Temeljni koncept na kojem počiva učiteljev profesionalni razvoj je profesionalno učenje kao cjeloživotan, otvoren, dinamičan i trajan proces različitih oblika formalnog, neformalnog i informalnog ...učenja. Istraživanja su dugo vremena bila usmjerena na područje formalnog obrazovanja, odnosno institucionalno organizirano učenje. Razvojem koncepta cjeloživotnog učenja u fokus ulaze i drugi oblici obrazovanja i učenja. Različiti modeli i varijacije neformalnog i informalnog učenja međusobno se u mnogim dijelovima isprepliću, a cilj je ovog istraživanja bio utvrđivanje koji su od tih oblika najzastupljeniji u profesionalnom razvoju učitelja razredne nastave. Na uzorku od 506 ispitanika Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije utvrđeno je da učitelji najučestalijim oblicima procjenjuju suradnju s drugim učiteljima u školi, neformalne razgovore s kolegama sustručnjacima, sudjelovanje na tečajevima, radionicama ili seminarima izvan škole, ŽSV-a te praćenje medija. Najmanje je zastupljeno sudjelovanje u međuškolskim/međunarodnim projektima i volontiranje. U nekim oblicima neformalnog i informalnog učenja također je utvrđena statistički značajna razlika s obzirom na godine učiteljskog staža i vrstu inicijalnog obrazovanja.
The fundamental concept behind teacher’s professional development is professional learning as a lifelong, open, dynamic and durable/permanent process of various forms of formal, non-formal and informal learning. For a long time, researches have been focused on the area of formal education, in other words institutionally organized learning. With the development of the lifelong learning, other forms of education and learning also come into focus. Various models and variations of non-formal and informal learning mutually intertwine in many parts, and the aim of this research was to determine which of these forms are the most represented in the professional development of class teachers. It has been determined, on a sample of 506 respondents from Varaždin, Međimurje, Koprivničko-Križevačka and Bjelovarkso-Bilogorska County that teachers evaluate, as the most frequent forms – co-operation with other school teachers, informal conversations with fellow professionals, participation in courses, workshops or seminars outside the school, county assemblies and media monitoring. The least represented is participation in intercultural / international projects and volunteering. It has also been determined, in some forms of non-formal and informal learning, statistically significant difference in terms of teacher’s years of service and the type of initial education.
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi ulogu poslovne suradnje i potpore kolega školskom ravnatelju te ravnateljevo zadovoljstvo poslovnom suradnjom u osnovnim školama. Tijekom travnja, svibnja i ...lipnja 2021. godine metodom mrežne ankete provedeno je empirijsko kvantitativno istraživanje radi uvida u razumijevanje poslovnih odnosa između suradnje i potpore na radnom mjestu i razine poslovnog zadovoljstva među osnovnoškolskim ravnateljima Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 483 pripadnika referentne populacije. Sudionici istraživanja, ravnatelji osnovnih škola, zadovoljni su poslovnom suradnjom te potporom na radnom mjestu, odnosno potporom svojih kolega, dok su osrednje zadovoljni svojim poslom. Pritom je utvrđeno da su sve konceptualne varijable statistički značajno pozitivno povezane.
Postmoderno doba, zbog digitalne i komunikacijske revolucije, utjecaja globalizacije i primjene tržišnih načela u obrazovanju, za učitelje je izazov u zajednici koja uči i stvara razvoj potencijala ...za inovacije i društvo znanja (Hargreaves i Lo, 2000.). Međutim, postoje i određene prepreke u vidu nastojanja za oduzimanjem profesionalne autonomije propisivanjem centraliziranih kurikula i pritiscima vanjskih testiranja i vrednovanja. Zbog kompleksnosti svoje profesije, učitelji nastoje pronaći ravnotežu između vlastite želje za učenjem i prilagodbe odgojno-obrazovnim situacijama u praksi. Za razliku od tradicionalnih, nove dimenzije profesionalnog učenja aktivnim sudjelovanjem učitelja pridonose njegovu osobnom i profesionalnom razvoju pružajući istodobno mogućnost generiranja znanja i ideja usmjerenih kvalitetnijoj nastavi. Radi se o učiteljima koji se refleksivno angažiraju i kontinuirano usavršavaju te pritom utječu na strukture i kulturno tkivo škole. U radu se daje pregled različitih pristupa novim dimenzijama učenja i profesionalnog razvoja učitelja te ističu prednosti kulturno-induktivnog pristupa u smislu povećanja učiteljskog utjecaja i angažmana u sklopu vlastitog formalnog i neformalnog profesionalnog učenja.
