This paper presents the results from archaeobotanical remains collected from ten medieval settlements and fort sites in the region of present-day Slavonia, Croatia. From the 12th century
ad
, ...Slavonia was part of the Kingdom of Hungary, although the region benefited from a certain amount of autonomy. Examining the archaeobotanical data from this period shows a diverse agricultural system, where crop fields, gardens, orchards, pastures and woodlands were all used to produce a range of cereals, fruits, nuts, vegetables and herbs, as well as fibre plants. The dataset is dominated by cereal remains, especially
Triticum aestivum/durum
(free-threshing wheat),
Panicum miliaceum
(broomcorn millet) and
Secale cereale
(rye).
Vitis vinifera
(grape pips) were the most common fruit recovered, which corresponds with the presence of vineyards and international trade in wine noted in the literature by the late Middle Ages. Also of significance was the recovery of
Cannabis sativa
(hemp) and
Linum usitatissimum
(flax), which suggest local cultivation, possibly for linen and hemp fibres, for oil or for medicinal purposes.
This paper analyses the finds of ceramic cups from the medieval castle of Vrbovec in Klenovec Humski. The castle was inhabited from the end of the 12th to the end of the 15th century, and at the ...beginning of the 16th century, when a modern period wooden tower with the function of a watchtower, but also a sort of an aristocratic manor house, was erected on top of the dilapidated castle. Finds of ceramic cups originate from the stratigraphically excavated archaeological layers, enabling us to ascertain the period they belong in. The finds from the Vrbovec castle represent an extremely significant comparative material for the study of various segments of medieval archaeology in this area, but also beyond. The paper also presents new insights into the problem of ascertaining which workshop certain types and finds of ceramic cups originated from.
Početkom travnja 2019. godine provedena je aerofotogrametrijska i LIDAR (3D lasersko skeniranje) izmjera helikopterom jugoistočnoga kalničkog područja (površine oko 35 km2 ) između sela Kamešnice, ...Donje Glogovnice, Velikog Poganca i Apatovca (sl. 1). Istraživanja provodi Institut za arheologiju (T. Tkalčec) u suradnji s tvrtkom Vektra d.o.o., Varaždin. Krajem lipnja i tijekom srpnja te u prosincu 2019. godine voditeljica istraživanja i dr. sc. Bartul Šiljeg iz Instituta za arheologiju proveli su rekognosciranje više indikativnih pozicija zamijećenih na LIDAR snimcima. U kraju u kojem su tijekom srednjega vijeka svoje posjede imali razni plemići te viteški i crkveni redovi, zanimljiv punkt predstavlja lokalitet Osijek Vojakovački – Mihalj s geofizikom i arheološkim iskopavanjima istražene tri cjeline: utvrđenom kućom, drveno-zemljanom utvrdom i romaničkom crkvom (sl. 2) (Tkalčec 2019: 154, sl. 1).
Institut za arheologiju u razdoblju od 19. do 23. studenoga 2019. proveo je zaštitna arheološka istraživanja na površini od 800 m2 na k.č. 966/5 k.o. Lozan, koja se nalazi u sklopu zaštićenoga ...srednjovjekovnog arheološkog lokaliteta Lendava kod Lozana, općina Špišić Bukovica, Virovitičko-podravska županija. Investitor radova je OPG Marka Mikše iz Špišić Bukovice koji na tome prostoru planira izgraditi staju za muzne krave. U radovima, je uz voditeljicu istraživanja Tatjanu Tkalčec, iz Instituta za arheologiju sudjelovao i Siniša Krznar, a pomoćnu ekipu činili su članovi obitelji Mikša.
Obavljena je četvrta, završna sezona konzervatorskih radova na arheološki otkrivenoj kuli burga Vrbovca u Klenovcu Humskome. Konzerviran je unutarnji prostor kule na način da se završnim slojem žbuke ...imitirao posljednji izvorni očuvani sloj podnice. Uz konzervatorske radove, nastavljena su i arheološka istraživanja unutar cisterne burga.
Probnim arheološkim istraživanjima nizinskoga gradišta Veliki Zdenci – Crni Lug polučeni su izvanredni rezultati koji su pružili spoznaje kako o vremenu podizanja utvrde u 13. st. i vremenu ...napuštanja u prvoj polovici 16. st., tako i o načinima gradnje i pregradnje utvrde u raznim fazama. Širok repertoar stolne keramike, osobito u drugome horizontu utvrde (15. st.), daje nam naslutiti status vlasnika utvrde koji su opremom i namještajem svoga dvora pratili modne i statusne standarde ondašnje europske aristokracije.
Institut za arheologiju je 2018. godine proveo arheološka iskopavanja nalazišta Osijek Vojakovački – Mihalj (Koprivničkokriževačka županija), kojima su prethodila geofizička istraživanja 2017. ...godine. Arheološkim istraživanjem obuhvaćeni su ključni dijelovi mihaljskoga arheološkog kompleksa – drveno-zemljana utvrda, kamena crkva i kamena utvrđena kuća. Riječ je o objektima iz razvijenoga i kasnog srednjeg vijeka, no istraživanja su pokazala da je ova pozicija bila korištena već i u mlađem željeznom dobu.
The Loštice goblets, goods primarily intended for a circle of high feudal lords originating from North Moravian workshops at the end of the Late Middle Ages, were used in the castles all over Central ...Europe. Their distribution in the area of medieval Slavonia has not been considered so far in specialist literature. However, archaeological excavations (and one historical record) confirm their presence at six Slavonian castles and one rural settlement. The local and foreign imitations of Loštice goblets have also been found on several Slavonian sites. These new data open up possibilities of further reflections on late medieval trade and fashion practised by the Central European medieval elites.
U zaštitnim arheološkim istraživanjima nalazišta Lozan – Lendava kod Špišić Bukovice, koja su provedena u jesen 2019. godine, otkriveni su dijelovi infrastrukture kasnolatenskoga naselja. Nalazište ...je do sada bilo poznato kao kasnosrednjovjekovno gradište, no u istraživanjima ono nije potvrđeno. Infrastrukturu kasnolatenskoga naselja predstavljali su ostaci ukopanih objekata u kojima su pronađeni ulomci keramičkih posuda izrađenih na lončarskome kolu, no zabilježeni su i pojedini prepoznatljivi oblici koji su izrađeni rukom. Rezultati istraživanja u naselja u Lozanu odgovaraju dosadašnjim spoznajama o istovremenim naseljima oko Virovitice i Koprivnice te ukazuju na intenzivnu naseljenost Podravine tijekom kasnoga latena, odnosno krajem 2. i u 1. st. pr. Kr.
PDF
