisi o redoslijedu laktacije te pasmini (holstein: 68, 69 te 72 za 1., 2., te 3+ laktaciju; simentalska: 77 za 1); dnevni sadržaj mliječne masti te bjelančevina statistički visoko signifikantno opada uslijed toplinskog stresa (THI jednak 66-80) u obje pasmine te u svim laktacijama; višetelke su rezistentnije na toplinski stres u odnosu na prvotelke; krave simentalske pasmine su rezistentnije na toplinski stres u odnosu na holstein.
PDF