Due to the digital and communicative revolution, as well as the influence of globalisation and the application of market principles in education, the post-modern age for teachers is a challenge in ...the community that teaches and creates the potential for innovation and knowledge society (Hargreaves and Lo, 2000). There are however certain obstacles in the form of efforts to seize professional autonomy by prescribing centralised curricula and pressure on external testing and evaluation. Due to the complex nature of the teaching profession, teachers are engaged in finding a balance between their own desire to learn and adapting to education-related situations in practice. Unlike the traditional dimensions of professional learning, the new ones contribute to the personal and professional growth and development of teachers through their active participation, while providing the ability to generate knowledge and ideas that contribute to better quality teaching. It is about teachers who are reflexively engaged and continuously improving, affecting thereby the school structure and cultural texture. This paper gives an overview of diverse approaches to new dimensions of learning and professional development of teachers by giving the cultural and inductive approach an advantage in terms of increasing the teachers’ influence and engagement within their own formal and informal professional developments.
Partnership is considered one among the most important factors in educationalwork. For its formation and improvements, appropriate competences are expected. Inthis research we seek to highlight the ...need to strengthen the professional knowledgeand skills of preschool teachers for building and developing partnerships with parentsseen as a higher form of collaboration. Therefore, the aim of this research was toexamine the perceptions and attitudes of parents and preschool teachers abouttheir mutual cooperation and partnership. The sample consists of 203 parentsand preschool teachers working in kindergartens in the City of Zagreb and ZagrebCounty. Hypotheses were set with regards to recognition or knowledge of cooperationand partnership concepts, the assessment of the role of preschool teachers as partnersby parents and preschool teachers in mutual cooperation and partnership, andthe assessment of the importance of cooperation through the participants’ ownresponsibility. Once the data was analysed, the obtained results showed that bothgroups of respondents did not consider the role of preschool teacher as partner asone that was the most important. Also, the results of the research have shown thatparents, but also preschool teachers, do not understand the difference between theconcepts cooperation and partnership. Although both parties have agreed on theimportance of a partnership or the collaborative relationship, there is also a smallnumber of participants who consider such a relationship irrelevant or less important.Keywords: cooperation; lifelong learning; parents; partnership; preschool teachers.-Partnerski odnos smatra se jednim od najvažnijih čimbenika odgojno-obrazovnogarada za čiju se izgradnju i unaprjeđenje očekuju odgovarajuće kompetencije. Uovom istraživanju želi se ukazati na potrebu osnaživanja profesionalnih znanjai vještina odgojitelja za izgradnju i razvijanje partnerstva s roditeljima kao višegoblika suradnje. Stoga je cilj istraživanja bio ispitati percepcije i stavove roditelja iodgojitelja o njihovoj međusobnoj suradnji i partnerskom odnosu. Uzorak čini 203roditelja i odgojitelja koji rade u vrtićima na području grada Zagreba i Zagrebačkežupanije. Postavljene su hipoteze koje se odnose na (pre)poznavanje pojmovasuradnje i partnerstva, procjenu uloge odgojitelja kao partnera od strane roditeljai odgojitelja u međusobnoj suradnji i partnerstvu te procjenu važnosti suradnjekroz vlastitu odgovornost sudionika. Rezultati dobiveni nakon analize podatakapokazuju da obje skupine ispitanika nisu ulogu odgojitelja kao partnera procijenilenajvažnijom. Također, rezultati istraživanja pokazuju da roditelji, ali i odgojitelji,ne shvaćaju razliku između pojmova suradnje i partnerstva. Iako su se obje stranesložile o važnosti partnerskoga/suradničkoga odnosa, postoji i manji broj onih kojismatraju takav odnos nevažnim ili manje važnim.Ključne riječi: odgojitelji; partnerstvo; roditelji; suradnja; trajno učenje.
The partnership of educators and parents is in the centre of scientific interest and is one of the fundamental principles of good practice in kindergartens. Often the educators experience such a ...partnership as stressful in their professional mode of action (Epstein, 2013; Bleach, 2015). This paper seeks to highlight the need to strengthen the professional knowledge and skills of educators to build and develop partnerships with parents. They can be achieved in the course of their professional development, by means of active participation and altering of the existing practices. Therefore, the aim of this research was to examine attitudes and the opinions of parents and educators about their cooperation and partnership. The sample consists of 203 parents and educators from the institutions for early and preschool education from the City of Zagreb and Zagreb County. Hypotheses have been set that are related to the assessment of the importance of cooperation through the participants' own responsibility and also the influence of factors that influence a successful parent educator partnership.
Results suggest that respondents highly value mutual collaborative relationships, but do not recognize partnerships as a higher form of cooperation between educators and parents.
AbstractThe paper presents the results of the study into the opinions that learners, teachers, and school management have about the indicators of contemporary teacher competences. The study included ...876 participants, lower/higher grade teachers, primary school management boards and learners. The adults considered establishing a nice relationship between teachers and learners/other school employees as the most important measurable indicator. The learners ranked teacher competences focused on learner needs very high (the first, second, and third important). Factor analysis was used for classifying 23 indicators of contemporary teacher competences into three groups, taking into account evaluations by both learners and adults. Statistically significant differences were found in their opinions. The results of the study have their application value because they indicate the recommendation of permanent expansion with regard to professional competences due to the new roles of teachers in contemporary teaching. Key words: teaching profession; teaching skills---SažetakU radu su prikazani rezultati ispitivanja mišljenja učenika, učitelja i vodstva škole o indikatorima suvremene učiteljske kompetentnosti. Istraživanje je provedeno na uzorku od 876 ispitanika, učitelja razredne i predmetne nastave, vodstva te učenika osnovnih škola. Odrasli ispitanici najvažnijim mjerljivim indikatorima suvremene učiteljske kompetentnosti smatraju izgrađen topao i ljudski odnos prema učenicima i drugim djelatnicima škole. Rangiranjem je utvrđeno da su učenici prva tri mjesta namijenili onim indikatorima učiteljske kompetentnosti koji su usmjereni učeničkim potrebama. Faktorskom su analizom dvadeset tri indikatora suvremene učiteljske kompetentnosti razvrstana u tri skupine, kako u učeničkim procjenama tako i u procjenama odraslih ispitanika. Utvrđene su statistički značajne razlike u njihovu mišljenju. Rezultati istraživanja imaju aplikacijsku vrijednost jer upućuju na preporuke za neprestanim nadopunjavanjem profesionalnih učiteljskih kompetencija zbog preuzimanja novih uloga u suvremenom poučavanju.Ključne riječi: nastavna umijeća; učiteljsko zanimanje
O umijeću, kao i o samoprocjeni stvaranja inkluzivnoga ozračja ovisi koliko će potencijali sudionika odgojno-obrazovnoga procesa biti iskorišteni. Obogaćivanje, nadogradnja i samoevaluacija ...kompetencija odgojitelja i učitelja, između ostaloga, odnosi se na planiranje, pripremanje, stručno usavršavanje te na strategije poučavanja unutar individualiziranih kurikula usmjerenih na dijete. Za potrebe istraživanja konstruiran je upitnik za odgojitelje i učitelje. Cilj je putem samoprocjene kompetentnosti za stvaranje inkluzivnoga ozračja, planiranje, načine rada s djecom s teškoćama te vrednovanje vlastitoga rada ispitati postoji li kod ispitanika povezanost između razine kompetentnosti i godina radnoga iskustva odgojitelja i učitelja u redovitim odgojno-obrazovnim ustanovama (N=502). Postavljena je hipoteza da postoji povezanost između odgojitelja i učitelja s obzirom na godine njihova radnog iskustva u samoprocjeni navedenih kompetentnosti. Rezultati su pokazali povezanost između odgojitelja i učitelja s većim radnim iskustvom u njihovoj višoj samoprocjeni koja se odnosi na dovoljnu zastupljenost organiziranih različitih oblika unaprjeđenja inkluzivne prakse i cjeloživotnoga obrazovanja u vlastitoj odgojno-obrazovnoj ustanovi, kao i to da se oni s više godina radnoga iskustva smatraju kompetentnijima za planiranje i izradu individualiziranih kurikula.
O umijeću, kao i o samoprocjeni stvaranja inkluzivnoga ozračja ovisi koliko će potencijali sudionika odgojno-obrazovnoga procesa biti iskorišteni. Obogaćivanje, nadogradnja i samoevaluacija ...kompetencija odgojitelja i učitelja, između ostaloga, odnosi se na planiranje, pripremanje, stručno usavršavanje te na strategije poučavanja unutar individualiziranih kurikula usmjerenih na dijete. Za potrebe istraživanja konstruiran je upitnik za odgojitelje i učitelje. Cilj je putem samoprocjene kompetentnosti za stvaranje inkluzivnoga ozračja, planiranje, načine rada s djecom s teškoćama te vrednovanje vlastitoga rada ispitati postoji li kod ispitanika povezanost između razine kompetentnosti i godina radnoga iskustva odgojitelja i učitelja u redovitim odgojno-obrazovnim ustanovama (N=502). Postavljena je hipoteza da postoji povezanost između odgojitelja i učitelja s obzirom na godine njihova radnog iskustva u samoprocjeni navedenih kompetentnosti. Rezultati su pokazali povezanost između odgojitelja i učitelja s većim radnim iskustvom u njihovoj višoj samoprocjeni koja se odnosi na dovoljnu zastupljenost organiziranih različitih oblika unaprjeđenja inkluzivne prakse i cjeloživotnoga obrazovanja u vlastitoj odgojno-obrazovnoj ustanovi, kao i to da se oni s više godina radnoga iskustva smatraju kompetentnijima za planiranje i izradu individualiziranih kurikula.
How the potentials of the participants in the educational process will be used depends both on their competencies and their self-evaluation of creating an inclusive environment. Expanding, upgrading and self-evaluating the competencies of preschool and primary school teachers include, among other things, planning, preparing, professional development and teaching strategies within individualized curricula that are directed at the child. A questionnaire targeted at preschool and primary school teachers was constructed for this purpose. Based on the self-evaluation of the competencies for creating an inclusive environment, planning, teaching disabled children in appropriate ways and that of their work, this research aims to examine whether there is a correlation between preschool and primary school teachers in regular education institutions (N = 502). It has been hypothesised that there is a correlation between preschool and primary school teachers regarding their years of work experience in the self-evaluation of such competencies. The results confirm the correlation between the preschool and primary school teachers with more work experience in their higher self-assessment when it comes to the inclusive practice and lifelong education in their own education facilities, the one which sufficiently includes a variety of organized forms. Besides, the more experienced preschool and primary school teachers consider themselves more competent at planning and developing individualized curricula.
O umijeću, kao i o samoprocjeni stvaranja inkluzivnoga ozračja ovisi koliko će potencijali sudionika odgojno-obrazovnoga procesa biti iskorišteni. Obogaćivanje, nadogradnja i samoevaluacija ...kompetencija odgojitelja i učitelja, između ostaloga, odnosi se na planiranje, pripremanje, stručno usavršavanje te na strategije poučavanja unutar individualiziranih kurikula usmjerenih na dijete. Za potrebe istraživanja konstruiran je upitnik za odgojitelje i učitelje. Cilj je putem samoprocjene kompetentnosti za stvaranje inkluzivnoga ozračja, planiranje, načine rada s djecom s teškoćama te vrednovanje vlastitoga rada ispitati postoji li kod ispitanika povezanost između razine kompetentnosti i godina radnoga iskustva odgojitelja i učitelja u redovitim odgojno-obrazovnim ustanovama (N=502). Postavljena je hipoteza da postoji povezanost između odgojitelja i učitelja s obzirom na godine njihova radnog iskustva u samoprocjeni navedenih kompetentnosti. Rezultati su pokazali povezanost između odgojitelja i učitelja s većim radnim iskustvom u njihovoj višoj samoprocjeni koja se odnosi na dovoljnu zastupljenost organiziranih različitih oblika unaprjeđenja inkluzivne prakse i cjeloživotnoga obrazovanja u vlastitoj odgojno-obrazovnoj ustanovi, kao i to da se oni s više godina radnoga iskustva smatraju kompetentnijima za planiranje i izradu individualiziranih kurikula.
PDF
